NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Deca “Nacionala”

Da li su “Kurir” i “Balkan” medijski korov koji treba počupati

      Za manje od mesec dana Srbija je dobila dva dnevna lista “Kurir”i “Balkan”. Oba lista su u javnosti prepoznata kao naslednici tokom vanrednog stanja zabranjenog “Nacionala”.
       Glavni i odgovorni urednik “Balkana” Momčilo Petrović kaže da njegov list samo grafički podseća na “Nacional”.
       “Želeli smo da privučemo čitaoce ‘Nacionala’ i zbog toga naš prelom podseća na onaj koji su oni koristili. Tu vrstu preloma nisu izmislili urednici ‘Nacionala’ već je on preuzet od zagrebačkog ‘Jutarnjeg lista’ koji ga je prekopirao iz nemačke štampe. Sadržinski mi ne ličimo na ‘Nacional’ jer ne želimo da budemo list koji se kupuje zbog jednog senzacionalističkog naslova.”
       Izdavač “Balkana” je “Dženeralpablik” d.o.o. čiji su vlasnici, prema Petrovićevim rečima, biznismeni iz naše zemlje koji su novac potreban za pokretanje lista stekli poslujući u našoj zemlji i Kanadi. Redakcija lista nalazi se u prostorijama koje je nekada koristio “Nacional” što je, smatra Petrović, “čista slučajnost jer je u trenutku pokretanja lista to bio jedini raspoloživi prostor koji je imao internu kompjutersku mrežu”.
       Đoko Kesić, glavni i odgovorni urednik “Kurira” smatra da njegov list “hvata vrhove događaja u politici, ekonomiji i kulturi i u njemu nema mesta za sporovozne teme”.
       “Prigovaraju nam senzacionalistički pristup. Mi samo saopštavamo ono što drugi prećutkuju ili o tome govore na uvijen način”, objašnjava Kesić.
       O tome da li “Kurir” liči na “Nacional”, Kesić kaže:
       “Ne vidim ništa loše u tome što nas porede sa tim listom koji je ugašen na zakonski neutemeljen način. Kao i ‘Nacional’ i mi smo tabloidne političke novine baš kao što je to bio i ‘Dnevni telegraf’ koji je prvi doneo taj koncept u Srbiju.”
       Kakva je politička orijentacija novih dnevnika?
       Glavni i odgovorni urednik “Balkana” ističe da njegov list ima kritički odnos prema vlasti “ne zato što nju oličava DS već zato što mi o vlasti prosuđujemo sa stanovišta običnih građana koji od vlasti uvek očekuju više”.
       Kesić smatra da “Kurir” ima otklon od vlasti kao što ga ima svaki čovek koji drži do sebe.
       “Mi DOS ne kritikujemo kritike radi ali kada vlast nešto pogrešno uradi, mi to nazovemo pravim imenom. Problem je u tome što ostali mediji ničim ne žele da remete ugodnu vladavinu DOS-a i ti mediji su i te kako krivi što aktuelna vlast gubi kontakt sa realnošću”, naglašava Kesić.
       Politički analitičar Slobodan Antonić smatra da ovi dnevnici ne izlaze dovoljno dugo da bio bilo moguće definisati njihovu političku orijentaciju.
       “Oni su, bez sumnje, kritički nastrojeni prema vlasti što je i posao štampe. Problem je u tome što ova deca ‘Nacionala’ to rade na senzacionalistički način i njihova kritičnost bi zbog toga mogla postati sama sebi cilj kao što je to bio slučaj sa ‘Nacionalom’ koji je bio kritički nastrojen prema svima osim možda prema radikalima”, smatra Antonić.
       Psiholog Jelena Vlajković kaže da preterana kritičnost neće zbuniti čitaoce ovih listova jer oni od njih i ne očekuju da im pomognu da formiraju stav o društvu u kome žive.
       “Ovi listovi šalju svojim čitaocima poruku da je život užasan. Oni su puni vesti o krađama, ubistvima i najrazličitijim aferama. Njihov uspeh i počiva na toj koncepciji jer kada ih pročita, čitalac je srećan što se toga dana njemu ništa strašno nije desilo. Oni imaju sličan efekat kao latinoameričke serije. U tim serijama je sve ružičasto, u ovim listovima je sve crno a terapeutski efekat je isti - beg od stvarnosti”, smatra Jelena Vlajković.
       Iako su se tek nedavno pojavili, ovi listovi izazvali su veliku pažnju u javnosti i već su došli u konflikt sa političarima. Govoreći o “Kuriru”, potpredsednik vlade Žarko Korać zapitao se: “Kako je moguće da posle dve nedelje tiraž novog medija dostigne 60 000 primeraka a da su sadržaji ordinarne izmišljotine?”
       Sociolog Jovanka Matić smatra da je tajna uspeha ovih medija u tome što se obraćaju “ljudima kojima procesi tranzicije nisu otvorili životnu perspektivu, kojima su bliža drugačija tumačenja sveta od onih koja se proizvode u vladajućim krugovima. Glavni mediji ne zadovoljavaju njihovu potrebu za oponentskim govorom, jer je on u njima marginalizovan i tretiran kao manje legitiman od onog koji nudi oficijelno društvo. Problem je u tome što se društveni odnosi pojednostavljuju i ovi listovi sve društvene događaje pokušavaju da objasne samo otkrivanjem njihove zakulisne pozadine, koju čine lični interesi, pojedinačne ambicije i slabosti. Otuda u njima insistiranje na detaljima lične prirode, senzacionalistička otkrića o tome ko je kome kum, a ko s kim govori ili ne govori, i tvrdnje da se u ovoj zemlji fabrike zaista mogu kupiti za jedan evro.”
       Da li su žalbe naših političara na neistinite napise u tabloidima preterane i kako sa njima izlaze na kraj njihove kolege u svetu?
       Tabloidi nisu novost, postoje od devetnaestog veka a među najčuvenijima su britanski za koje se smatra da su među najsenzacionalističkijim u svetu. Na molbu NIN-a da prokomentarišu razliku između naših i njihovih tabloida, iz britanske ambasade su odgovorili da je jedna od razlika u tome što britanski tabloidi imaju advokate koji pre štampanja kontrolišu svaki članak i proveravaju da li se svaka rečenica može dokazati ukoliko to bude neophodno. Tamošnji političari obraćaju pažnju na napise u tabloidima u kojima se pominju zato što znaju da su priče koje se pojavljuju u njima istinite ili je bar teško dokazati da su neistinite.
       Po mišljenju Jelene Vlajković, čak i ako naši tabloidi budu objavljivali neistine, to neće mnogo naškoditi našim političarima jer je kod nas produkcija afera velika a pamćenje publike kratko.
       “Da li se još neko seća afere o letnjim kampovima o kojoj je pisala sva štampa pa i ona najozbiljnija? Kao psiholog bila sam zgranuta pitajući se kako će sva ta halabuka uticati na decu i njihove roditelje. I šta je bilo posle svega, kada se afera izduvala? Ništa, pojeo vuk magarca.”
       Uspeh “Nacionala” izazvao je pojavu novih listova koji idu njegovim tragom. Postoji publika koja želi da čita takvu vrstu štampe i zbog toga ti listovi nisu nikakav medijski korov koji treba počupati. U “Novinarskoj enciklopediji” se u odeljku o nezavisnosti štampe nalazi i rečenica Leopolda Sengora koja glasi: “Nezavisnost nije u odbijanju, ona je u izboru.”
      
       VLADAN STOŠIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu