NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Uživaš dok ne poludiš

U svakoj državi u svetu postoji identična TM-ova partija prirodnog zakona. TM je sekta sa najvećim stepenom iskorišćenja. U TM-u nema samostalnosti, nema individua, nema ličnog mišljenja

      U predizbornoj brošuri Partije prirodnog zakona koju ste devedesetih mogli da dobijete od Subotice do Ulcinja doskorašnje SRJ, tadašnji predsednik Partije prirodnog zakona Branko Čičić je svojim biračima obećao savršenu zemlju i savršeno društvo. Partija prirodnog zakona organizovaće grupu od 7 000 jogi letača “kako bi se oživljavanjem jedinstvenog polja Prirodnog zakona u nacionalnoj svesti stvorio postojan uticaj harmonije i pozitivnosti širom zemlje”. Ako hoćete da postanete jogi letač treba samo da prođete kroz program Maharašijeve transcendentalne meditacije i postanete TM-ovac. A vežba jogi letenja, piše dalje u brošuri, proizvodi “rastuće blaženstvo” i “harmoniju u okolini”. O “savršenoj vladi” i “nepobedivoj Jugoslaviji” da i ne govorimo.
       Zoran Popović, elektrotehničar u penziji, postao je član Društva za transcendentalnu meditaciju, još 1985. “Otišao sam kod Žarka Trišića, učitelja TM-a, zajedno sa tadašnjom suprugom. Od 1994. ne živimo zajedno. A 1997. smo se razveli. Njeno ponašanje je bilo dosta teško. Kod Žarka sam najviše zbog nje i otišao. Da rešimo problem. Moja supruga je samo probala da meditira. Izgubila je svest. Kao i njena drugarica. Budio sam ih više od pedeset minuta.”
       Bivši meditant i autor knjige “Omen” (o TM-u) Zoran Popović kaže da ga je meditiranju naučio njegov učitelj Žarko Trišić, i da je u početku osetio onaj fini efekat opuštanja i odmora: “Ni žena me tad nije nervirala. Sinu sam rekao da je sve to zanimljivo i prijatno i da može da proba i on. Tad ni sanjao nisam da je TM sekta, da čovek posle ne može da se otrgne od meditacije i da u njoj uživa kao i u narkoticima. Dok ne poludi.”
       Sin Zorana Popovića je počeo da meditira sa 14 godina, a sada mu je 29. “Njemu i dalje nije dobro. Dolazio mi je krvavih stopala, hodao kojegde, ja mu rane čistim a on me pita: Kako je moj učitelj Žarko? Kad sam mu govorio da prestane da meditira, on mi kaže: Ja više ne meditiram, ja živim meditaciju. Pomoć je tražio od lekara, Pravoslavne crkve... Išao je po manastirima, rekoše mu: Brale, mi ti ne možemo pomoći. Policija i dalje nema efikasne instrumente za borbu protiv sekti, sudija mi je rekla da od toga ništa u zakonima nema. Neuropsihijatar mog sina kaže sekte ne postoje, a moje dete sedi u ‘Lazi Lazareviću’.
       Odlasci na seanse su, kaže Popović, koštali. “Sedam dana predavanja i inicijacija koštaju oko 100 evra. Svako novo predavanje, viši kurs morali su da se plaćaju. Neki put ne dajete novac već odradite neki posao za njih. Zavisi šta ste po zanimanju. Ako ste vodoinstalater, inženjer, šta god, uradite posao za njih u onome u čemu ste stručni. Ja sam sa Žarkom radio tzv. ape, to su adapteri koje smo koristili u ono vreme kad nestane struje za kompjuter, sijalicu, rešo.”
       Zauzvrat, Popović je meditirao, uz zvuke indijske muzike i miris štapića. Kaže da su ljudi koji meditiraju, konzumenti, i droga im nije potrebna, jer imaju odličnu zamenu za nju. “Žarko Trišić, moj učitelj bio je narkoman u Holandiji, tako mi je sam pričao, teško bolestan, bio je skoro na samrti, TM-ovci su ga pokupili, spasili mu život, naučili ga transcendentalnoj meditaciji. Spasili su ga drugom vrstom zavisnosti. On to sada ne priznaje. Kaže da nikad nije bio narkoman.”
       I šta TM dobija, osim novca, regrutujući ljude? “Dobija robove. Oni se ne opiru sistemu. Ništa ne ulažu, a kao virusi utiču na čoveka i celo društvo, dobijaju ceo društveni sistem od čistača ulica do predsednika države. U svakoj državi u svetu postoji identična TM-ova partija prirodnog zakona. TM je sekta sa najvećim stepenom iskorišćenja. U TM-u nema samostalnosti, nema individua, nema ličnog mišljenja, svi su proizvođači i potrošači. To je vrsta mondijalizma, univerzalne religije. Prema drugim religijama su podsmešljivi, Srpsku pravoslavnu crkvu zovu sprc. Veliki je broj TM-ovaca naših uvaženih umetnika, glumaca, političara, sudija... Svi koji su ozbiljno mislili da ostanu u JUL-u bili su TM-ovci. Sećate li se spotova JUL-a devedesetih? Kao mladi JUL-ovci slikani su upravo vrhunski učitelji TM-a, vrhunski prevaranti.”


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu