NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

A meso jednom nedeljno

Za normalno funkcionisanje klinika potrebno je izdvojiti oko 6,5 miliona evra, ako se ne računaju dugovi ove ustanove koji iznose 218 miliona dinara, kao i dotrajala infrastruktura. Većina zgrada, koje su građene polovinom prošlog veka, potpuno su ruinirane. Posle jačih kiša plafoni prokišnjavaju, a prostorije smeštene u suterenima su poplavljene

      Zaposleni u Kliničkom centru “Niš” brinu o zdravlju dva miliona stanovnika jugoistočne Srbije, a trenutno se suočavaju sa nedostatkom najosnovnije opreme. Zato se mnoge intervencije svrstavaju u podvige. Najpotrebnijim aparatima, kojima je istekao rok trajanja, ni popravke ne pomažu, pa doktori “uz pomoć štapa i kanapa” leče svoje pacijente, dok mnogi ne dobiju ni priliku da budu medicinski zbrinuti. Često se događa da klinike međusobno pozajmljuju dotrajale aparate, pa se nameće utisak da u ovom zdravstvenom centru “funkcioniše” jedino kolegijalnost.
       Šalu na stranu, neprilike sa kojima se suočavaju pacijenti i zaposleni na Klinici za onkologiju su najozbiljnije. Više od 200 obolelih od karcinoma iščekuje da pristigne novi aparat za zračnu terapiju, čiju je kupovinu odobrila Vlada Srbije.
       “Krajem prošle godine nabavili smo novi spiralni skener, a trudimo se da obezbedimo i magnetnu rezonancu”, kaže dr Miroslav Jeremić, direktor Kliničkog centra “Niš”. Ali to nije sve. Za normalno funkcionisanje klinika potrebno je izdvojiti oko 6,5 miliona evra, ako se ne računaju dugovi ove ustanove koji iznose 218 miliona dinara, kao i dotrajala infrastruktura. Većina zgrada, koje su građene polovinom prošlog veka, potpuno su ruinirane. Posle jačih kiša plafoni prokišnjavaju, a prostorije smeštene u suterenima su poplavljene.
       Jedina pozitivna stvar, kada se govori o situaciji u niškom Kliničkom centru, jeste što je Gradska skupština odlučila da pritekne u pomoć. Ona je obezbedila 70 miliona dinara iz svog budžeta za potrebe KC “Niš”, a kako se najavljuje, finansiraće rekonstrukciju i dogradnju Ginekološko-akušerske klinike. U planu je dogradnja jednog sprata i zamena dotrajalih instalacija.
       Ipak, prema rečima dr Miroslava Jeremića, direktora Kliničkog centra “Niš”, u poslednje dve godine pristizale su donacije “koje nisu zadovoljile potrebe ove ustanove, jer je naša oprema dotrajala, a aparati iz donacija su već korišćeni”. Izuzetak je jedino Fondacija princeze Katarine, koja je Dečjoj klinici poklonila potpuno novu laboratoriju za molekularnu medicinu.
       Doduše, Kina je KC “Niš” dotirala potrošnim materijalom, a Vlada Japana trebalo bi da do kraja godine pruži pomoć u opremi. Međutim, ono što je interesantnije, jeste da je ovoj ustanovi stizala pomoć u lekovima od grupe građana iz inostranstva. Ko su ti građani, dr Jeremić nije želeo da navede, ali su oni svoju “humanost” pokazali time što su poklonili lekove sa skoro isteklim rokom trajanja.
       Sve ređe pristiže i humanitarna pomoć bolničkoj kuhinji. Iako je ishrana pacijenata, u odnosu na prethodnu godinu poboljšana, ipak se može dovesti u pitanje njen kvalitet. “Meso obezbeđujemo za jedan do dva obroka nedeljno, ali nema dovoljno sezonske salate i mleka, dok kolača i voća uopšte nema na meniju”, kaže dr Jeremić.
       Ma, kome je do kolača?
      
Lična karta

* obuhvata 21 kliniku, 3 instituta, 2 centra i 4 sektora
       * 2 839 zaposlenih na neodređeno vreme i 311 na određeno vreme
       * prosečna plata lekara 24 192 dinara
       * prosečna plata medicinske sestre 11 884 dinara
       * 1 553 bolničkih postelja - taj broj ne za dovoljava potrebe
       * 46 232 prijema u 2002. godini


      
Nedorečenosti

Na pitanje da prokomentariše Nacrt novog zakona o zdravstvu, dr Jeremić kaže:
       “Najavljene reforme u zdravstvu su neophodne, ali postoje određene nedorečenosti u predloženim zakonima, koje će se, pretpostavljam, rešiti podzakonskim aktima. Njima bi trebalo konkretizovati unutrašnju organizaciju i kapacitet. Takođe, Zakon o zdravstvenoj zaštiti treba da predvidi članove kojima se regulišu ne samo izvori sredstava, nego i način obezbeđivanja sredstava od Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje. Posebno treba regulisati način sticanja sredstava za visokodiferencirane medicinske usluge koji su i osnovni sadržaj rada Kliničkog centra (otkup plana, cena usluga, kapitacija i drugo).”


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu