NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Dečji Nobel

U Švedskoj je ustanovljena i dodeljena Prva međunarodna nagrada za dečiju književnost u znak sećanja na Astrid Lindgren

      Prvonagrađeni pisci najboljeg stvaralaštva za decu za ovu godinu proglašeni su u Vimerbiju, gradu detinjstva Astrid Lindgren, poznatog dečjeg pisca iz Švedske. Prvi put će se 4. juna u Stokholmu dodeliti nagrada na međunarodnom planu za literaturu, crtanje i stvaralaštvo za decu. Nagradu u vrednosti od 540 000 evra u ovoj godini podeliće Kristina Nostlinger (Austrija) i Mauris Sendak (SAD). Dvanaestočlani žiri je obrazložio nagrade ovim rečima: “Kristina Nostlinger je pouzdani graditelj dečjeg sveta u duhu Astrid Lindgren...prepuna beskompromisnog humora, jasne ozbiljnosti i neprolazne topline, uvek i bez ostatka na strani deteta...” “Mauris Sendak (1928) predvodnik je moderne slikovnice za decu. Niko kao on nije do te mere iskoristio jedinstvenu moć slike da ispriča priču - kao zalog za nove umetnike slike za decu. I niko kao on nije tako smelo istražio tajanstvena mesta detinjstva - kao zalog za uvek nove čitaoce...”
       Nominacija je svečano obavljena u Vimerbiju, varošici u južnom delu Švedske u kojoj svaki ćošak vuče neku nevidljivu nit Astrid Lindgren. U Vimerbiju postoji prodavnica bombona u kojoj je devojčica Astrid (rođena Erikson) kupovala slatkiše, a Pipi kasnije u njenim knjigama kupila 18 kg bombona, trg gde je prodavala konja, škola, zgrada po kojoj se Astrid pela na krov i balansirala, baš kao i Pipi, kuća gradonačelnika opisana u pričama o Emilu. Sve iz svog bajkovitog detinjstva Astrid je ponovo oživela u svojim knjigama i, što je najlepše, sačuvana su autentična mesta njenog sveta mašte. Vimerbi je ceo u znaku Astrid. Zato će se i ubuduće nominacija Nagrade Astrid Lindgren svake godine dodeljivati baš u Vimerbiju.
       Još postoji kuća, s velikim imanjem u kojem je odrasla s roditeljima, dvema sestrama i bratom. Bašta prepuna zelenila i kuće u jarkim bojama prosto mame na igru i maštanje. I sama je jednom izjavila: “Nije mi jasno kako smo još živi od tolike slobode i igranja”. Na nadgrobnom kamenu, nedaleko od parka napravljenog po meri dece iz njenih priča, skromno stoji: “Astrid Lindgren, 14. februar 1906 - 28. januar 2002.” Krajem 2002. godine vlada Švedske odlučuje da ustanovi godišnju nagradu U znak sećanja na Astrid Lindgren.
       Žiri, sačinjen od pisaca za decu, crtača, pedagoga, bibliotekara, istraživača za decu, nije imao nimalo lak posao. Od oktobra je razmatrao osamdeset predloga za nagradu. Agneta Edvards, član žirija, inače pedagog, rekla je za NIN da o nagradi ne odlučuju deca, već odrasli s obrazloženjem da ono što je trenutno popularno deci, ne znači i da ima kvalitet. Na pitanje šta određuje kvalitet, odgovorila je da ga je teško opisati ali ga je lako osetiti. Kvalitet je jasan a i vreme ga pokazuje. Tako i nagrađeni pisci za ovu godinu su oni s dugim stažom pisanja za decu.
       Kristina Nostlinger je rođena u Beču 13. oktobra 1936. Prvobitni planovi su joj bili da se bavi grafikom. Tako je jedno vreme studirala na Akademiji umetnosti u Beču. Ubrzo prekida studije, udaje se i rađa dvoje dece. Debitovala je knjigom Vatrena Elvira 1970. a verovatno najpoznatija knjiga je Dečko iz konzerve 1975. Radila je i kao novinar. Dobitnica je brojnih nagrada za dečije stvaralaštvo: Nemačka nagrada za knjigu za mlade 1973, Austrijska nagrada za dečju literaturu 1979. i medalja “Hans Kristijan Andersen” 1984.
       Američki pisac i crtač Mauris Sandek rođen je u Bruklinu, Njujork, 10. juna 1928. u siromašnoj poljskoj porodici. Nekoliko bližih rođaka bili su žrtve stradanja za vreme Drugog svetskog rata što je ostavilo velikog traga na njegovo delo kasnije, posebno crteže kao u knjigama: Mi smo svi u Dumpsu s Džekom i Gajom, 1993. ili u Draga Mili, 1988, za koju je tekst napisao Vilhelm Grim. Debitovao je 1963. knjigom U zemlji divljaka. Mnogo puta je nagrađivan; dvostruki je dobitnik Kaldekot medalje 1964. i 1974. i medalje “Hans Kristijan Andersen” 1970.
       U daljem razgovoru s Agnetom Edvards saznajemo da je cilj žirija da pronalazi dobre, kvalitetne pisce drugih, manje poznatih meridijana i pisce za sve dečje uzraste. Žiri je širokog spektra, baš kao i literatura, crtež i stvaralaštvo za decu. Na pitanje da li je nagrada Astrid Lindgren neki pandan Nobelovoj nagradi, samo primećuje: “Da, o tome se već govori.”
      
       JELENA IVANIŠEVIĆ-PAUNOVIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu