NIN Reklama
Oznaka i datum izdanja
Naslovna stranaPretrazivanjeArhivaRedakcijaProdaja
Naslovna strana broja

Iskušenje manjine

Osim SNS-a koji je već odlučio da se ne vraća u parlament, ostale opozicione stranke čekaju da vide šta će SNP da uradi

      Ujedinjenje crnogorske opozicije počelo je u maniru našeg savremenog poimanja demokratije - razmiricama i prepucavanjima. Jabuka razdora u ovom slučaju je pitanje: je li korisnije boriti se protiv režima u parlamentu ili udarati po njemu na ulici? Zvanični režim je, s druge strane, pretrpeo neočekivano veliki udarac kada je, usled jedne naizgled očekivane odluke, opozicija rešila da apsolutnu vlast u parlamentu prepusti njenim apsolutnim vlasnicima i povuče se iz daljeg učešća u skupštinskim zasedanjima. Revoltirani ukidanjem direktnih prenosa sednica parlamenta, opozicioni lideri su procenili da će ih više glasača čuti ako svoje delovanje premeste na ulice, nego ako se prepuste “objektivnom” izveštavanju u skupštinskim hronikama. Tako su šerpe i pištaljke zapretile da dopune i crnogorski medijski prostor.
       Iako političke krize nisu ni nove ni retke na crnogorskoj političkoj sceni, istupanje opozicije iz parlamenta ipak je zateklo režim mnogo nespremnijim na njegove posledice nego što se to u početku činilo. Uprkos raznim “seks trafikinzima” i sumnjivim avionima, vladajuće političke snage ipak su držale pod kontrolom redovne tokove vlasti, održavajući političku stabilnost i čuvajući svoj politički legitimitet. Koliko god opozicija napadala režim u parlamentu, sve je to ipak spadalo u “demokratiju” i moglo se oceniti samo kao “oštra politička retorika”. Ukidanje prenosa skupštinskih zasedanja, omiljene “zabavne” emisije celokupne punoletne populacije, u Crnoj Gori doživljeno je kao jedna vrsta informativnog terora. Vladajuća koalicija teško može da izađe na kraj, simultano sa “švercerskim” aferama, bojkotom parlamenta i potencijalnim “dešavanjem naroda”. Što je najgore od svega, vlasti će biti veoma teško da, pod ovakvim okolnostima, objasni međunarodnoj zajednici da je baš ona garant političke stabilnosti te da u nju vredi i dalje finansijski ulagati.
       - Režim nikada nije bio u težoj i goroj situaciji nego što je sada, niti je ikada imao veće hipoteke. Zato odavde počinje njihov slobodan pad, smatra Miodrag Živković, politički lider Liberalnog saveza.
       Živković deli mišljenje većine opozicionih vođa da je jedini izlaz iz postojeće krize raspisivanje prevremenih izbora. Idiličnu sliku opozicionog otpora pomutili su disonantni tonovi o tome koliko se čvrsto treba držati bojkota i šta je zapravo njegov cilj.
       - Sve opozicione stranke treba da se veoma jasno postave i odluče se na bojkot parlamenta sa ciljem da se u prvim prevremenim izborima smeni vladajući režim. Sasvim smo uvereni da bojkotom i vanparlamentarnim delovanjem možemo doći do izbora, kaže Miodrag Živković.
       Ipak, Živkovićev entuzijazam i tvrde stavove Srpske narodne stranke, Narodne stranke i Liberalnog saveza ne deli i najveća opoziciona partija. Socijlistička narodna partija (SNP) koja je prednjačila u zahtevima da se opozicija povuče iz parlamenta, danas je najspremnija na dogovor o povratku u Skupštinu, naravno ako to slikaju kamere.
       Ukoliko bi kompromisno rešenje bilo nađeno, tekuća politička drama bila bi prevaziđena i bila bi uspostavljena relativna politička stabilnost. Po mišljenju nekih lidera opozicije, ukidanje kamera u parlamentu više nije jedini problem. Iako je vladajuća koalicija pokazala spremnost da se oko tog problema dogovori i da izađe u susret nekim zahtevima opozicije, pominjanje čelnih ljudi crnogorske vlasti u istražnim procesima pred stranim sudovima dalo je dodatno značenje bojkotu Skupštine.
       Tako u očima mnogih birača vraćanjem u parlament SNP bi produžio život Đukanovićevoj vladi, zbog čega se toj stranci, a posebno njenom lideru Predragu Bulatoviću, prigovara preterani sklad sa vladajućim DPS-om.
       Gotovo je nemoguće ne videti sličnost sadašnje situacije i one od pre nekoliko meseci kada je usled neodlučnosti i dugog pogađanja između opozicionih stranaka otvoren put Vujanoviću da bez većih trzavica dobije predsedničke izbore. Nimalo Bulatovićevom imidžu nije pomogla pohvala njegove politike oko povratka u Skupštinu, koja je došla od portparola DPS-a Predraga Sekulića i samo dolila ulje na vatru.
       - To sve veoma loše prolazi kod naših birača i bojim se da nam nanosi veliku političku štetu. Ljudi počinju da se pitaju za koga radi Predrag Bulatović, kaže izvor iz vrha SNP-a koji je želeo da ostane anoniman.
       U prilog politici SNP-a može se reći da, osim ako ne postoje dogovori tako dobro čuvani da za njih baš niko ne zna, ujedinjena opozicija nema i jedinstven program vanparlamentarnog delovanja. Bez takvog programa najavljivani opozicioni “prasak” mogao bi se lako pretvoriti u opozicioni pucanj u prazno. Prema rečima Miodraga Živkovića, međutim, plan aktivnosti načelno postoji mada još nije usvojen. On smatra da je ključna stvar odluka SNP-a o tome da li će se vratiti u parlament. Osim SNS-a koji je već odlučio da se ne vraća u parlament, ostale opozicione stranke čekaju da vide šta će SNP da uradi. Čak i u SNP-u čekaju da vide šta će SNP da uradi. Da vrzino kolo bude potpuno, i u toj stranci su se podelili oko povratka u parlament. Sukob koji je dugo tinjao između dva čelna čoveka najveće opozicione partije Predraga Bulatovića i Zorana Žižića, pomolio se u javnosti. Žižić ne krije da mu nije jasno šta se to dogodilo da SNP, koji je prednjačio prilikom napuštanja parlamenta, sada naprasno promeni svoj stav.
       - Jedino je jasno da međusobna vanparlamentarna nadgornjavanja preko medija tope poverenje birača opozicije, smatra Žižić.
       Dok se opozicija premišlja, koalicija DPS-SDP ponudila je kompromisno rešenje. Predsednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić uputio je svim parlamentarnim strankama radnu verziju ugovora o prenosu sednica parlamenta koje nisu obuhvaćene programskim principima RTV Crne Gore. Prema tom ugovoru, tokom naredne godine državni radio i televizija prenosili bi i one sednice koje nisu obuhvaćene programskim principima, a Skupština bi za to plaćala određenu nadoknadu. Od stranaka se očekuje da tokom ove nedelje upute primedbe i predloge na ponuđeni tekst, a da se zatim na zajedničkom sastanku precizira sadržina ugovora. Iz opozicionog bloka ozbiljno razmatranje ponuđenog ugovora najavio je samo SNP.
      
       SIMONIDA KORDIĆ


Copyright © 1996-2003 NIN - redakcija@nin.co.yu