2404, 24 JAN 1997

Intervju: Svetozar Marovic

PUT KOJIM SE CESCE IDE

DPS je zajednica ravnopravnih, ozbiljnih i odgovornih ljudi, u kojoj se razvija timski rad, i u kojoj sve ne zavisi od jednog covjeka, jer onda drugi postaju suvisni ili lako zamjenljivi. Nas interesuju jaka demokratska pravila, a ne jak predsjednik

Demonstracije u gradovima Srbije otvorile su mnoge pore politickih tokova ne samo na relaciji svet - Jugoslavija.

Izjave celnika crnogorskog rukovodstva u " danima koji su potresli Srbiju " bile su od velikog znacaja i izuzetne politicke tezine.

Stav predsednika crnogorskog parlamenta Svetozara Marovica, koji je saopstio na Radio-Budvi, bio je maksimalno ozbiljan politicki signal vlastima u Beogradu da tako flagrantno krsenje demokratskih prava u Srbiji Crna Gora nece i ne moze podrzati.

Odnos dve vladajuce partije, kroz prizmu najnovijih dogadjaja u Srbiji, tema je razgovora sa predsednikom Skupstine Crne Gore Svetozarom Marovicem.

Sta je differentia specifica kada je rec o SPS-u i DPS-u, s posebnim osvrtom na JUL?

- Nasa saradnja sa SPS-om je definisana statusom vladajucih partija. Vlast u republikama biraju gradjani. Mi ne biramo vlast u Srbiji. To pravo pripada na demokratskim izborima samo gradjanima Srbije. Medjutim, nasa je obaveza da radi dobrih odnosa Srbije i Crne Gore i zajednickog napretka SRJ saradjujemo sa onima koji predstavljaju vecinsku volju biraca u drugoj federalnoj jedinici.

Iskljucujete opoziciju?

- Nisam zavrsio. Mi saradjujemo i sa drugim predstavnicima gradjana Srbije koji vjeruju i pomazu demokratski razvoj Jugoslavije.

Radi toga cilja treba napraviti mnoge kompromise i istrpjeti mnoga iskusenja. Jer, vlast se ne bira i ne postoji zbog sebe same nego zbog dobra naroda.

Nije li to neka aluzija?

- Svako ima pravo na svoju recepciju bilo cijih pa i mojih stavova.

Ne rekoste u cemu se ogledaju razlike izmedju SPS-a i DPS-a?

- Razlike postoje. One su jednim djelom vezane za rezultate okolnosti u kojima radimo.

Sta to konkretno znaci?

- Demokratska partija socijalista nije ideoloska partija.

Znaci li to da SPS jeste?

- Prije svega, zelim da kazem da su ideoloske podjele u nasoj istoriji bile tragicne. One su sukobljavale bracu, ubijale najblize, gazile po tradiciji i vjeri. Stroge podjele partija na ljevicu i desnicu se prevazilaze. Te podjele se kod nas tesko oslobadjaju ksenofobicne proslosti. Za nas je jedino dobar demokratski put. Tu ima mjesta za sve koji misle i rade o dobru.

Nasa partija je zajednica ravnopravnih, ozbiljnih i odgovornih ljudi, u kojoj se razvija timski rad i u kojoj sve ne zavisi od jednog covjeka, jer onda drugi postaju suvisni ili lako zamjenljivi.

Kao sto je slucaj u SPS-u?

- To ste vi rekli. Mislim da ne treba uvijek i sve definisati do krajnje konsekvence.

Zelim da kazem da je DPS reformska partija koja prihvata standarde demokratskog i modernog svijeta. Zeli da razvija drustvo otvorene i uspjesne ekonomije zasnovane na privatnoj svojini i socijalnoj sigurnosti gradjana. Milim da je moj odgovor jasan.

Kako ocenjujete buducu saradnju SPS-a i DPS-a, posmatranu u svetlu cinjenica da se u Srbiji beskompromisno trazi, ne samo od strane opozicije, puna demokratizacija drustva pri cemu SPS - i pored svih ozbiljnih indikatora koji ukazuju da je rec o ozbiljnom politickom promasaju - transparentno insistira na koaliciji sa JUL-om, partijom naglasenog levog radikalizma?

- Mi nemamo drugog cilja u politici nego da pomognemo da nasi gradjani zive bolje. To je nasa obaveza. Ideoloske price zamagljuju stvarnost. Treba biti realan i znati da mi nismo sami. Sa svijetom treba saradjivati, a ne svijet okrivljavati za sopstvene nedostatke. Treba cuvati svoje dostojanstvo, ne iskljucivoscu, ne tvrdoglavoscu, vec postovanjem demokratskih standarda.

Mi vjerujemo u demokratsku Jugoslaviju. Nas interesuju jaka demokratska pravila, a ne jak predsjednik. Jugoslavija je nasa zemlja. I nije Crna Gora vise odgovorna za njeno funkcionisanje, ali je odgovorna kao i Srbija. Mi zelimo modernu demokratsku naprednu SRJ koja nije nicije pojedinacno vlasnistvo.

Postujuci zakone i demokratska pravila, boricemo se protiv svih onih politickih tendencija koje hoce da nas zadrze u balkanskoj proslosti sa stalnom nesigurnoscu i ciklicnim nemirima. Saradjivacemo sa svima koji zele da nas narod svakim danom zivi bolje, dostojanstvenije i demokratskije.

Od intervjua predsednika vlade Crne Gore Mila Djukanovica, datom NIN-u pretproslog leta, najvazniji ljudi DPS ostro su istupali protiv JUL-a. Sta je sustina vaseg animoziteta prema JUL-u?

- Rijec je o utisku. Mi nemamo razloga za to. U Crnoj Gori JUL nema vazniji politicki uticaj. Neki takav utisak snaze ocjenom da je JUL politicka organizacija koja je trebalo da doprinese prosirivanju pojedinacne ili porodicne politicke moci. I da je njeno djelovanje u Crnoj Gori trebalo da institucionalizuje takvu moc na prostoru citave Jugoslavije.

Medjutim, utisci su nedovrseno znanje.

Kada je rec o crnogorskom rukovodstvu, dogadjaji u Srbiji detektovali su cinjenicu da ste u pojedinacnim istupima podrzavali demokratske snage u Srbiji ali da kroz institucije niste nacinili nijedan korak koji bi de facto ukazao na vase istinsko emancipovanje od beogradskog rezima. Kao da ste u nekakvoj sizofrenoj situaciji?

- Nemojte zaboraviti da je Skupstina Republike Crne Gore usvojila rezoluciju o politickim dogadjajima u vezi sa lokalnim izborima u Srbiji. Najvise predstavnicko tijelo Crne Gore izrazilo je zabrinutost zbog dogadjaja koji se desavaju u Srbiji (nadam se da se nalazimo na njihovom kraju), posebno ukazujuci na opasnost unutrasnjih konflikata i nove izolacije nase zemlje, s katastrofalnom ekonomskom i politickom stetom za citavu zemlju.

Crna Gora i njena Skupstina trazile su da se demokratski izrazena volja biraca u potpunosti uvazi, da se cuvaju demokratska pravila i autoritet pravne drzave. U rezoluciji je posebno naglasena potreba ozbiljnog odnosa prema institucijama OEBS-a.

Postoje misljenja da su stavovi u rezoluciji bili dosta blagi?

- Vidite, nase zalaganje je bilo principijelno. Mi smo trazili postovanje osnovnog demokratskog nacela po kojemu gradjani imaju pravo da slobodno biraju svoje predstavnike i da je njihova volja neprikosnovena. Skrenuli smo paznju na ozbiljnost odnosa sa svijetom jer onaj koji hoce da saradjuje sa svijetom treba svijet i da uvazava, posebno ako od njega ocekuje pomoc ili trazi razumijevanje.

Vjerujemo da su navedena zalaganja predstavnika Crne Gore bila u interesu svih. Znam da su neki od nas trazili teze rijeci, radikalnije akcije, a drugi prizeljkivali da cutimo. No, politika je mjera koja nije moguca bez predvidjanja i odlucnosti.

Zanimljivo je da je vasa izjava (intervju) data Radio Budvi objavljena u svim nezavisnim medijima u Beogradu a da je " Pobjeda " nije objavila. Analiticari u Beogradu smatraju da vi demokratiju podrzavate svuda osim kod svoje kuce (treba u ovom kontekstu pomenuti i slucaj Radija Antena M) s tim sto to radite mnogo inteligentnije od Milosevica. U kolikoj meri ste saglasni s ovakvim misljenjem?

- Postoje pojedinacni pokusaji da se poluistinama kompromituje demokratsko zalaganje vladajauce partije i rukovodstva Crne Gore. Takav je bio slucaj koji i vi navodite sa Antenom M.

Kada su pojedini opozicioni poslanici u Skupstini Crne Gore iznosili tvrdnju da je Radio Antena M zatvorena i da se time ugrozava sloboda medija i prava na informisanje, zatrazili smo od resornog ministra da odmah o tome obavijesti Skupstinu, koja je bila u zasjedanju. Gospodin Gomilanovic, ministar zaduzen za ovu oblast, neposredno je nakon zahtjeva obavijestio Skupstinu Crne Gore i javnost da nije tacno da je Radio Antena M zabranjena, vec da je u postupku rjesavanje zahtjeva ovog radija za prosirivanje njegove cujnosti na teritoriji citave Crne Gore.

Sjutradan sam i licno, povodom nekih aktuelnih dogadjaja, preko kabineta dao izjavu ovom radiju. Zeljeli smo, pored ostalog, da pokazemo da Antena M nije zatvorena i da se u Crnoj Gori nece zatvarati. Naprotiv, u skladu sa vazecim pravilima i medjunarodnim standardima otvorice se nove radio stanice, TV studiji, novi casopisi i novine.

Ozbiljan izvor NIN-a nam je rekao da je posle vase izjave na Radio-Budvi Milosevic ostro protestovao kod Bulatovica posle cega je Bulatovic u intervjuu " Blicu " bio prinudjen da objasnjava neke poteze crnogorskog rukovodstva prema demonstracijama u Srbiji. Nas izvor kaze da je ton Milosevica kao i njegova poruka predsedniku Bulatovicu bio vrlo ostar i jasan! Moze li se reci da je SPS na DPS vrsio pritisak u ovim dramaticnim danima?

- Ne znam za to. I ne vidim razloga za ljutnju. Nije Crna Gora nicim doprinijela dogadjajima povodom lokalnih izbora u Srbiji. Nijesu izjave pojedinaca iz rukovodstva Crne Gore dovele pod sumnju rezultate lokalnih izbora, nijesu izazvale nezadovoljstvo i politicke konfrontacije u Srbiji koje su proizvele direktnu ekonomsku i politicku stetu za sve nas, za citavu zemlju.

Uvijek treba pogledati prvo sebe. Tu se nalazi najvise odgovora za mnoge nesporazume. Crna Gora je zeljela da pomogne da se volja biraca sto prije uvazi, da se ljudi ne sukobljavaju, da se ne gubi vrijeme i da u svijet o nasoj zemlji dva mjeseca ne idu slike ulicnih nemira i ugrozene demokratije; da se sto odlucnije krene u ekonomski oporavak zemlje; da mislimo o radu i napretku.

Takav odnos i jeste bio problem rezimu u Beogradu.

- Moguce, ne znam. Znam da sve sto sam naveo nije moguce ostvariti bez demokratije. Zato je mozda pravo pitanje - Kome je to trebalo.

Pa, kome je to trebalo?

- Mislim, nikome.

Ukoliko sprovedete ideje koje iznosite u vasim izjavama i intervjuima, ideje o demokratskom drustvu, imate li osecaj da cete sve dalje biti od SPS-a buduci da je u toj partiji pobedila tvrdja struja?

- Buducnost svih nas je razvoj demokratskog i otvorenog drustva. To je u interesu svih. Vjerujem da ce demokratske snage svakog dana biti sve jace.

Demokratija je ravnopravnost i postovanje ljudskog misljenja, da njihove interese brani odgovorna i smjenljiva vlast. Da drugome priznas ono sto zelis za sebe. To su vrline oko kojih se treba okupljati a ne dijeliti.

To sto ste rekli je opste mesto?

- Kamo srece da je to u Jugoslaviji opste mjesto.

Vi ste ozbiljno zakoracili u privatizovanje privrede. Vas ekonomski model se ocigledno razlikuje od modela u Srbiji. Kako je moguce dalje funkcionisanje federacije sa dijametralnim ekomomskim sistemima?

- Sve je to pitanje vremena. Ne mogu se izmisljati modeli. Postoje samo uspjesni i neuspjesni modeli. Treba uvazavati ono sto daje rezultat u razvijenom svijetu.

Privatizacija je uslov svih drugih promjena. Mi trazimo put da iskoristimo nase prednosti, da udjemo u svijet modernih naroda i razvijenih drustava, da nasi gradjani zive kao i svi drugi evropski narodi.

Za " mlado crnogorsko rukovodstvo " kazu: nisu oni socijalisti oni su kapitalisti! Da li to dozivljavate kao kompliment ili...?

- Mi nastojimo da budemo moderni. To znaci da znamo i da pratimo signale vremena u kojemu zivimo. Da ne zaboravimo na proslost ali i da ne ostanemo u njoj. To znaci da vidimo realnu a ne utopisticku buducnost.

Znaci, mora se voditi realna politika a ne politika bazirana na utopijama koje su dozivele istorijski poraz.

- Naravno.

Srpska opozicija podrzava crnogorsko rukovodstvo dok ga, nasuprot tome, crnogorska opozicija napada pri cemu zeli da bude na tragu beogradskog opozicionog fona i da je svet identifikuje kao deo bas te demokratski orijentisane srpske opozicije. Paradoks?

- Najopstije, rijec je o razlicitim polozajima i interesima. Prirodno je da opozicija ne moze glorifikovati vlast. Ona trazi prostor za sebe. Opozicija postoji da bi ukazala na nedostatke vlasti. Medjutim, nestrpljenje, nedostatak iskustva, ili neki drugi razlog kod jednog dijela opozicije u Crnoj Gori, utice da taj dio opozicije cesce preuvelicava nedostatke i slabosti, a skriva i ne zeli da vidi dobre strane aktuelene vlasti.

Naravno, to je njihovo pravo. Ali, ako ne vide ili ne zele da vide ono sto vide iz Beograda ili americkog Kongresa, da Crna Gora iskreno vjeruje u demokratiju i da u granicama realnog odlucno gradi temelje modernog i otvorenog drustva - to je njihov problem.

Treba reci da u Crnoj Gori nije sve idealno ali nije ni sve negativno, kako zivot u Crnoj Gori vide neki pojedinci.

Onaj koji svijet vidi samo u jednoj boji daleko je od realnosti.

Luka Miceta



Copyright © 1996 NIN, Yugoslavia
All Rights Reserved.