NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Štap i šargarepa<br>Dragoslav Rančić
Putinova vizija moćne Rusije

Pošto sam Putin dosta objektivno i kritički slika stanje u kome se Rusija sada nalazi, izgleda da će za ostvarenje njegovog strateškog programa pre biti potrebni nagli uzastopni skokovi, nego žurni koraci

      Jedno od često postavljanih pitanja u poslednjoj deceniji, od poraza Sovjetskog Saveza u hladnom ratu, glasi: koliko će Rusiji biti potrebno da stane na noge i da ponovo postane velesila, ne samo po nuklearnom arsenalu, nego i po ekonomskoj moći i globalnom političkom uticaju?
       Predsednik Putin je ovih dana u Dumi pokušao da odgovori i sebi i drugima upravo na to pitanje, kada je rekao: “Naš glavni zadatak treba da bude povratak Rusije među bogate, razvijene, jake i uvažavane zemlje. Ali, taj povratak biće moguć jedino kad Rusija postane ekonomski jaka, kad ne bude više zavisila od mrvica međunarodnih finansijskih organizacija.”
       Kad to vreme dođe - pridružio se Putin snu običnog čoveka - rublja će biti konvertibilna i građanin Rusije, ako želi da putuje u inostranstvo, neće morati da čeka u redu pred stranim ambasadama na vizu: biće mu potreban samo pasoš i domaća valuta.
       Putinova vizija moćne Rusije, podređena ovom snu, zapravo je dosta jednostavna, čak skromna, a ipak, smatraju stručnjaci, vrlo ambiciozna. Vraćanje nacionalnog dostojanstva izgleda da nije moguće bez debelog novčanika, a do toga je put dalek, makar se i prelazio žurnim koracima. Pošto sam Putin dosta hladno, objektivno i kritički slika stanje u kome se Rusija sada nalazi, izgleda da će za ostvarenje njegovog strateškog programa pre biti potrebni nagli uzastopni skokovi, nego žurni koraci.
       Putin veruje da Rusija može do 2010. godine da udvostruči svoj sadašnji nacionalni bruto produkt (388 milijardi dolara), da iskoreni siromaštvo i da modernizuje i delimično profesionalizuje svoju veliku armiju.
       Udvostručenje nacionalnog bruto produkta za samo sedam godina podrazumeva ekonomski rast od deset odsto godišnje, što je za dva-tri procenta više od ekonomskog rasta Kine, zemlje koja se sada najbrže u svetu razvija. Spoljni dug bio bi smanjen za 25 odsto, dok bi se sadašnje devizne rezerve (61 milijarda dolara) uvećale za 50 milijardi. Ruski nezavisni ekonomisti, međutim, primili su ovu projekciju sa dosta skepse, podsećajući da već ove godine, za razliku od prethodne tri (kojima su pogodovale više cene nafte na svetskom tržištu), ekonomski rast neće biti veći od 4,3 odsto. Jedan od tih uglednih ekonomista, Jevgenij Jasin, tvrdi da “u privredi nema podsticaja ni za povećanje produktivnosti, jer su plate niske, ni za uštedu energije, jer su cene gasa i struje niske, ni za investiranje u uslovima jače konkurentnosti”.
       Izgledi za smanjenje siromaštva bili bi povoljniji nego do sada pod pretpostavkom da privredni zamah i porast produktivnosti rada ne dovedu do velikog porasta nezaposlenih. Pod životnim minimumom se podrazumeva mesečni prihod od 60 dolara. Sada svaki četvrti građanin Rusije prima manje od tog minimuma.
       Reforma, modernizacija i profesionalizacija armije od preko milion vojnika zamašan je posao sam po sebi, a još je složeniji u poređenju sa dometima američke armije. Posle američkih napada na Avganistan i Irak Rusima je sve jasnije da njihove oružane snage zaostaju za zahtevima modernog ratovanja, jer više pažnje obraćaju na kvantitet, nego na kvalitet. Predviđeno je da delimična profesionalizacija armije počne od 2007. godine. Tada bi 175 000 vojnika u 209 jedinica “u stalnoj pripravnosti” (otprilike 15 odsto sadašnje armije) počelo da služi vojni rok po ugovoru. Predviđa se i smanjenje obaveznog vojnog roka sa dve na godinu dana. Kako je interesovanje za vojnu službu dosta opalo, zanimljiva je ideja da se i građanima iz Zajednice Nezavisnih Država omogući da služe u Ruskoj armiji, posle čega bi oni sticali pravo na dvojno državljanstvo.
       Što se tiče modernizacije u naoružanju, Putin je najavio da će “Rusiju i njene saveznike” ubuduće braniti i “strateško oružje nove generacije”. Nije ulazio u detalje, ali su vojni stručnjaci objasnili da se radi o novom tipu bombardera i o krstarećim raketama instaliranim na brodovima i avionima. Jedna studija Instituta za sociološka istraživanja Ruske akademije nauka otkrila je da samo osam i po odsto Rusa veruje da se za tri godine Putinove vladavine stanje u vojsci poboljšalo. Više od 40 odsto ne vidi nikakve promene, a preko 29 odsto veruje da je stanje gore.
       Nalazeći se pod stalnom kritikom opozicije i dela vojnog vrha da “previše popušta” Vašingtonu i da “zauzvrat nije dobio ono što je očekivao”, Putin je - posle američkog vojnog prodora u centralnu Aziju i širenja NATO-a prema ruskim granicama - prvi put Zajednicu Nezavisnih Država okvalifikovao kao “zonu strateških interesa Rusije”. A za Organizaciju za kolektivnu bezbednost, koju čine Rusija i pet bivših sovjetskih republika, rekao je da je “sposobna da se suprotstavi svakoj stvarnoj pretnji”. Bio je to, u stvari, više dug domaćoj javnosti nego upozorenje Amerikancima. Njima je zamerio što ratuju bez saglasnosti UN i što svoju silu ne koriste toliko za borbu protiv međunarodnog terorizma koliko za “ekspanziju u zonu strateških interesa drugih zemalja”.
       Ostala je zagonetka koliko je ova javna prezentacija Putinove moćne Rusije njegov strateški program, a koliko podsećanje da su predsednički izbori relativno blizu, u martu iduće godine.
      
       DRAGOSLAV RANČIĆ


Copyright © 2000 NIN - redakcija@nin.co.yu