2406 , 07 FEB 1997

Sudbina javnih preduzeca

VELIKA JUL-SKA RASPRODAJA

Zasto je Zoran Todorovic Kundak kupovao naftu u Kini, da li je krenuo opsti napad na " bracu Karic " , kako je poskupeo telefonski impuls a da to nigde nije objavljeno

" Najgori momenat za uzimanje novca na zajam - nikad necu dovoljno istaci tu cinjenicu - jeste trenutak kad finansijeri misle da vam je novac nuzan " , reci su Henrija Forda, osnivaca americke kompanije " Ford " , u knjizi " Moj zivot i rad " (objavljena u Beogradu 1924. godine). Ovakva poslovna filozofija daleko je od nas bar onoliko koliko su stare i ove reci. Vec i pticama na grani je poznato da je ovoj drzavi neophodan svez novac, ali najnovija mesetarenja rezima sa lokalnim izborima unistili su i poslednje nade da novac stigne iz medjunarodnih institucija.

U situaciji stani-pani rezim se opredelio za zaobilazni put: ukljucivanja privatnog kapitala u kurentne investicije o kojima odlucuje drzava. Potencijalnim stranim investitorima su ponudjeni veliki sistemi, odnosno njihovi najprofitabilniji delovi, sto je prilicno uzburkalo strucnu i siru javnost. Upravo se za ovu nameru vezuje i niz smena celnika velikih sistema kao sto su PTT i Elektroprivreda Srbije kako bi privatizaciju ovih sistema u skoroj buducnosti obavili " poverljivi " i " pouzdani kadrovi " . Jednostavnije receno, u toku je " rat " raznih lobija u okviru establismenta kako bi se ostvarile sto povoljnije pozicije u poslovima koji sobom nose i dobre provizije.

Ekonomski eksperti tvrde da je ovakav nacin privatizacije nakaradan i sa pogresnim redosledom poteza. " Prema iskustvima zemalja u tranziciji privatizacija velikih sistema, poput EPS-a, NIS-a, PTT-a nesto jesto po pravilu dolazi na kraju, a ne na pocetku ovog procesa " , podsetio je nedavno dr Milic Milovanovic sa beogradskog Ekonomskog instituta. " Ako bi vlada zelela stvarne promene morala bi najpre da izvede liberalizaciju, postigne makroekonomsku stabilizaciju i tek potom da se prihvati privatizacije ovih sektora. U svakom slucaju, to je proces koji se mora dobro pripremiti i koji ne trpi improvizacije. "

Da li je posredi improvizacija ili smisljen plan moze se naslutiti iz nekih poteza koje je ova vlast upravo povukla. Klupko je pocelo da se odmotava kada su nedavno smenjeni direktor EPS-a Dusan Jovanovic i neki clanovi Upravnog odbora ovog giganta zbog " ekscesnog " iskljucenja struje uoci Nove godine. Pripremni " baraz " je obavila Mira Markovic u dnevnickim zapisima u " Dugi " , tvrdeci da su prednovogodisnje restrikcije bile saboterske i nepotrebne.

Mrak

Naime, razni izvori tvrde da je bracni par Milosevic-Markovic Novu godinu resio da doceka sam, u intimnoj atmosferi Karadjordjeva. Ugodjaj je pokvaren nestankom elektricne energije (rezervni agregat je bio u kvaru) pa se bracni par uputio u Pozarevac gde ih je, takodje, docekao mrak. Dozivljaj je pokvaren i gostima ekskluzivne diskoteke " Madona " , njihovog sina Marka. Bio je to dovoljan razlog da gospodja Markovic izlije svu srdzbu na rukovodstvo EPS-a, mada to nije cinila kada je narod bio izlozen masovnim restrikcijama struje (zbog izvoza), raznim blok tarifama, ugradnji limitatora...

Izvori iz EPS-a, pak, tvrde da je prednovogodisnja restrikcija bila neminovna jer je sistem bio preopterecen do samog raspada. Ljudi u elektrodistributivnim centrima su radili po 48 sati, kao i oni u sluzbi marketinga, jureci neophodan mazut. Pouzdan izvor tvrdi da mazut nije bio blagovremeno obezbedjen krajem prosle godine jer ga nije dao direktor " Jugopetrola " Dragan Tomic zbog velikog duga EPS-a ovoj firmi. Sa druge strane EPS nije mogao da naplati potrazivanja od " Sartida " , " Feronikla " i drugih velikih potrosaca. Nije uspeo ni pokusaj da se mazut nabavi preko austrijske firme " Cirkle " (prema nekim izvorima jedan od vlasnika te firme je i suvlasnik beogradskog dnevnog lista " Blic " ).

Sva je prilika da su ovi problemi bili samo povod da se u EPS dovedu novi ljudi. Tako je na mesto generalnog direktora dosao Slobodan Babic, aktuelni potpredsednik vlade Srbije, a za predsednika Upravnog odbora postavljen Dragan Kostic, sadasnji ministar energetike. Posebno je zanimljivo inoviranje Upravnog odbora u kome su novi clanovi Dusko Matkovic, direktor " Sartida " (jednog od vecih duznika EPS-a) i Zlatan Perucic, direktor " Beobanke " .

Narocito cudi imenovanje Perucica, jer je EPS komitent " Investbanke " . Nas izvor pominje sukob izmedju Perucica i Nikole Stanica zbog potiskivanja " Investbanke " iz posla sa " Skodom " (ulaze 100 miliona dolara u " Kolubaru B " ). Posao za sada drzi " Beobanka " sa mogucnoscu daljeg sirenja saradnje sa " Skodom " . Nije tesko pretpostaviti da ce " Beobanka " (u kontekstu zatvaranja nekih banaka) progutati " Investbanku " .

Sva je prilika da je jagma oko toga ko ce obavljati unosne uvozno-izvozne poslove, nabavku rezervne opreme, kupovinu mazuta... U narednih 25 godina samo u Elektroprivredu Srbije i Crne Gore treba da se ulozi 21 milijarda dolara, a predstoje i poslovi na privatizaciji. Procenjuje se da ce to prvo biti u domenu elektrodistribucija kao i u izdavanju koncesija na ugalj sa Kosova (vrednost ovog uglja se procenjuje na 125 milijardi dolara). Stoga se ocekuju i smene direktora nekih direkcija EPS-a i njihovih pomocnika.

Italijani

Ako je za smene u EPS-u i naveden odredjen povod (mada ne i pravi razlog) za smenu generalnog direktora PTT-a (na cije celo je postavljen Aleksa Jokic, bivsi ministar saobracaja i veza i nacelnik Kosovskog okruga) nije dato nikakvo objasnjenje pa su u javnosti pocela da kolaju razna nagadjanja vezana za prodaju strancima veoma unosnog infrastrukturnog sistema telekomunikacija.

Zna se da je Milorad Jaksic u periodu svog direktorovanja ostvario tesnu saradnju sa francuskim " Alkatelom " i nemackim " Simensom " , ali su se u poslednjem momentu pojavile i neke italijanske firme cije je predstavnike na razgovor primio i predsednik Milosevic. Sve to se dovodi u vezu sa posetom italijanskog ministra inostranih poslova Lamberta Dinija i njegovom blagonaklonoscu prema srpskom rezimu po pitanju pritiska Evrope zbog izborne kradje na lokalnim izborima.

Pobunio se i sindikat PTT-a sto razlozi smene direktora Jaksica nisu navedeni. Njihov strah proistice iz toga da ce se najavljena prodaja obaviti tajno, bez javnog konkursa, jer kada je u pitanju privatizacija, iliti prodaja, u PTT-u se, izgleda, najdalje otislo. Zanimljivo, na poslednjem sastanku sa Upravnim odborom ovo pitanje nije pokretano.

Moze se reci, mada je tesko proveriti, da je domaca firma " Ces-Mekon " vec zavrsila projekat za procenu telekomunikacionog sistema (ta procena je za sada tajna), a posrednicki posao treba da obavi britanska banka " Nesenel Vestminster " (njen visoki funkcioner je i Daglas Herd, bivsi britanski ministar inostranih poslova koji je, tokom poslednjeg rata, dosta vremena proveo u nasim krajevima.

Upravo ovih dana je ova banka odrekla svoje savetodavne usluge jugoslovenskoj vladi u pregovorima sa medjunarodnim kreditorima " zbog denmonstracija na beogradskim ulicama " . Medjutim, banka se nije odrekla i usluga u pripremi za prodaju PTT-a u kojoj treba da zaradi 10 miliona dolara. Upravo je (cetvrtog februara) ekipa strucnjaka ove banke u beogradskom sedistu PTT-a imala zatvoren sastanak ovim povodom.

Karici

Interesantno je da je jedini demanti po pitanju odluke ove banke, da vise ne radi za jugoslovensku vladu, javno izrekao samo Ljubisa Ristic, predsednik Jugoslovenske levice: " ...Dok im se redovno placa, oni ce raditi svoj posao i nece postavljati pitanja o unutrasnjojpolitickoj situaciji. " Tako je Ristic demantovao i samog sebe kada je, u vreme sklapanja posla sa ovom bankom, tvrdio da je u Londonu bio sasvim privatno.

Druga prica, za koju se tvrdi da je mnogo verovatnija, polazi od toga da je Jaksic stradao zbog svojih bliskih kontakata sa kompanijom " Braca Karic " . Odmah po smeni sa duznosti generalnog direktora PTT-a, Jaksic je podneo i ostavku na mesto direktora " Mobtela " , zajednicke firme PTT-a i " Brace Karic " za bezicnu telefoniju. Simptomaticno je i to da je Jaksiceva smena usledila odmah posle izjave Bogoljuba Karica u " Vasington postu " da je vlast sama kriva za ovo sto se desava u Srbiji.

Ima i drugih varijanti, poput one koju iznosi elektroinzenjer Tihomir Zivanovic iz Ministarstva za saobracaj i veze koji smatra da je Jaksic " pao " zbog niza pogresnih poteza u radu sa stranim partnerima prilikom nabavke telekomunikacione opreme (od " Alkatela " i " Simensa " ) zanemarujuci domace proizvodjace. I u vezi sa aktuelnom privatizacijom Zivanovic ima niz primedbi. " Niko na Zapadu nije prodavao velike infrastrukturne kapacitete poput PTT-a i energetike. To nisu uradili ni Francuzi, Svedjani, Svajcarci... Tamo se privatizuje proizvodnja dok se infrastrukturni sistemi smatraju drzavnim bogatstvom. Ova preduzeca ne mogu nikada da propadnu jer je upravo u interesu drzave da ona postoje. "

Kao dodatni problem Zivanovic istice i velike gubitke koje pravi posta. " Zna se da posta prihoduje sa svega 15 odsto dok joj je rashod izmedju 40 i 45 odsto. Sa druge strane, telefonija ostvaruje prihod od 80 odsto. Jos veci problem je ucesce gradjana u izgradnji telefonske mreze. Oni su ulozili milione maraka i dolara i to poklonili ovom javnom preduzecu. Hoce li se u slucaju prodaje taj novac vratiti gradjanima? "

Ono sto narod takodje ne zna jeste i podatak da sredstva velikih sistema sluze za pokrivanje mnogih " rupa " za koje nema novca. Tako je doslo i do poslednjeg monetarnog udara. Na Savetu guvernera Narodne banke (31. 12. 1996. godine) doneta je odluka (mada ne jednoglasno) da se bez ikakvog pokrica stampa 345 miliona dinara. Realizovano je 311 miliona, a najveci deo je isao preko Postanske stedionice za isplatu penzija i jos sto-sta. Ona se koristi jer nije u sistemu klasicnih banaka sa racunom dnevne likvidnosti. Tom prilikom je, recimo, i " Beobanka " usla u veci minus (preko 60 miliona dinara). Novac se namice i na druge nacine. Recimo, telefonski racuni su povecani za 50 odsto a da narod nije obavesten ni o kakvom poskupljenju. Jednostavno je vremenski interval impulsa skracen na pola.

Prohibicija

Ako je u radu Jaksica i njegovih saradnika bilo propusta i nejasnih rabota, one nisu mogle proci bez saznanja nadleznih iz vlade. Mi smo, valjda, jedina zemlja u kojoj se na najodgovornija mesta u velikim drzavnim firmama ljudi ne postavljaju konkursom vec se imenuju. Stavise, u upravnim odborima ovih firmi sede ministri koji bi, kroz svoja resorna ministarstva, u stvari, trebalo da kontrolisu poslovanje ovih firmi. To je slucaj pomenutog ministra Alekse Jokica, kao i Djordja Siradovica, saveznog ministra trgovine i direktora novosadskog " Novkabela " , snabdevaca PTT-a telekomunikacionim kablovima. Za sada, jedina novina koju je u PTT uveo novi direktor Jokic je prohibicija alkohola. On se vise ne toci u prostorijama PTT kao u vreme Jaksica.

Najava privatizacije se ocekuje i u Naftnoj industriji (NIS) . Generalni direktor ove forme Milan Djakovic, iako vrlo oprezan kada su u pitanju njegovi odnosi sa vlascu, u novogodisnjoj zdravici direktorima svoje firme rekao je da ce " ova godina biti godina privatizacije " .

Ni u NIS-u nisu nevazne cinjenice ko je na rukovodecim mestima, iako, za sada, nekih pomeranja ili smena nije bilo. Direktor NIS-Naftagasa, sektora za istrazivanje i proizvodnju nafte i gasa je Srboljub Stankovic, clan Direkcije JUL-a. Vrlo je uticajan i Zivko Soklovacki, direktor NIS-ovog centra za odnose sa javnoscu, clan Direkcije JUL-a i prvi covek JUL-a za Vojvodinu. Za njega se tvrdi da na sve promocije i partijska putovanja odlazi kolima (sa soferom) NIS-a i da vise vremena provodi u JUL-u nego u NIS-u. Zanimljiva je epizoda iz Pekinga prilikom boravka nase privredne delegacije u kojoj je bio i Milan Djakovic. Iz kabineta kineskog ministra, gde je cekao na prijem, pred Djakovica su izasli Zoran Todorovic Kundak i Zivko Soklovacki (koji je tada bio na odmoru). Radilo se o sklapanju barter-aranzmana od dva miliona tona nafte godisnje za Todorovicevu firmu TIM-trejd. Ipak su celnici iz Srbije odlucili da taj posao radi NIS.

Zna se da je " Progres-gas-trejd " preuzeo od NIS-a posao sa ruskim gasom. Djordje Buric, savetnik u NIS-u tvrdi da je " Progres " uzeo " samo " deo gde se pisu fakture i skida devizna provizija iako je NIS izgradio gasovod, telemetrijske stanice ... Kao da neko namerno hoce da razbije ovaj veliki sistem kako bi mu se umanjila cena i lakse doslo do prodaje nekih delova. " Veliki su finansijski problemi. Potrazivanja NIS-a su oko tri milijarde dinara. Veliki deo toga je nenaplativ jer se radi o komunalnim preduzecima koja nemaju para. Tako smo mi, u sustini, ostali u funkciji intendanture, snabdevanja, bez razvoja u snaznu trzisnu firmu " , kaze Djordje Buric. Tu su i ogromni dugovi za ruski gas, pa se jednog dana Rusi mogu pojaviti kao suvlasnici NIS-a (za deo duga).

Zvanicni organi jos nisu ponudili model privatizacije... kao i u drugim slucajevima. Zbog toga svi i strepe.

#Slobodan Ikonic



Copyright © 1996 NIN, Yugoslavia
All Rights Reserved.