NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Epidemija pred vratima

Oko 500 zaraženih i 9 mrtvih je trenutan broj žrtava epidemije atipične pneumonije (SARS), koja je sa epicentrom u južnoj Kini i Hong Kongu, krenula da se širi i po ostalim kontinentima

      Da je đavo odneo šalu pokazuje i izjava slovenačkog ministra zdravlja Dušana Kebera da je i u Ljubljani zabeležen prvi slučaj ove bolesti kod pacijentkinje koja je dve nedelje provela u Vijetnamu, a u Ljubljanu je doletela iz Pariza. Desetak osoba koje su sa njom u međuvremenu bile u kontaktu, do daljnjeg su u kućnom karantinu. Kako prenosi B92, isti avion kojim je ta pacijentkinja letela kasnije je nastavio za Podgoricu. O tome koliko je putnika sa leta Pariz - Ljubljana produžilo i za Podgoricu ne postoje zvanični podaci.
       Ministarstvo zdravlja Srbije u međuvremenu je reagovalo donoseći odgovarajuće mere zaštite shodno uputstvima Svetske zdravstvene organizacije. Jedno od osnovnih je pojačan zdravstveni nadzor na svim mestima ulaska u zemlju, naročito na aerodromima, mera a ta preduzeta i u Hrvatskoj i BiH. Ova mera je koja se sprovodi na većini svetskih aerodroma u principu ne znači ništa drugo do podozrivo gledanje sanitarne inspekcije svakoga ko slučajno kine ili se zakašlje na pasoškoj kontroli. Da je ova vrsta kontrole pomalo farsična pokazuje ne samo činjenica da je period inkubacije dva do sedam dana, već i da se simptomi ove bolesti često ne razlikuju od simptoma gripa. Iako je u Hong Kongu situacija dobila razmere histerije gde na lokalnom aerodromu svi putnici nose hirurške maske, naš republički ministar zdravlja Tomica Milosavljević je izjavio da “i pored preduzetih mera predostrožnosti kod nas nema mesta nikakvoj panici”.
       Koja količina uznemirenosti je razumna, a šta je samo vežbanje hipohondrije, u stvari je glavno pitanje ne samo kod nas već i u celom svetu, gde čak postoji i izvesna segregacija u oceni koja lako može imati i političku konotaciju. Naši domaći stručnjaci se uglavnom slažu da je cela stvar ipak nepotrebno medijski prenaduvana, pogotovo imajući u vidu da nema nikakvih konačnih rezultata, ni pozitivnih ni negativnih, o karakteristikama bolesti.
       Dr Predrag Kon, epidemiolog u Gradskom zavodu za zaštitu zdravlja, za NIN kaže: “Pojava ove bolesti izazvala je povišenu pažnju javnosti i više uznemirenja nego što je potrebno iako mi ne očekujemo ništa novo, verovatno je u pitanju samo nešto izmenjena bolest respiratornih organa.” Mada, kako dodaje dr. Kon nikakvih preciznih informacija još nema jer se u svetu i dalje vrše ubrzana ispitivanja.
       Prim. dr Radmilo Petrović, takođe epidemiolog, ukazuje na to da SARS ne treba da uzrokuje paniku, jer prosta statistika kaže da je smrtnost od nje manja od 2 odsto. On za NIN kaže: “Ova bolest je u načelu smrtonosna kao i mnoge druge, ali daleko manje od nekih ozbiljnijih oboljenja kao što je npr. ebola, gde smrtnost iznosi do 90 odsto ili plućnog antraksa gde je smrtnost čak 100 odsto.”
       Strasti u svetu je nastojao da smiri i direktor SZO za zarazne bolesti Dejvid Hejman koji je na konfereciji za štampu u Ženevi izjavio da se “ova bolest ne prenosi tako brzo i lako kao grip, a šanse za globalnu epidemiju su minimalne”.
       Ovakve umirujuće izjave se međutim ne slažu sa preporukom Svetske zdravstvene organizacije svim lokalnim zdravstvenim institucijama da budu veoma oprezne kod sumnjivih slučajeva zbog još nepotpune slike o vrsti i poreklu ove epidemije, kao i činjenice da je upozorenje povodom SARS-a izdato na svetskom nivou uz snažnu preporuku putnicima da bez preke potrebe ne putuju u zemlje gde je epidemija uzela maha.
       Nedostatak informacija koje bi upotpunile epidemiološku sliku ove bolesti potpiruje i priče o mogućem aktu bioterorizma. Iako su američki i zvaničnici Svetske zdravstvene organizacije odbacili ovaj scenario, tvrdeći da je u pitanju zaraza prirodnog porekla, britanski “Tajms” je ovu opciju ostavio otvorenom. Tu je i izjava dr Entonija Fosija, upravnika američkog Instituta za infektivne bolesti, da je u pitanju “možda potpuno nov mikrob, jer ne liči ni na šta što već postoji”. Konačno, prostor za kasnije reinterpretacije i maštovitu nadgradnju sa veštački generisanim virusom je još otvoren.
       Prema mišljenju dr Petrovića, ovakvi argumenti se, u stvari, plasiraju sa političkim ciljem. “Nastoji se da se sad već izvestan napad na Irak učini još opravdanijim. Uostalom, Svetsku zdravstvenu organizaciju koja je i alarmirala svet kontrolišu uglavnom - Amerikanci.”
      
       JELENA VUKOTIĆ
      
Šta je SARS?

Svetska zdravstvena organizacija trenutno koordiniše ubrzano istraživanje 11 najuglednijih svetskih laboratorija čiji je zadatak da daju jasniju kliničku i epidemiološku sliku ove bolesti. Iako su neki uzročnici isključeni, još uvek nema zvaničnih rezultata. Naš stručnjak za epidemiologiju, dr. Radmilo Petrović smatra da je veoma verovatno da je uzročnik chlamidia pneumoniae, ili neki njen mutiran oblik: “U pitanju je mikrobiološki rod koji ne spada ni u viruse ni u bakterije (ima osobine i jednih i drugih) a koji je bio uzročnik epidemije u južnoj Kini početkom novembra prošle godine.”
       Simptomi SARS-a se ne razlikuju preterano od simptoma bilo koje druge infekcije disajnih puteva, a to su visoka temperatura, kašalj, plitko disanje i bolovi u grudima koji mogu biti praćeni glavoboljom, malaksalošću, gubitkom apetita i dijarejom. Period inkubacije je dva do sedam dana.


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu