NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Park ili garaža

“Imamo dvesta sedamdeset rimskih grobova, te ne treba da bude zaustavljena izgradnja garaža kod Gradske skupštine” kažu u Arheološkom institutu

      Ostaci Singidunuma su svuda ispod Beograda, kažu arheolozi i valjda zato ne pridaju veliki značaj ni onome što su građevinari ovih dana kopajući po Pionirskom parku pronašli: nadgrobne ploče i ljudski skelet s kraja trećeg i početka četvrtog veka. Na istom mestu, ispred Skupštine grada i na grobovima Rimljana, građevinsko preduzeće “Energoprojekt” započelo je i nastaviće izgradnju podzemne garaže.
       “To nije ništa senzacionalno. Ovi su grobovi značajni samo zato što razjašnjavaju kolika je bila nekropola, odnosno jugoistočni Singidunum”, kaže Zoran Simić, arheolog iz Zavoda za zaštitu spomenika Beograda koji će motriti na radove “samo da bi sve što se pronađe, ostalo zabeleženo”. Stefan Pop Lazić iz Arheološkog instituta dalje objašnjava: “Grobnica je već pljačkana još u antičko vreme. Sastoji se od opeka vezanih malterom, pa će biti razgrađena i premeštena u beogradsku tvrđavu. Mi već imamo dvesta sedamdeset grobova, te zbog ove sitne stvari ne treba da bude zaustavljena izgradnja jednog tako bitnog objekta za Beograd kao što je ova garaža.”
       Istina, nekropola se, osim ispod Skupštine grada i Pionirskog parka, prostire još i ispod Skupštine Srbije i Crne Gore, sve do Pravnog fakulteta i Tašmajdanskog parka. Zašto, onda, na jednom njenom delu, kad je već ima na sve strane, ne izgraditi jedan “tako bitan objekat”?
       Rimljani, međutim, nisu jedini kojima je baš ova podzemna garaža zadala muke. Narodni pokret Otpor okupio je tim građevinskih inženjera, arhitekata i urbanista, koji su razmotrili slučaj i drznuli se da podnesu krivičnu prijavu protiv “više nepoznatih lica u gradskoj upravi zbog bespravne izgradnje podzemne garaže u Pionirskom parku”. Planski osnov za izgradnju, čini se, zaista ne postoji. To, kažu u Otporu, nisu ni Detaljni urbanistički plan Bulevara revolucije iz 1973. godine niti Regulacioni plan centralne zone iz 1976, jer u njima nema garaže u parku.
       Brana Jovin, arhitekta i jedan od članova ovog tima, kaže: “Oni imaju tri dozvole od oktobra, a bez urbanističke saglasnosti nema dozvole, pa bih rekao da su oni jedna urbanistička mafija koja se rađa kao sprega novca, vlasti i urbanista. Dozvola se izdaje na osnovu Regulacionog plana, a u njemu piše da je zelena površina Starog dvora park, kome su oni odlučili da promene namenu, da pretvore park u građevinsko zemljište. Gradska vlast sad nema ni sinhroni plan, a kamoli pečate.”
       “Osim toga, urbanističkim uslovima je naglašeno da se izgradnjom garaže ne smeju menjati prostor Pionirskog parka i prilaz Skupštini grada, a ni to se neće ispoštovati, jer je urbanističkom dozvolom predviđen i rezervni ulaz u garažu iz pravca parka. Sve rade napamet. Umesto da rade na nezavisnom saobraćaju kao svi veliki gradovi sveta i time pomognu građanima, oni dovode individualni saobraćaj i garaže u centar grada. Zar ne bi trebalo da ostave park i te spomenike u njemu kao potvrdu vekovne starosti ovog grada na miru?” - pita se Mihailo Miletin, profesor na Katedri za puteve i aerodrome Građevinskog fakulteta, i sam odgovara: “Beograd se ovim svrstava u ubice svojih građana.” Na koji način?
       I dok u Otporu potpisuju peticije, podnose prijave i čekaju, kako kažu, na malo dobre volje gradskih vlasti da pruži priliku stručnjacima kojima je stalo do Beograda kao takvog, a “ne kao izvora bogaćenja”, gradske vlasti ćute, Zavod motri, a građevinari uprkos svemu, pa i Rimljanima, vredno obavljaju svoje zadatke.
       U Skupštini grada nerado objašnjavaju svoje odluke. Gorica Mojović, gradski sekretar za kulturu, rekla je: “ Ne vidim zašto bi ti grobovi smetali izgradnji. Svuda ispod ovog grada oni postoje, pa po toj logici u ovom gradu ne bi trebalo ništa podizati.”
       “U arheologiji ne postoje nebitne stvari. Sve je bitno, ali je odluka već doneta. Broj ovih grobnica, za koje čak nismo znali da postoje na tom mestu, impozantan je. U određenom zakonskom roku mi ćemo dobiti predmete na čuvanje”, kaže Slavica Krunić iz Arheološkog odeljenja Muzeja grada.
      
       DRAGANA PERIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu