NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Hronično bez opreme

Najvećoj vojvođanskoj zdravstvenoj ustanovi nedostaje mnogo aparata, počev od magnetne rezonance, preko angio-sale, aparata za anesteziju, do potrošnih delova za skener

      Osamdesetih godina u okviru Kliničkog centra “Novi Sad” započeta je izgradnja objekta u kome je trebalo da bude smešten Urgentni centar. Danas, 20 godina kasnije, za završetak tog projekta potrebno je izdvojiti 80 miliona evra.
       I to nije sve. Drugi problem je dotrajalost infrastrukture, naročito grejanja čija bi popravka novosadski Klinički centar koštala 750 000 evra. “Stanje infrastrukture u poslednje dve godine nije značajno poboljšano, jer su sredstva koja imamo na raspolaganju nedovoljna za redovno održavanje, a pogotovu za otklanjanje posledica, koje su rezultat višegodišnjeg neodržavanja”, kaže dr Pavle Milošević, direktor Kliničkog centra “Novi Sad”. Takođe, polovina prostora Kliničkog centra se greje iz svojih kotlarnica, koji su “muzejski primerci”, stariji više od 40 godina, dok klima uređaji ne rade poslednjih 10 godina.
       “Pored dotrajale infrastrukture, koja povremeno preti da ugrozi normalno funkcionisanje, suočeni smo sa nedostatkom osnovne opreme potrebne za adekvatnu dijagnostiku”, naglašava dr Milošević. Najvećoj vojvođanskoj zdravstvenoj ustanovi nedostaje mnogo aparata, počev od magnetne rezonance, preko angio-sale, aparata za anesteziju, do potrošnih delova za skener. A Dijalizni centar suočen je sa nedovoljnim brojem mesta za bolesnike, koji svakodnevno svoju krv pročišćavaju na takozvanim veštačkim bubrezima - a to je jedini način da prežive.”
       Hroničan nedostatak opreme na Kliničkom centru “Novi Sad” nisu uspele da ublaže ni prispele donacije. Tokom 2001. godine donacije su ovom zdravstvenom centru omogućile koliko-toliko normalno funkcionisanje. Ali naredne godine, naročito kada je reč o potrošnom materijalu, one su se značajno smanjile, a u 2003. godini praktično su simbolične, tako da nisu ni poboljšale stanje opremljenosti. Takođe, treba imati u vidu da Uprava ove zdravstvene ustanove, i posle dve godine nije uspela da vrati sve dugove prema komunalnim preduzećima. “Zaostali dugovi su prema Naftnoj industriji Srbije, JKP Novosadska toplana i JKP vodovod i kanalizacija. Ovi dugovi su se godinama nagomilavali, a naročito su uvećani prispelim kamatama”, kaže dr Milošević.
       I pored brojnih teškoća sa kojima se suočavaju zaposleni u pružanju adekvatne medicinske pomoći svojim pacijentima, njihova stručnost je, kako smatra dr Milošević, na zadovoljavajućem nivou. “Ipak, postoji realna opasnost od zaostajanja u praćenju novih saznanja i tehnologija, ukoliko se ubrzo ne omogući bolja stručna komunikacija sa svetskim zdravstvenim centrima”, upozorava direktor Kliničkog centra “Novi Sad”.
       Ostaje da se vidi da li će Klinički centar “Novi Sad”, sa godišnjim budžetom od 1 435 173 000 dinara, uspeti da reši sve probleme.
      
Lična karta

* obuhvata 9 instituta, 6 klinika i polikliniku
       * 1 338 bolničkih postelja
       * godišnje se hospitalno leči 36 844 bolesnika
       * 2 859 zaposlenih - 171 na određeno vreme
       * prosečna plata lekara: 22 832 dinara
       * prosečna plata medicinskih sestara: 11 895 dinara
      


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu