NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Generalštab čeka donatore

Tačno je da je bio raspisan tender za prodaju zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova, a Izraelci su bili zainteresovani i da u dve zgrade Generalštaba naprave hotel

      Odmah posle 5. oktobra međunarodne finansijske organizacije su zaključile da je Mrkonjićev koncept obnove “pre roka” prešao granicu koju dozvoljava zdravo finansiranje, pa je zahtevano da se sa zahuktalim procesom odmah stane. Tako je i sveprisutna Direkcija za obnovu prvo izgubila svemedijsku prisutnost da bi danas prerasla u mnogo manje medijski praćenu Građevinsku direkciju Srbije.
       Istu sudbinu doživela je i savezna komisija za utvrđivanje ratne štete kao i najave da će SR Jugoslavija naknadu za tu štetu potražiti na sudu. Procena Grupe ekonomista G17 iz juna 1999. godine o ukupnoj ekonomskoj šteti nanetoj Jugoslaviji NATO bombardovanjem od 29,608 milijardi dolara ostala je jedina validna procena te štete. Brzo su utihnula i obećanja da će se dobar rezultat pre postići donatorskim nego sudskim putem, da bi posle tragične smrti srpskog premijera Zorana Đinđića donatori opet bili pozvani da pogledaju na šta posle NATO bombardovanja liči srce Beograda - Knez Miloševa i okolne ulice.
      
       Koliko je za obnovu NATO bombardovanjem porušenih ili oštećenih objekata potrošeno od 5. oktobra 2000. do danas?
       - Iz budžeta Srbije je za potrebe Građevinske direkcije prve godine bilo potrošeno dve milijarde dinara, a naredne dve godine po milijardu, što je ukupno oko 70 miliona evra. Od toga je, svake godine, na obnovu otišlo najmanje po 20 odsto sredstava, dakle oko 15 miliona evra.
      
       Prema procenama Grupe ekonomista G17, tokom NATO bombardovanja je na teritoriji Srbije, van Kosova, oštećeno 59 700 stanova ili 1,8 odsto stambenog fonda i načinjena šteta od oko 201 milion dolara. Čak 1 200 kuća i stanova je uništeno, a 8 500 teško oštećeno. Koliko je obnovljeno?
       - Budžet Srbije dao je prioritet objektima V i VI kategorije, a to su oni toliko oštećeni da se u njima nije moglo stanovati. To su kuće i stanovi u blizini vojnih objekata u Novom Sadu, Kraljevu, kraj aerodroma Lađevci i kod Bogutovca i u Nišu. Ovaj posao obavljaju građevinska inspekcija i opštine. Ostalo nam je još da obnovimo oštećene zgrade u Arilju kao i naselje Šangaj u Novom Sadu.
      
       G17 je procenila da je NATO bombardovanjem privrednim objektima (bez infrastrukture) naneta šteta od 2,9 milijarde dolara. Da li se država bavila obnovom industrijskih objekata?
       - Nije. Industrijske objekte smo ostavili samim firmama jer ne možemo budžetska sredstva ulagati u objekte za koje ne znamo da li će raditi.
      
       Tokom NATO bombardovanja srušena su 24 mosta, a oštećeno ih je 36. Koliko je obnovljeno posle 5. oktobra 2000?
       - Evropska banka za obnovu i razvoj sa 40 miliona evra će finansirati izgradnju mosta “Sloboda”, a radove će izvoditi nemačka firma “Dilinger” i naše PIM i “Goša”. Drumski most na Savi kod Ostružnice finansiraće grad Beograd i Republika Srbija sa 300 miliona dinara - trećinu će obezbediti grad, a ostalo Republika. Ako finansiranje bude išlo kako treba, radovi bi trebalo da krenu i most da bude završen do kraja ove godine.
       Najveći projekat urađen u protekle dve godine je raščišćavanje ruševina mostova na Dunavu koji je sa 22 miliona evra finansirala Dunavska komisija. Naša firma MPC-Jugoimport sa jednom švedskom firmom radila je na otklanjanju mina, uklonjene su ruševina mosta “Sloboda”, dansko-belgijski konzorcijum i naša firma “Heroj Pinki” uklonile su Žeželjev most, uklanjanje Varadinskog mosta je dobila “Mostogradnja”, a Dunavska komisija bi upravo trebalo da raspiše tender za uređenje korita Dunava.
      
       Dosta se govorilo da će porušene zgrade u beogradskoj Knez Miloševoj ulici biti prodate navodno izraelskim interesentima?
       - Nekoliko dana posle ubistva premijera Zorana Đinđića sastali smo se sa potencijalnim donatorima i tražili pare za obnovu zgrada Generalštaba, oštećenih zgrada u Nemanjinoj, zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova, ali i novac za obnovu drugog mosta na Savi kod Ostružnice, a još ne znamo ni odakle će se obezbediti 60-70 miliona maraka za finansiranje izgradnje Žeželjevog mosta u Novom Sadu. Tačno je da je bio raspisan tender za prodaju zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova, a Izraelci su bili zainteresovani i da u dve zgrade Generalštaba naprave hotel. Te dve zgrade je projektovao arhitekta Dobrović i one su pod zaštitom države, tako da im izgled mora biti očuvan, ali im namena može biti promenjena. Intenziviraćemo stvari oko obnove tih zgrada u centru, ali bismo voleli i da od donatora dobijemo neka sredstva.
       R. Ć.


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu