2417 , 25 APR 1997

Cekajuci susret Milosevic - Izetbegovic

BOSNA IZ TRI DELA?

Posle istorijskog dogovora sa Hrvatima u Karadjordjevu, predsednik Srbije ce se uskoro dogovarati i sa Muslimanima. Da li mape koje nose Izetbegovic najavljuju obnovu rata?

I raspad SFRJ je poceo crtanjem karata. Sada iz Sarajeva stizu karte kao ponuda za konacnu podelu Bosne i Hercegovine. " Treba podsjetiti " - pise u sarajevskom magazinu " Dani " dr Armin Beslija - " da je sa srpskog stanovista upravo nepostojanje granica tj. etnicka izmijesanost bila razlog za rat: njihov je propagandni slogan bio 'Podijelimo se da bismo mirno zivjeli', sto je u stvari isto samo naopako Grebinom (misli se na Zdravka Grebu, prim. S.R.) predratnom, a nazalost dobro pogodjenim 'Umrijecemo zajedno'. Mozda su Srbi u pravu? " Ovo dosad u Sarajevu nezamislivo pitanje objavljeno je u tekstu pod naslovom " Umrijet cemo odvojeno " .

Ovaj tekst, inace, dolazi posle citave kampanje koju je sprovelo polusluzbeno glasilo Izetbegoviceve SDA - " Dnevni avaz " .

Kampanja je pocela odmah posle potpisivanja sporazuma SRJ i Republike Srpske, a naknadna analiza pokazuje da je sasvim izgledno kako je operacija vec bila pripremljena. Naime, kad je Slobodan Milosevic - ocigledno snabdeven podacima obavestajne prirode i onim iz diplomatskih krugova - " postigao " sporazum sa Momcilom Krajisnikom SDA nije, kako bi se to ocekivalo, najostrije napala " odstupanje od Dejtona " nego je " Dnevni avaz " dao preko citave strane naslov: " Sahranjen Dejton? " (Prvog dana je jos stajao znak pitanja.) " Je li vrijeme da Bosnjaci razmisle kako dalje? " , pita se " Avaz " tog 17. marta.

Vec sutradan, 18. marta, list ima odgovor: " Bosna razmislja o novom ugovoru. " Kako bi to " Avaz " znao? Pa ima " specijalno 'Avazovo' istrazivanje javnog mnijenja " . Za dan su to uradili? Za dan kad treba! A rezultat: " Indikativno je da cak 22 posto anketiranih smatraju da Bosnjaci moraju traziti svoj dio BiH i odustati od iluzije o mogucnosti izgradnje zajednicke drzave sa onima koji su poveli rat da bi ih istrijebili. " Akcenat je u zakljucku: " Do prije pola godine ovakva razmisljanja bila su u velikoj izrazitoj manjini. "

Da, ali pola godine izgleda kao citava vecnost u odnosu na samo tri dana, od " Avazovog " otvaranja teme do " Avazovog " senzacionalnog zakljucka da je " tabu sa jos jedne, cini se najbolnije bosanske teme skinut " . Ovde jos vredi zabeleziti komentar da zagrebacki " Vjesnik " znan u Sarajevu kao " izrazito antibosanski, antibosnjacki i antimuslimanski... po prvi put promijeni intonaciju i pozdravi ovakva razmisljanja " .

Sada postaje jasnije cemu bi bio (ili: cemu ce biti) posvecen, iz Zagreba od Kasima Trnke, ambasadora BiH u Hrvatskoj, najavljen susret Izetbegovic - Milosevic. Istina, Mirza Hajric, Izetbegovicev savetnik, najavljujuci susret Izetbegovic-Tudjman, zacudjeno je tvrdio kako " ne vjeruje da je to Trnka uopste rekao " . Neke provere u sarajevskim nezavisnim izvorima ovo Hajricevo cudjenje svode na portparolsku taktiku. S druge strane, u diplomatskim krugovima u Beogradu se proslog vikenda cak posumnjalo da je predsednik Srbije leteo u Atinu ne zbog Mila Djukanovica, nego da bi se i pre ocekivanja sastao sa liderom Bosnjaka.

Uz ovo ide sad vec zrelo shvatanje da brzeg sredjivanja stanja na prostoru od Sutle do Djevdjelije nece biti dok se ne ugase " sva zarista " , a pre svega ovo u Bosni. S tim sto je jasno da, ako Bosnjaci misle ozbiljno sa onih 60 posto teritorije BiH, i ako ovakve karte pre svega nemaju za cilj prepariranje bosnjacke javnosti za ideju podele " svete Bosne " - onda se novi rat nece moci izbeci.

To gotovo pokazuje i dramaticno oglasavanje Vrhovnog saveta odbrane RS koji zahteva " od svih drzavnih organa i gradjana maksimalan napor u pogledu jacanja odbrambenih sposobnosti i kulta odbrane RS " . Usledila je i najava Momcila Krajisnika da RS ima pravo na " konfederalne veze i vojnu saradnju sa SRJ " .

Otvara se, dakle, pitanje da li je bas svako crtanje karata na Balkanu crtanje krvlju.

x x x

NIN ovde objavljuje izvode iz sarajevskog magazina " Dani " koji je dosad najdetaljnije obelodanio aktivnosti na podeli Bosne.

DOKLE SE DOSLO: Po odobrenju Alije Izetbegovica, prije nekoliko mjeseci sa radom je poceo multidisciplinarni tim povjerljivih ljudi ciji je zadatak da analizira sto vise mogucih okolnosti koje bi nastale podjelom Bosne i Hercegovine.

Projektni zadatak predstavlja kreiranje etnicke bosnjacke drzave na dijelu teritorije Bosne i Hercegovine u medjunarodno priznatim granicama. Cilj njenog kreiranja jeste prosperitetni opstanak i regeneracija bosnjackog naroda.

Najvaznijim je ocijenjeno pitanje teritorije koju bi ta drzava obuhvatala. Optimalnim rjesenjem u datim medjunarodnim okolnostima smatra se drzava koja bi zauzimala najmanje dvostruku povrsinu teritorije koja je sada pod kontrolom Armije Bosne i Hercegovine. Iako u javnosti nikada do sada nije objavljena povrsina teritorije Federacije pod kontrolom Bosnjaka, zna se da ona ne prelazi 27 posto. U tom kontekstu, povrsina do 60 posto teritorije danasnje Bosne i Hercegovine za novu bosnjacku drzavu, koliko se procjenjuje kao najpovoljnija varijata, smatra se vrlo zdovoljavajucom.

NAJVAZNIJI - BIHAC, MOSTAR I NEUM: Sto se tice kvaliteta teritorija (termin prvi put upotrijebljen od strane Radovana Karadzica 1991. godine), bosnjacka vlast polazi od znacaja koji za buducu teritoriju imaju Bihac, Mostar i Neum.

Bihac je najmanje sporan, ne samo zato sto se nalazi pod bosnjackom kontrolom. Potencijal vojno najjaceg korpusa bosnjacke vojske i politicka monolitnost najveceg dijela Krajisnika presudni su argument za Bihac kao jednu od uporisnih tacaka nove drzave. Teritorijalnom razmjenom sa srpskom i hrvatskom stranom, to jest naplacivanjem cijene za teritorijalni miraz koji bosanski Srbi i bosanski Hrvati nose Srbiji i Hrvatskoj, Bihac bi preko Mrkonjic Grada i Jajca, ali i Banje Luke i Skender Vakufa, imao cvrstu i siroku teritorijalnu vezu sa Sarajevom.

Najspornija tacka citavog projekta je Mostar. I najbolji prognozeri bi pod Bijelim brijegom s pravom odigrali sva tri znaka.

U nizu: " Bihac, Mostar, Neum " , jedini bosanskohercegovacki izlaz na more ne predstavlja posljednji grad po znacaju, ali je svakako na zadnjem mjestu po realnim mogucnostima da se nadje u sklopu bosnjacke drzave. On je tu kao sredstvo pritiska u kompromisima koji ce u pregovorima sa Hrvatskom biti nuzni. Naravno, ne i toliki da bi Hrvatsku prisilili da od Dubrovnika pravi svoje Gorazde.

NOVO RAZGRANICENjE, SRPSKA STRANA: U podjelu Bosne i Hercegovine ulazi sa najslabijih startnih pozicija. Za aneksiju dijelova Bosne i Hercegovine platit ce daleko vecu cijenu nego hrvatska strana. Ukratko, razlog lezi u ekonomsko-vojnoj iznurenosti koja je tjera na sto brza, pa makar i losija rjesenja, kao i u medjunarodnoj izolaciji stvorenoj zaslugama Milosevicevog rezima. Dakle, srpska strana gubi sva podrucja u Bosanskoj Krajini i Posavini koja je dobila Dejtonskim mirovnim sporazumom. Izuzetak je Brcko, koje ostaje pod srpskom kontrolom, uz medjunarodno obvezivanje na slobodan pristup luci za bosnjacku i hrvatsku drzavu. Jedini kvantitativni plus u odnosu na dejtonske mape, srpska strana dobija Gorazdem. Time u Srbiju unosi kompaktne teritorije u istocnoj Hercegovini, Semberiji i Posavini.

IZETBEGOVIC U SAUDIJSKOJ ARABIJI I AMERICI: Cilj putovanja je bio razbistriti odnos Saudijske Arabije kao jednog od najvaznijih i Sjedinjenih Drzava kao najvaznijeg saveznika Bosne i Hercegovine i ustanoviti na koliku i kakvu vrstu podrske moze racunati Izetbegovic. No, susreti na najvisim nivoima su samo jos vise zamutili sliku, a Izetbegovic se vratio praznih saka i iz Rijada i iz Vasingtona.

Prvo se u Rijadu nasao u nedoumici kada mu je ponudjen susret sa iranskim ministrom vanjskih poslova Velajatijem, koji je slucajno u isto vrijeme odsjeo u istoj kraljevskoj palaci. Dva diplomatska izvora " Dana " ponudila su nam dvije razlicite informacije: po jednoj, Izetbegovic se sastao sa Velajatijem, a po drugoj je odbio susret sa iranskim ministrom. Pokusavajuci da dobijemo vise informacija iz Rijada, doznali smo da Izetbegovic tada jos uvijek nije znao da li ce ga primiti i predsjednik Klinton, do cega mu je, inace, bilo jako stalo. Zbog toga, ipak, izgleda malo vjerovatno da je zbog susreta sa Velajatijem Izetbegovic bio spreman zrtvovati susret sa americkim predsjednikom.

Pazljivom analizom novinskih izvjestaja tokom Izetbegovicevog boravka u Americi, ali i njegovih intervjua datih drzavnoj televiziji i BH Presu, moze se zakljuciti da od americke administracije nije dobio ni jednu garanciju vise nego sto je imao kada je krenuo na put. Njegovi zakljucci puni su kontradiktornosti i losih procjena.

U CEMU JE RAZLIKA: Prica o podjeli Bosne stara je koliko i ova vlast. Bila je aktuelna i 1991. i 1992. i 1993. i 1996. Ono sto ovaj eksperiment cini razlicitim od ostalih je ozbiljnost s kojom mu je pristupila bosnjacka strana. Po prvi put bosnjacki politicki vrh javno razmatra ovu mogucnost, po prvi put inicira razgovore o ovoj temi i po prvi put se upustio u medijsko prepariranje naroda.

# SLOBODAN RELjIC



Copyright © 1996 NIN, Yugoslavia
All Rights Reserved.