NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Pobeda favorita

Slab rezultat opozicije pokazuje koliko je jak evropski put Crne Gore, smatra Filip Vujanović

      Zajedljive opaske o tome kako nema tog direktora u Srbiji koji nije Crnogorac, dok Srbijance u Crnoj Gori ta sreća nikada nije mogla da snađe, doživele su odlučan demanti. Desilo se nemoguće - novi šef Republike Crne Gore je Beograđanin. Filip Vujanović, kandidat DPS-a i SDP-a, pobedio je na poslednjim predsedničkim izborima i tako prešao put od advokata, preko ministra pravde, pa unutrašnjih poslova, predsednika vlade i predsednika parlamenta, do, bar formalno, čoveka broj jedan u državi.
       Bili su to jedni veoma dosadni izbori. Verovatno među najnezanimljivijima ikada održanim na ovim prostorima. Ukidanje biračkog cenzusa od 50 odsto omogućilo je izbor predsednika ali istovremeno je nestalo i ogromnog političkog pritiska na birače. Sve to dovelo je do, ipak, zanimljivih izbornih rezultata. Iako je procenat izašlih na glasanje bio nešto viši nego u decembru i februaru, Vujanović je dobio 35 hiljada glasova manje nego na prethodnim izborima. Lider SNP-a Predrag Bulatović vidi u tome gubitak podrške Koaliciji za evropsku Crnu Goru i naročito Đukanovićevoj vladi, nakon sto dana njenog rada. S druge strane izborni rezultati jasno sugerišu i Koaliciji za promene da je trebalo da istakne sopstvenog kandidata.
       - Pokazalo se da je stav Srpske narodne stranke bio opravdan i da je velika greška to što crnogorska opozicija nije imala jedinstvenog kandidata kojeg je predlagao SNS. Da smo imali zajedničkog kandidata, opozicija bi danas slavila, smatra Božidar Bojović, predsednik SNS-a.
       Bez obzira na pad broja glasača, Vujanović je veoma zadovoljan ishodom:
       “Protivnik mi je bio predstavnik Liberalnog saveza Crne Gore, koji je bio predstavnik cele opozicije. Mislim da je to dobro radi demokratskog ambijenta Crne Gore, ali broj glasova koje je osvojio, pokazuje koliko je jak evropski put Crne Gore”, smatra Vujanović.
       Opoziciona koalicija, međutim, i jeste i nije podržala kandidata Liberalnog saveza. Iako saradnja liberala i Koalicije za promene u pojedinim opštinama uglavnom pristojno funkcioniše, takav “brak” na nivou republike bio bi teško ostvariv. Jedini zajednički interes u ovom slučaju bio je zadavanje ozbiljnog udarca Đukanovićevom režimu. Čak i da je zadat, taj udarac ne bi nokautirao trenutni režim, s obzirom na to da se njegov glavni čovek bezbedno smestio na mestu premijera na kojem ima sve relevantne poluge vlasti. Ipak, jedan deo glasača SNP-a, SNS-a i NS glasao je za Živkovića koji je osvojio 31,6 odsto glasova.
       Lider liberala smatra da mu je pobeda izmakla jer ga SNP i SNS nisu jasno podržali. Ali, osvojeni glasovi su značajna infuzija Liberalnom savezu koji je patio od anemije svog biračkog tela.
       Kandidat koji je tvrdio da nudi najbolji program, dobio je najmanje glasova. Dragan Hajduković se i ovog puta kandidovao na osnovu svog projekta Crne Gore kao ekološke države i dobio 4,6 odsto glasova. Cilj Hajdukovićevih upornih kandidatura za najviše mesto u Republici je da osvoji dovoljan broj glasova, bar pet ili deset odsto, i sa takvim rezultatom privuče pažnju “zelenih” snaga u svetu, koje bi podržale njegov program ekološke države.
       Ono što ove izbore, uprkos potpunoj predvidivosti ishoda, čini zanimljivim, jeste činjenica da su svi kandidati zastupnici ideje o nezavisnosti Crne Gore. Sa tog stanovišta oni građani koji budućnost ove republike vide drugačije, u ovoj izbornoj rundi nisu imali za koga da glasaju. U tom svetlu relativno mali odziv birača (ispod 50 odsto) ukazuje na mogući ishod referenduma o nezavisnosti Crne Gore. O tom pitanju svih pitanja izjasnio se i Havijer Solana koji je čestitao Vujanoviću opomenuvši ga da mu “ubedljiva pobeda daje mandat da podrži reforme koje će Crnu Goru, kao deo državne zajednice , približiti EU”. Vujanoviću će biti teško da tako jasne sugestije EU i istovremeno proevropski kurs svoje stranke, pomiri sa svojim izbornim obećanjima o referendumu.
       Inauguracija novog predsdnika biće održana na Cetinju, ali će datum te svečanosti biti naknadno saopšten. Ovoga puta najavljuje se skromnija fešta od inauguracije Đukanovića, 1998, kada je vladajuća stranka priredila veliku ceremoniju i slavlje kojem su prisustvovali diplomatski predstavnici 56 država.
      
       SIMONIDA KORDIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu