2412, 21 MAR 1997

Javno mnjenje o politicarima

SUNOVRAT SLOBODANA MILOSEVICA

U ocima domace javnosti predsednik Srbije pao je na najnizu granu: broj onih koji ga smatraju " politicarem od poverenja " nikad nije bio tako mali, a broj onih koji ga smatraju " najnedoslednijim politicarem " nikada tako veliki

Cuda su, izgleda, moguca. Nasi ljudi su opet poceli da veruju politicarima. To na svojevrstan nacin govori i o obnovi nade, poverenja. I, o verovanju u mogucnost drustvenih promena.

Ali, najkrupnija promena - ako se imaju u vidu reakcije domaceg javnog mnjenja - vezana je za ime predsednika Srbije Slobodana Milosevica. Iako on vec duze vreme nije uzivao narocito visok ugled u domacoj javnosti, mnogi su bili skloni da veruju da za njega nema prave i dostojne alternative. Sada postoje i egzaktni podaci da je sve vise onih koji su shvatili da - ima alternative!

Sudeci po rezultatima najnovijeg istrazivanja Centra za marketing " Mark-plan " (anketa na uzorku od 2404 ispitanika sprovedena izmedju 25. januara i 5. februara 1997), broj onih koji nemaju poverenja ni u jednog politicara se znacajno smanjio u odnosu na sliku od pre sest meseci, tj. u odnosu na rezultate prethodnog istovetnog istrazivanja ovog centra sprovedenog u septembru 1996. godine.

Naime, u septembru je gotovo polovina (45,1 odsto) svih ispitanika i to kako na ukupnom uzorku, tako i u svim posmatranim regionima Srbije (Beograd, istocna Srbija, zapadna Srbija, Vojvodina) i u Crnoj Gori, govorila da nema poverenja ni u jednog politicara. Sada je broj onih koji tvrde da nemaju poverenja ni u jednog politicara znatno smanjen i iznosi tek nesto vise od jedne trecine (37,4 odsto). Pri tome je narocito upadljivo da je procenat ispitanika koji su i dalje " gadljivi " na politicare i kazu da nemaju u njih nimalo poverenja, sada najmanji (31,2), odnosno da je najvise smanjen u Beogradu.

Najnepoverljiviji su stanovnici istocne Srbije i Crne Gore; u tim krajevima gotovo polovina ispitanika i dalje tvrdi da nema poverenja ni u jednog politicara, a procenat onih koji tako misle je sada cak i nesto veci nego pre pola godine. U svim ostalim posebno obradjenim regionima - negde vise, negde manje - broj " nevernih Toma " je sada manji nego pre pola godine.

Predsednik kome se vise ne veruje

Vec i letimican uvid u najnoviju rang-listu politicara od poverenja, a poredjenje sa ranijim rang-listama iste vrste pogotovu, svedoce o sunovratu Slobodana Milosevica, odnosno o dramaticnom padu njegovog ugleda u domacoj javnosti. Naime, ovoga puta je tek 13,5 odsto ispitanika izjavilo da se Slobodanu Milosevicu moze verovati. Istovremeno, na drugoj rang listi, " najnedoslednijih politicara " , napravljenoj na osnovu odgovora na pitanje - " Koji je politicar, po vasem misljenju, najnedosledniji? " - Milosevic ubedljivo vodi!

Istrazivaci vec duze vreme beleze da je poverenje u Slobodana Milosevica u domacoj javnosti na silaznoj liniji. Tako je, na primer, u martu 1996. godine 32 odsto ispitanika navelo Milosevica kao politicara od poverenja, u junu prosle godine taj broj je smanjen na 23,7 odsto, u septembru na 19,2 odsto...

Istina, i ova vrsta podataka je katkad svedocila da je predsednik Srbije vest politicar, jer je on - sudeci po tome sto se njegova popularnost dugo kretala cik-cak linijom - umeo da gubi, ali i da dobija. Tako je, gledajuci unazad, najniza tacka poverenja u Slobodana Milosevica zabelezena u septembru 1995. godine, nakon pada Kninske krajine, da bi njegova pozicija bila vec znatno popravljena u septembru iste godine, posle potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Ali, nakon te " skokovite " faze Miloseviceve popularnosti u Srbiji, usledio je period konstantnog i ubrzanog pada njegovog ugleda, koji traje vec godinu dana; poverenje domaceg javnog mnjenja u Slobodana Milosevica nikada nije bilo na tako niskim granama kao sto je sada.

Podaci koje su sakupili istrazivaci deluju vrlo ubedljivo, a trend je sasvim jasan. Ako se izuzmu oni koji kazu da " nemaju poverenja ni u jednog politicara " , u uzorku svih ostalih, koji imaju svoje politicke uzdanice, Slobodan Milosevic sada vise nije dominantna licnost. Titulu " politicara od poverenja " Slobodan Milosevic je zadrzao jos samo u regionu istocne Srbije, dok je u svim ostalim analiziranim regionima Srbije, kao i u Crnoj Gori, njegov ugled u javnosti ubedljivo pao. A to je nesumnjivo i najveca promena koja se na jednoj rang-listi ove vrste odigrala u toku proteklih sest meseci obelezenih masovnim gradjanskim protestima u Srbiji. Jer, sve do septembra prosle godine na grafikonu koji je prikazivao sliku odgovora na pitanje - " Navedite politicara koji vam uliva najvise poverenja " - redovno je vodio Milosevic. To nije uvek morala biti slika njegove izuzetne popularnosti, ali je svakako bio podatak da su u ocima javnosti svi ostali bili - " jos gori " !

Lideri koalicije " Zajedno " na celu

Drugim recima, koliko god da je bilo onih koji su ranije najvise verovali Milosevicu, ostalima se - sve do sada - verovalo jos manje. To je, po svemu sudeci, bio rezultat sistematski vodjenje " negativne kampanje " u rezimskim elektronskim medijima i uporne " satanizacije " opozicije i njenih lidera. Milosevic je sada ubedljivo prvi, u svim posebno analiziranim regionima Srbije, kao i u Crnoj Gori, na rang-listama onih koji se mogu smatrati " najnedoslednijim " politicarima. Povrh toga, primetno je da je sve manje gradjana Srbije i Crne Gore koji imaju pozitivno misljenje o iskrenosti Slobodana Milosevica.

Sada je, prvi put, na rang-listi politicara kojima se moze verovati Milosevica pretekao jedan opozicioni politicar. To je jedan od troje lidera koalicije " Zajedno " , predsednik Demokratske stranke Zoran Djindjic. Njega, kazu istrazivaci, javnost vidi kao " obrazovanog " i " pametnog " politicara, a mnogi ispitanici u ovoj anketi isticu da ga krasi " odmerenost " i " doslednost " .

Svoj " rejting " na ovoj listi popravilo je i drugo dvoje lidera koalicije " Zajedno " , predsednik Srpskog pokreta obnove Vuk Draskovic i predsednica Gradjanskog saveza Srbije Vesna Pesic, a " skocio " je i predsednik SRS Vojislav Seselj.

Sve troje lidera koalicije " Zajedno " (Djindjic, Draskovic, Pesic) najbolje stoje u Beogradu i u zapadnoj Srbiji, gde je zabelezen i najveci rast procenta onih koji im sada najvise veruju.

Inace, neki vec ranije uoceni trendovi ovoga puta nisu bitnije promenjeni. Tako su, na primer, najmladja i najstarija generacija i dalje izrazito polarizovane oko licnosti Slobodana Milosevica; najmanje poverenja u Milosevica imaju najmladji, a najvise najstariji ispitanici. Kod troje lidera koalicije " Zajedno " vazi obrnuta pravilnost: najvise im veruju mladi, a najmanje oni najstariji... Zatim, Slobodanu Milosevicu najvise veruju oni najmanje obrazovani (sa nepotpunom osnovnom ili sa osnovnom skolom), a liderima koalicije " Zajedno " oni najobrazovaniji...

Razlike u pogledu poverenja u pojedine politicare izmedju muskih i zenskih ispitanika nisu velike, ali su vrlo karakteristicne. Naime, istrazivaci i ovoga puta zapazaju da su zene obazrivije, odnosno nepoverljivije od muskaraca i da, ukupno uzev, manje veruju politicarima nego muskarci. Milosevic je, ocigledno, gubitnik i u zenskoj, kao i u muskoj populaciji. Medjutim, zene su neuporedivo manje nego muskarci sklone da veruju Vojislavu Seselju. Ali i u pogledu poverenja u lidere koalicije " Zajedno " postoje neke uocljive razlike; vise nego muskarci zene veruju Zoranu Djindjicu i Vesni Pesic, a manje nego muskarci Vuku Draskovicu...

Sta Crnogorci zameraju Srbijancima?

Predsednik Demokratske stranke Srbije Vojislav Kostunica je, cini se, posebno zanimljiv " slucaj " : mada je procenat ispitanika koji su ovom prilikom izjavili da njega smatraju politicarem kome se moze najvise verovati u blagom porastu (u septembru 1996. imao je 6,9, u februaru 1997. 7,1 procenat), on je na rang-listi pao sa drugog na cetvrto mesto. A jos je daleko od svog najboljeg rezultata koji je ostvario u junu 1996, kada je (sa 9,2 odsto) bio najvise rangirani opozicioni politicar na listi poverenja. Kako bilo da bilo, autori ovog istrazivanja zakljucuju da je Kostunica tokom proteklih nekoliko meseci " ostao u senci najvise eksponiranih licnosti " .

Zanimljiva je i slika poverenja domace javnosti u crnogorske politicare. Najbolje plasirani crnogorski politicar na ukupnoj jugoslovenskoj rang-listi onih kojima se sada najvise veruje je Milo Djukanovic. On je u ovom trenutku i politicar koji uziva najvise poverenje u Crnoj Gori; slede ga Momir Bulatovic, Slavko Perovic, Novak Kilibarda i, na dnu liste, Slobodan Milosevic. Samo sest meseci ranije ova rang lista je u Crnoj Gori bila bitno drugacija: najbolje plasirani politicar bio je Momir Bulatovic, a za njim su sledili Slavko Perovic i Slobodan Milosevic, dok Djukanovic nije uspeo da se uvrsti u prvu petorku...

Karakteristicno je, takodje, da u odgovorima na pitanje - " Koji je politicar najnedosledniji? " - ispitanici u Crnoj Gori imaju prvo asocijacije na politicare iz Srbije, a ne na politcare iz svoje sredine, zakljucujili su istrazivaci. Tako se, recimo, odmah iza Slobodana Milosevica, koji svuda bez razlike uziva renome najnedoslednijeg politicara, nalazi Vuk Draskovic, a tek potom slede " domaca imena " : Momir Bulatovic, Slavko Perovic i Novak Kilibarda. A, vise nego ispitanici ostalih regiona Crnogorci isticu nedoslednost lidera Demokratske stranke Zorana Djindjica...

Kako je podeljena javnost

Sasvim je razumljivo sto su istrazivaci iskoristili ovu priliku da u svojoj redovnoj sondazi javnog mnjenja postave i pitanje o lokalnim izborima odrzanim protekle jeseni. Dobili su logicne i, verovatno, ocekivane odgovore: ubedljiva vecina ispitanika u Srbiji smatra te izbore neregularnim, s tim sto su ti odgovori grupisani na one koji kazu da su izbori bili " potpuno neregularni " (44,3 odsto) i one koji kazu da su bili " uglavnom neregularni " (26,6 odsto); samo 9,4 odsto ispitanika u Srbiji odgovorilo je da su lokalni izbori prosle jeseni bili " regularni " , dok je 2,8 reklo da " ne zna " odgovor na to pitanje!

Slika je u Crnoj Gori nesto drugacija, ocito zato sto su i izbori bili drugaciji: nesto je vise onih koji kazu da su ti izbori bili " uglavnom neregularni " (27,8), od onih drugih koji kazu da su bili " uglavnom regularni " (24,7), dok su oni koji su dali izricit i kategorican odgovor podeljeni na dve jednake grupe - 21,6 odsto smatra da su lokalni izbori u Crnoj Gori bili " regularni " , a 21 odsto da su bili " neregularni " . Dakle, nereseno.

Veoma su indikativni i podaci o politickim stavovima ljudi koji svoje poverenje poklanjaju odredjenim novinama. Tako, na primer, ubedljiva vecina (60 odsto) onih koji kazu da imaju najvise poverenja u " Politiku " (vise od polovine ove populacije je starije od 55 godina, vecinom su muskarci) smatra Slobodana Milosevica za politicara od najveceg poverenja. Vise od polovine (58 odsto) onih koji veruju " Politici " smatra Vuka Draskovica za " najnedoslednijeg politicara " , a ubedljiva vecina ove populacije (73 odsto) veruje da su protekli lokalni izbori bili " regularni " ili " uglavnom regularni " i kaze (83 odsto) da bi na ponovnim izborima glasala isto kao i prosli put.

" Nasoj Borbi " najvise veruje jedna sasvim drugacija populacija. U njoj dominiraju mladji ljudi (vecinom oni izmedju 25 i 45 godina) i u proseku nesto vise obrazovani od onih koji najvise veruju " Politici " . Za ispitanike koji kazu da najvise veruju " Nasoj Borbi " politicari od najveceg poverenja su Zoran Djindjic, Vuk Draskovic i Vojislav Kostunica. Za njih su " najnedosledniji politicari " Slobodan Milosevic (53 odsto) i Vojislav Seselj (20,5 odsto).

Politicki profil onih koji za sebe kazu da najvise veruju " Dnevnom telegrafu " ili " Blicu " je, cini se, mnogo slicniji politickom profilu onih koji veruju " Nasoj Borbi " , nego profilu onih koji najvise veruju " Politici " . Tako, na primer i vecina onih koji kazu da najvise veruju " Blicu " i " Dnevnom telegrafu " smatra Milosevica za najnedoslednijeg politicara, najvise veruje Zoranu Djindjicu i Vuku Draskovicu i kaze da su protekli lokalni izbori bili - neregularni.

Naravno, istrazivaci ni ovom prilikom nisu bili u stanju da odgonetnu da li ljudi misle tako kako misle zato sto citaju odredjene novine i veruju im, ili se dogadja obrnuto: da se oni koji vec imaju svoje formirano misljenje o politici, shodne tome, opredeljuju i za novine kojima ce verovati?

#Stevan Niksic



Copyright © 1996 NIN, Yugoslavia
All Rights Reserved.