NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Ikona na koži

Šta god neko mislio o tetovaži činjenica je da se ljudi masovno tetoviraju, a cilj ovog lista je da pomogne da se oni koji to žele - istetoviraju na najbezbedniji način

      Izašao je prvi broj “Tatua” časopisa specijalizovanog za tetovažu i pirsing. Po tvrdnjama teoretičara u medije se svrstavaju i fanzini izvučeni na fotokopir mašini u desetak primeraka, ali početni tiraž “Tatua” ukazuje da se on ne obraća uskom auditorijumu.
       “Prvi broj štampali smo u 7 000 primeraka a po podacima koje smo dobili od distributera za ovih 20 dana prodato je 45 odsto tiraža”, kaže Damir Stančić glavni i odgovorni urednik “Tatua”.
       “Tatu” je dvomesečnik, košta 170 dinara i štampa se u punom koloru na kvalitetnoj hartiji.
       Pojava ovog časopisa mogla bi biti okarakterisana kao supkulturni događaj da redakcija ovog lista nije pred sebe postavila ambiciozne ciljeve.
       “Tetoviranje je postalo masovna pojava. Prema broju tetovaža koje smo moje kolege i ja dosad uradili procenjujemo da je u Srbiji tetovirano 20 odsto populacije između 18 i 35 godina. Tetoviraju se ljudi svih profesija, a ne samo kriminalci kao nekada. Mi se bavimo tetovažom u registrovanim tatu-studijima, ali mnogi to rade u podrumima ne pridržavajući se higijenskih standarda, a tako se mogu preneti hepatitis i sida. To je problem.
       Naš cilj je da pokretanjem ovog časopisa upoznamo javnost sa tim šta je tetoviranje i izdejstvujemo da se ono zakonski reguliše. Trenutno je ono izjednačeno sa friziranjem iako pogrešno ošišana kosa može ponovo da izraste, a loše urađena tetovaža zauvek ostaje. Nadamo se da ćemo preko ovog časopisa pokrenuti kampanju za donošenje zakonskih normi koje bi regulisale ovu oblast”, objašnjava Stančić.
       “Tatu” svoje čitaoce upozorava da dobro razmisle pre nego što se tetoviraju. Tekst koji otvara broj, “Muževna umetnost tetovaže”, završava se konstatacijom da je jedini siguran način za potpuno uklanjanje tetovaže onaj koji je upotrebio Džejms Skanlon:
       “On je toliko zamrzeo tetovažu na svojoj desnoj ruci, da je 18. decembra 1922. godine jednostavno legao pored pruge, ispružio ruku preko šina, i sačekao da ekspresni voz reši njegov problem. I rešio ga je.”
       Nije lako zaključiti na kom se pismu štampa “Tatu”. Iznad latiničnog naslova je ćirilicom ispisano da je to prvi srpski časopis za tetovažu i pirsing, a svi ostali tekstovi su štampani latinicom.
       “Logo lista je ispisan ćirilicom da bi kupci shvatili da je to domaći časopis. Zbog toga smo na naslovnu stranu stavili fotografiju Miroslava Pilipovića Trte, jer su njegove tetovaže očigledno domaće” objašnjava, Stančić.
       Od susednih zemalja list o tetovaži ima samo Mađarska. Ipak, u redakciji “Tatua” ne razmišljaju o tome da prvi broj lista distribuiraju van naše zemlje jer smatraju da bi zbog naslovne strane prodaja bila loša.
       “Tatu” objavljuje mnoštvo fotografija koje prikazuju tetovaže i zbog tih fotografija bi ovaj list mogao biti zanimljiv sociolozima i kulturolozima.
       Pored klasičnih tetovaža koje prikazuju zmajeve, tigrove, zmije ili ruže posebnu grupu sačinjavaju fotografije tetovaža sa nacionalnom tematikom. Na fotografijama se može videti tetovaža Karađorđa rađena po uzoru na njegov portret koji se čuva u Narodnom muzeju, zapanjujuće veran portret Draže Mihailovića a poznavaoci pravoslavne umetnosti ne bi mogli naći zamerke na prikaze svetog Nikole ili tetovaže svetog Alimpija Stolpnika urađene u punom koloru koja se prostire preko cele mišice i prikazuje ovog sveca kako izlazi iz bunara.
       “Kod jednog dela onih koje se tetoviraju nacionalni osećaj je veoma izražen i oni žele da ga izraze na svojim tetovažama. Drugi deo publike ima drukčije želje. Cilj časopisa je da pokaže sve raznovrsnosti koje pruža tetovaža ali i da informiše o najbezbednijim načinima da se do nje dođe” zaključuje Stančić.
      
       VLADAN STOŠIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu