Istocna Slavonija, Baranja i zapadni Srem

OJ ,ZUPANIJO, IZ DVA DELA...

Dok Goran Hadzic tvrdi da ostaje iako je bio vrhovni komandant Vojske, Slobodan Popovic kaze da insistiranje na uzimanju hrvatskih dokumenata znaci teranje na egzodus

Pred novim egzodusom, trecim po redu, nalazi se oko 150 hiljada preostalih Srba u oblasti istocna Slavonija, Baranja i zapadni Srem. Da li ce do egzodusa i doci, Srbi kazu da to iskljucivo zavisi od generala Zaka Klajna, administratora Ujedinjenih nacija ove oblasti.

Izbori koji su planirani da se odrze 16. marta ove godine, bice odlozeni posto Srbi nece da izadju na njih, jer im ne odgovara vazeci hrvatski Zakon o teritorijalnoj organizaciji. Po tom zakonu oblast je podeljena na dve zupanije, 24 opstine i tri grada, tako sto se srpske opstine pripajaju hrvatskim, pa bi Srbi u tom slucaju doziveli fijasko na izborima.

Ti planovi hrvatske drzave su preko " Pisma o namerama " saopsteni Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija, sto je ova organizacija i uvazila. Protiv toga su se Srbi pobunili i UN poslali svoje pismo. Srbi u pismu predlazu resenje novonastalih problema na sledeci nacin: cela oblast treba da bude jedna zupanija i demilitarizovana; da njeni stanovnic ne sluze vojnu obavezu u narednih 15 godina; izjednacavanje prava izbeglih i raseljenih lica kako bi svi mogli dobiti hrvatska dokumenta i glasati na predstojecim izborima.

Posto je Savet bezbednosti u svom pismu stanovnicima obe oblasti samo stavio do znanja da je srpsko pismo primljeno, zitelji Vukovara su se odlucili na mirne proteste u organizaciji nevladinih organizacija i udruzenja. Svakoga dana od 5. februara, pa do ispunjenja zahteva, traje setnja vukovarskim ulicama od centra grada do sedista UNTAES-a. Demonstranti nose ikone, pistaljke, trube, zvona i parole ispisane na engleskom jeziku: " Hrvatska vlada ne zeli Srbe u Vukovaru " , " Gospodine Klajn, razocarala nas je vasa misija " , " Procitajte i nase pismo " , " Domovnica nije resenje za Srbe " , " UNTAES radi za Hrvate " ...

Iako stanovnici obe oblasti tvrde da ne uzimaju hrvatska dokumenta, ispred hrvatskih kancelarija je svakoga jutra tolika guzva da su cak poceli da se dele i brojevi za cekanje. Prema podacima kojima raspolaze pres- centar oblasne vlade u Vukovaru, do sada je izdato 51 269 raznih dokumenata, a za njihovo izdavanje u proseku treba cekati 60 dana. Medjutim, dokumenta su do sada trazili oni ljudi koji zive u Republici Srpskoj i Jugoslaviji.

Da je iseljavanje vec pocelo, potvrdjuje i primer Boska Jovanovica, donedavnog sefa Mesne zajednice u Iloku koji je otisao, navodno na sest meseci, u Juznoafricku Republiku da poseti decu. Inace, Jovanovic je bio jedan od onih koji su nasem listu u vise navrata tvrdili da Srbi nikada nece otici iz obe oblasti.

Mirko Zigic, sadasnji prvi covek Iloka, kaze da je vec 90 odsto stanovnistva spremno za odlazak i da vec danima trazi potvrde za iznosenje stvari. " Nakon preporuke oblasne skupstine da se uzmu hrvatska dokumenta, u narodu je stvorena zbrka i ljudi ne znaju sta da rade " , prica Zigic. " Prema nasim saznanjima, Hrvati su vec pripremili svoje ljude da rukovode privredom, a nasim ljudima svake veceri prete anonimnim telefonskim pozivima, 'Sta cekate, odlazite', 'Klacemo vas'... " Opisujuci postojece stanje u oblasti, Zigic kaze: " Predlazem da tekstilna industrija prestane sa radom jer gace su nam davno skrojili drugi, a najbolnije je pitanje hocemo li mi stati u te gace. Sto se mene licno tice, ja cu ostati dok se bude moglo jer nemam rezervni polozaj a jurisni sam odavno izgubio. "

Medju onima u Iloku koji jedva cekaju da se postojece stanje normalizuje je i staresina franjevackog samostana pater Marko koji kaze da se Hrvati i dalje najvise zale na pljacke. " Ulaze im u kuce ljudi i kazu da hoce da se namire, jer je njihova imovina ostala u zapadnoj Slavoniji. Onda moji ljudi kazu: 'Pa, neka vas drzava namiri, mi ne mozemo'...Ocekujemo povratak prave vlasti kako bi se zivot sto pre normalizovao. "

Osim u Iloku, kada je za katolicki Bozic doslo cak i do pucnjave, incident se prosle nedelje dogodio i u selu Stari Jankovci. Selo je osvanulo pod lecima " Srbi cetnici van iz Hrvatske " , a pretece poruke za odlazak pisane su i po nekim kucama. Ovo mesto je ponovo naseljeno posle pada zapadne Slavonije a Milenko Popovic, poslanik u Oblasnoj skupstini i direktor zadruge, smatra: " Ako se problem celovito ne resi, 90 odsto ljudi ce otici. Stvari se iznose nocu a ljudi se vracaju da vide sta ce biti do kraja. Iako se vise od Srbije ne ocekuje velika pomoc, ljudi ce u njoj osecati bar fizicku sigurnost. Uzimanje dokumenata je samo zavaravanje naroda i ja nisam jedini koji ih nece prihvatiti. Naravno, nakon akcija 'Bljesak' i 'Oluja' niko vise narodu nema prava da sugerise ostanak ili odlazak. "

U vezi sa uzimanjem hrvatskih dokumenata ne postoje samo oprecna misljenja medju stanovnistvom nego i medju rukovodstvom. Dok je sa sednice Oblasne skupstine Vojislav Stanimirovic, predsednik oblasne vlade, preporucio da se dokumenta uzmu, Goran Hadzic, predsednik oblasti, bio je protiv.

Kao obrazlozenje svoga stava Hadzic navodi: " Domovnice se izdaju pod istim brojem. Slikovito objasnjavajuci, to je kao da dobijes novcanicu od sto maraka iste serije i istog broja. Sada se to izdaje u Belom Manastiru a u njihovoj teritorijalnoj organizaciji nije predvidjeno da SUP bude u Belom Manastiru i kada vaznost dokumenata istekne, za godinu dana opet cemo morati da ih vadimo. Mislim da se medjunarodna zajednica ponovo osramotila oko oblasti, jer Klajn je potpisao hrvatski predlog po kome dokumenta mogu dobiti samo oni koji su u oblast dosli do 15. januara 1996. godine. To je isto kao da su doneli uredbu po kojoj mogu glasati samo Srbi sa plavim ocima. Nije glasanje pita, pa sad, dok je vruca - jescemo, a ako zakasnis - vise ne moze. Ne zelim da narod ode po svaku cenu, jer ratovi se gube ali ne i teritorije. Prema mojim informacijama, do sada je 180 porodica napustilo oblast, ali ovo mesto se ne sme napustiti. Ako mogu da ostanem ja koji sam bio vrhovni komandant vojske, onda mogu i svi ostali. "

Objasnjavajuci zbog cega treba uzeti dokumenta, Vojislav Stanimirovic, predsednik oblasne vlade, smatra da su oni garancija srpske imovine, uslov opstanka u oblasti i izlaska na izbore. " Ljudi ce sami odluciti da li ce uzeti dokumenta ali mi smo nastojali da im objasnimo da to treba uciniti. Zbog tragedija koje su nam se desile, ne zagovaramo odlazak ljudi sa kesama i zbog toga pokusavamo da igramo igru medjunarodne zajednice. Izbori se realno mogu ocekivati u maju ili junu a ukoliko se do tada nista ne usvoji od nasih zahteva, onda se masovniji odlazak moze ocekivati vec krajem skolske godine. "

Administratoru oblasti Zaku Klajnu dostavljen je zahtev za reorganizaciju opstina po kome bi se omogucilo formiranje zajednice srpskih opstina koja ce pregovarati prvenstveno sa hrvatskom vladom i predsednikom, te tako nece biti pod nadzorom zupana. Ukoliko to bude prihvaceno, Srbi bi u narednom periodu osnovali jednu stranku koja bi izasla na izbore pod uslovom da pocne primena hrvatskog Zakona o amnestiji.

" Pomenuti zakon je dobar na papiru ali se on i dalje ne sprovodi " , objasnjava Stanimirovic. " U razgovoru sa hrvatskim ministrom pravde rekli smo da nam do 21. februara dostave liste ljudi koji su osumnjiceni za ratna dela s tim sto se te liste dalje ne mogu prosirivati. Nakon razgovora smo zakljucili da se sve vreme manipulise nepostojecim spiskovima za ratne zlocince kako bi se stanovnistvo drzalo u neizvesnosti. Kada liste budu konacne, ljudi koji se osecaju krivima napustice regiju a oni koji nisu krivi dokazivace preko advokata i medjunarodne zajednice dokazivati koliko su Hrvati perfidni. "

O nacinu kako hrvatska vlada sprema mirnu reintegraciju oblasti u svoju drzavu govori i nedavna izjava Ivice Kostovica, potpredsednika hrvatske vlade, u kojoj on porucuje hrvatskim izbeglicama da se ne brinu kako ce se vratiti u svoje domove. " Jedan deo kuca ce ostati slobodan jer ce se Srbi iseliti, drugi deo kuca ce se prodati a treci zameniti. "

I dok Hadzic za ovu izjavu kaze: " Hrvati zele samo reintegraciju kuca ali ne i ljudi, i ne odstupaju od politike Mila Budaka i Ante Starcevica " , Stanimirovic smatra da izjava moze koristiti samo hrvatskoj dnevnoj politici. " Do sada svi potpisani sporazumi, od Erdutskog do Dejtonskog, svima nama garantuju ostanak, a ko bude hteo da ide imovina ce mu biti nadoknadjena. "

Ostanku i opstanku Srba u ovoj regiji doprinelo bi i produzenje vojnog mandata UNTAES-a do 15. januara 1998. godine a posle toga ostaju civilni posmatraci za ljudska prava. Srbi se nadaju da ce i 600 000 izbeglica iz nekadasnje Republike Srpske Krajine koji sada zive u Jugoslaviji, dobiti hrvatske dokumente i izaci ovde na izbore. Za sada poverenje stanovnistvu ulivaju i mesovite policijske snage (MTF) u kojima se nalazi 1500 policajaca od cega je samo 150 Hrvata. Medjutim, nedavno se culo da se oko 200 policajaca Srba u MTF-a nalazi na spiskovima ratnih zlocinaca.

" O mirnom preuzimanju dokumenata i glasanju razmisljacemo tek onda kada se obelodane spiskovi ratnih zlocinaca " , kaze Miroslav Keravica, predsednik opstine Vukovar. " Ako i ne dobijemo jednu zupaniju, izasli smo sa predlogom veca srpskih opstina o cemu je Klajn vec razgovarao sa Tudjmanom sto je izvodljivo prema tacki 12. Erdutskog sporazuma. Za sada jos niko nema pravo da sugerise egzodus, a mi koji se bavimo politikom, svojim primerom moramo pokusati da zadrzimo ljude na ovim prostorima, a ne da prvi odemo. Nikakve pretnje nece uspeti, a ako se dokaze da medju nama ima ratnih zlocinaca, pomoci cemo da oni stignu gde treba " , tvrdi Keravica.

O trenutno vrlo zaostrenoj situaciji u ovoj oblasti jer Slobodan Popovic, clan Upravnog odbora nevladinog udruzenja " Vukovarska inicijativa " , kaze: " Svesni smo da bi masovni egzodus bio katastrofa, ali necemo dozvoliti da budemo politicki dekor na izborima. U ovim uslovima insistiranje na uzimanju domovnice znaci teranje ovih sto su ostali, i mi trazimo put da ljudima objasnimo kako to da uradimo. Ako bi se pod postojecim uslovima uzela dokumenta, to bi znacilo potpisivanje lojalnosti hrvatskoj drzavi. Ta dokumenta su diploma da si lepsi nego 1991. godine. "

Dok Srbi smisljaju nacine i uslove pod kojima ce uzeti dokumenta i kada ce i da li ce uopste izaci na izbore, hrvatska strana polako preuzima vaznije privredne objekte i vec tri meseca kontrolise naftnu industriju u ovoj oblasti.

BRCKO

NATO je spreman

Dok napetost u celoj Bosni raste, dok su u toku mobilizacije obe strane, Amerikanci su u grad doveli 1 300 vojnika

Brcko je ovih dana bukvalno okupiran grad. Grad i okolinu nadlijecu helikopteri, a vojnici u vozilima SFOR-a danonocno patroliraju gradom. Novinari i fotoreporteri svjetskih i domacih redakcija traze detalje za svoje izvjestaje o gradu koji zivi u groznici i velikoj neizvjesnosti. U iscekivanju odluke Arbitraznog suda o statusu Brckog (ona se ocekuje 15. februara), uznemirenost se prosirila i do najzivlje oaze na cijelom prostoru BiH - cuvene medjuentitetske pijace " Arizona " . Na njoj se ovih dana mogu vidjeti samo vozila sa hrvatskim tablicama i poneki taksista iz Federacije. Pustos na mjestu koje je postalo primjer moguceg suzivota i simbol buducnosti BiH opominje.

Dodatno uznemirenje unijela je vijest o mobilizaciji koja premasuje uobicajeno uvjezbavanje rezervnog sastava. U nekim krajiskim opstinama njoj je prethodilo dijeljenje upitnika u kojem je, pored pitanja o materijalno-tehnickim sredstvima, bilo i pitanje " Da li ste za mobilizaciju ili evakuaciju " . Pominjanje evakuacije Krajisnici su dozivjeli kao jos jednu politicku trgovinu i odmah to povezali sa " gubitkom " Brckog. Uznemirenost je podgrijana prebacivanjem iz Banjaluke na Sokolac SDK i PTT i pricama o seljenju privrednih kapaciteta iz Krajine na Pale i istocni dio RS.

Vijesti o mobilizaciji dolaze i sa suprotne strane. Price da je u toku mobilizacija i na drugoj strani entitetske granice potvrdio je i Piter Klark, portparol SFOR-a. Poveze li se ovo sa prijetnjama vojnih komandanata zaracenih strana Pere Colica i Rasima Delica, koji su u vise navrata upozoravali medjunarodnu zajednicu da ce odluka koja bude suprotna interesima njihovih naroda znaciti rat, strepnje postaju razumljive.

General Klark prijeti da ce SFOR zabraniti svaku vojnu aktivnost izvan kasarni. " Vojne trupe koje se nalaze izvan kasarni moraju se u njih vratiti do 13. februara, a svi pozvani rezervisti svojim kucama do 18 casova istog dana " , kaze on.

Opet sa drzavnog i politickog vrha Republike Srpske stizu ohrabrujuce vijesti. Prof. Dragoljub Mirjanic, potpredsjednik RS, po povratku iz Amerike (subota, 8. februar), gdje je predvodio ekspertsku delegaciju RS, izjavio je da je delegacija RS u brojnim kontaktima iznijela " uvjerljive argumente " i da se nada da " Arbitrazni sud nece donijeti odluku koja bi dovela do haosa i destabilizacije mira " .

Ohrabrujuce vijesti mogle su se cuti i od clanova ekspertskog tima po povratku iz Rima, gdje je RS prvi put ucestvovala u radu arbitraze. Dr Dusko Jaksic, ekspert za ekonomska pitanja, nije krio optimizam i uvjerenje da su svi pravni pa i politicki argumenti na srpskoj strani, ali ni zaljenje sto RS nije ranije ucestvovala u pregovorima.

Optimistickom bi se mogla smatrati i cinjenica da Skupstina RS, suprotno trazenju predsjednika Biljane Plavsic, nije stavila na dnevni red skupstinskog zasijedanja na Palama 8. i 9. ovog mjeseca problem Brckog, zadovoljivsi se saopstenjem poslanickih klubova da Brcko " treba pripasti RS " .

Izvori bliski drzavnom vrhu tvrde da su celnici vladajuceg SDS-a ubijedili poslanike opozicije da o tom pitanju nije cjelishodno raspravljati u prisustvu parlamentaraca iz Federacije, iza cega se, po svoj prilici, kriju neki drugi razlozi. Ista skupstina je, suprotno nekim ranijim najavama, ublazila stav prema problemu Srba u istocnoj Slavoniji. Oni ovaj put nisu tako jasno i izricito pozvani u RS, sto bi moglo znaciti da njihovo prisustvo kao argument i teg na vagi vise nije potrebno.

Iz ovog mozaika dalo bi se zakljuciti da je politicka odluka o Brckom vec donesena i da je Momcilo Krajisnik bio u pravu kada je prije nekoliko mjeseci javnosti stavio do znanja da problem Brckog nije pravno nego politicko pitanje. Potvrdjivalo bi to i srpsko odbijanje ucesca u radu arbitraze a potom i odluka Roberta Ovena o produzavanju roka za donosenje odluke za dva mjeseca.

Ekspertska odmjeravanja snaga i pravnicka nadmudrivanja pokazala su u kojoj mjeri su kompromitovani poznati principi medjunarodnog prava i u kojoj mjeri je besmislena pravnicka i svaka druga logika pred onim sto su pregovaraci proglasili pravom u Dejtonskom mirovnom sporazumu. Likovanje srpskog pregovarackog tima poslije Rima moze biti isto toliko naivno koliko i ocekivanje muslimanske strane da ce Brcko pripasti Federaciji zbog toga sto je prije rata bio vecinski muslimanski grad.

Pouceni iskustvom, ljudi ovdje ne govore o pravu i o pravnim argumentima. Oni vise nikom i ni u sta ne vjeruju. Cak i oni koji misle da razumiju jezik politicara, nisu vise sigurni sta se sve moze skrivati iza politickog paravana. Zbog toga se niko ne usudjuje da daje politicke prognoze u vezi s odlukom o statusu Brckog. Jedino sto se moze cuti medju obicnim svijetom jeste pitanje " sta ce biti sa Brckom? " . Iza tog pitanja, na koje se ne ocekuje odgovor, krije se potpuno beznadje.

Zveckanje oruzjem sa obje strane entitetske linije oko Brckog nije bezazlena politicka igra. U podrucju Brckog posljednjih dana povecano je i prisustvo americkih vojnika. Pocetkom januara u javnosti se pojavila vijest da ce u americkoj bazi McGovern biti rasporedjeno 1 300 vojnika. Vojni strucnjaci kazu da je Brcko vec postao prva baza NATO-a u BiH.

Nagadjanja oko toga kakva bi odluka mogla uslijediti i sta su politicki interesi zainteresovanih strana, svela su se u posljednje vrijeme na varijante koje zastupaju tri konstitutivna naroda. Interes Srba je, po procjenama onih koji se smatraju upucenim, visegodisnja arbitraza; Muslimani bi pristali i na medjunarodni protektorat; Hrvati su u Rimu izasli sa prijedlogom da se cijeli prostor opstine Brcko podijeli na tri opstine izmedju tri naroda i da sve bude pod medjunarodnom kontrolom.

Ono sto se za sada cini izvjesnim, jeste da bi Brcko moglo izbjeci sudbinu Mostara - zahvaljujuci " rezultatima " koje je medjunarodna zajednica tamo postigla.

# BRANKO PERIC

# VIOLETA MARCETIC