2427, 04 JUL 1997

TEHNIKA DRZAVNOG UDARA

VRLINE JAVNE, POROCI TAJNI

Koga je, i zasto, optuzila Biljana Plavsic, ko joj je, i kako, odgovorio

Biljana Plavsic, kao predsednik Republike Srpske, 27. juna suspendovala je Dragana Kijca sa duznosti ministra unutrasnjih poslova. U obrazlozenju odluke je, izmedju ostalog, napisala: "U poslednje vreme i pored nastojanja da vas urazumim da prihvatite cinjenicu da se morate sa mnom konsultovati kod donosenja svih vaznih odluka, vi ste to odbili i dalje radite samovoljno cime na najgrublji nacin omalovazavate mene kao predsednika Republike Srpske i vrhovnog komandanta oruzanih snaga kojem pripada i MUP u celini."

Uz suspenziju Kijca, Biljana Plavsic stavila je van snage jos tri ministrove naredbe koje su, po njenom misljenju, sporne i unapred proglasila nistavnim sva akta ministra Kijca koje donese posle njene odluke o suspenziji 27. juna.

Posto je potpisala ovu odluku, predsednica Plavsic je otputovala u privatnu posetu u London. Bucne reakcije nije mogla da izbegne. Dozivela je i da, mimo svoje volje, bude zadrzana na beogradskom aerodromu, po povratku iz Londona. Kako je do toga doslo i sta je sve bilo - tek ce se utvrditi.

Covek koji je o ovom "slucaju" alarmirao javnost, senator RS Milivoje Ivanisevic, ispricao nam je ovo: "Oko 20 casova (29. juna) pozvali su me Biljanin brat Zdravko i jedan momak iz njenog obezbedjenja. Ovaj momak uspeo je da se izvuce i da ode do telefona. Javili su da je Biljana privedena. Odmah sam obavestio jos neke clanove Senata, koje sam mogao da pronadjem, medije i elektronskom postom neke srpske institucije u inostranstvu.

Ovaj momak rekao mi je da su predsednicu Plavsic odvojili od pratnje i odveli je u aerodromski salon. Bila su trojica: jedan u uniformi, a dvojica u civilu. Ne znam ko su bili, mozda aerodromsko obezbedjenje. Predsednica je tu provela oko dva - dva i po sata. Posle su je sproveli do granice na Raci. Oko 23.30 pozvali smo je i dobili u banji Dvorovi kod Bijeljine. Rekla nam je da su prema njoj bili korektni i da od toga ne treba praviti nikakvu galamu."

Beogradske vlasti demantovale su bilo kakvu umesanost u ovaj slucaj, a na Palama jedan funkcioner nam je rekao da Plavsicevaa nije privedena, nego "sprovedena, radi sigurnosti, jer nije imala obezbedjenje, posto je bila u privatnoj poseti Engleskoj".

Kap koja je prelila casu u sukobu Kijac-Plavsic, kako je predstavljeno, bila je odluka ministra policije od 18. juna da ukine Sektor za obavestajne i kontraobavestajne poslove brigade za antiteroristicka dejstva (ATD) u Banjaluci, i njegova naredba o kadrovskim promenama na komandnim mestima u brigadi za ATD, u okviru kojih je penzionisan i nacelnik Odeljenja policije Centra javne bezbednosti u Mrkonjic-Gradu.

Ovo je bio samo vrhi ledenog brega ispod kojeg se kriju mnogo veci nesporazumi. To je na konferenciji za stampu u Banjaluci, po povratku iz Londona, 1. jula, pred oko 50 domacih i stranih novinara predocila i sama Biljana Plavsic, a onda, u specijalnoj emisiji, i pred kamerama Televizije Republike Srpske.

"Vec je odavno budzet Republike ugrozavan nesavesnom i neodgovornom politikom koja se vodi u sferi ekonomije, gde siva ekonomija dominira", rekla je Biljana Plavsic. "Jos kao potpredsedniku stizale su mi informacije, anonimne, ali i sa potpisima, nekada sa pecatom i potpisom, o poslovima kojima se bavi ova institucija, a koji su sasvim u suprotnosti sa onim cime se drzavna policija prema Ustavu i zakonu treba da bavi, sto je slucaj u svim drzavama, narocito u drzavi koju smo obecavali narodu. Posle septembarskih izbora, informacije o nedozvoljenim rabotama MUP-a bile su cesce i verodostojnije. Sve informacije svode se na to da je nas MUP ukljucen u ilegalnu trgovinu ili je svojim prisustvom omogucava. Roba koja se na taj nacin uvozi, prodaje se na crnom trzistu Federacije: nafta, cigarete, gradjevinski materijal, stoka, kafa, alkoholna i bezalkoholna pica, zeolit, itd. Vrlo retko se naplacuje carina, neke od ovih roba su i zvanicno od vlade oslobodjene carine, naravno pod firmom 'strogo poverljivo'. Novac od prodate robe se u torbi iznosi i predaje 'porevljivim' ljudima na nasoj teritoriji."

Za glavne posrednike u ovim poslovima gospodja Plavsic je, kao i u ranijim prilikama, apostrofirala preduzeca "Selekt-imeks" i "Centreks". U medjuvremenu, predsednica Plavsic je materijale koje je imala u vezi s poslovanjem ovih preduzeca predala Okruznom tuzilastvu u Banjaluci i Bijeljini.

Osim ovih "unutrasnjih" primedbi na tajnu trgovinu, predsednica ima primedbe i na poslovanje sa spoljnim svetom. Kaze: "Na planu 'vanjskih trgovinskih aranzmana' o kojima se predsednik drzave ne obavestava, potpisuju se ugovori sumnjivog karaktera, kao sto je onaj za bezicnu telefoniju."

"Posao" ministra policije

Za sve to predsednica Plavsic, na prvom mestu, okrivljuje ministra policije, za kojeg kaze da je "dozvolio da se MUP bavi poslovima koji su daleko od onih kojima treba da se bavi - pomaze sverc trgovinu, cime nanosi ogromnu stetu narodu i rusi ugled drzave." Potom kaze: "Ocito je da ministar Kijac radi to po svom mahodjenju, ili dobiva naredbe od nekog drugog, ko po Ustavu od septembarskih izbora nema prava ni odgovornosti za ovakvo delovanje."

Na Palama nam kazu da je Biljana Plavsic, kroz sve ovo, otkrila neke drzavne tajne. "U drzavne tajne svakako spada i iznosenje u javnost nekih detalja vezanih za poslovanje preduzeca 'Centreks' i 'Selekt-imeks'. Osnivac ovih preduzeca je vlada, odnosno vladine institucije", rekao nam je jedan paljanski politicar. Kako smo nezvanicno mogli da cujemo, ova preduzeca, po svoj prilici, sluzila su za "transfer" sa neprijateljskom stranom u ratu, od cega je, kako nas uveravaju, Republika Srpska u situaciji potpune blokade imala veliku materijalnu pomoc.

Predsednici Plavsic zamera se sto je "javno saopstila optuzbe pre nego sto je inicirala kompetentnu istragu". Takodje, zamera joj se sto njene optuzbe o kriminalu "koincidiraju" sa kampanjom Zapada "da se kriminalizuju rukovodeci ljudi i institucije, kako bi se onemogucio priliv stranog privatnog kapitala koji zapadne vlade ne kontrolisu cvrsto kao sto kontrolisu finansijsku pomoc Republici Srpskoj". U svemu ovome na Palama vide i doprinos predsednice kriminalizaciji Radovana Karadzica, koji nije u prilici da se javno brani.

Pitanje Brckog

Drugi veliki problem oko kojeg su se sudarili predsednica Plavsic i ministar Kijac je - Brcko. Biljana Plavsic kaze: "Ministar Kijac bez konsultacija sa predsednikom poduzima neke aktivnosti i izdaje naredbe koje su vrlo opasne za resenje pitanja ovog grada. Iako sam uz mnogo truda uspela da dodjem do nekih povoljnih resenja u odnosima IPTF-a i nase policije, nisam imala prilike da to izlozim ministru, jer odbija saradnju. Izdavanje naredbe da nasa policija ne kontaktira sa medjunarodnom policijom izrazava punu neodgovornost ovog coveka - to je igranje vatrom, sto nas moze vrlo skupo kostati. Svesna opasnosti, uputila sam mu naredbu prema kojoj se kontakti sa predsednikom moraju odrzavati, posebno kada je Brcko u pitanju. Odgovora pismenog nema, samo usput u Trebinju rece: 'Ono sto trazite, ne moze ici'."

Pre ovih otvorenih srpsko-srpskih nesporazuma, doslo je do nesporazuma izmedju srpske policije i medjunarodnih vojnih i policijskih snaga. U selu Donji Rahici kod Brckog, 21. juna, kako se tvrdi, sedam oklopnih borbenih vozila i 40 naoruzanih vojnika SFOR-a maltretiralo je dvojicu srpskih policajaca dok su bili u uobicajenoj patroli. Povodom ovog incidenta, ministar Kijac uputio je ostro upozorenje komandantu SFOR-a generalu Vilijamu Kroucu.

"Glavni stan" RS

U zaostrenim medjusrpskim sukobima ide se cak dotle da se kaze kako je Biljana Plavsic, toboze, "sudeci prema nekim njenim potezima, pristala na specijalni status Brckog u kojem nece biti srpskih institucija i organa". U ovo vec malo ko moze da poveruje.

Obrazlazuci sukob sa policijom, na Palama kazu da je gospodja Plavsic htela na Kijcevo mesto da postavi Sredoja Novica, policajca iz predratnog vremena, koji se nije, kada je trebalo, stavio na raspolaganje MUP-u RS.

Biljana Plavsic optuzuje rukovodstvo s Pala da je "Republika Srpska postala u pravom smislu partijska drzava, u kojoj se sve vazne odluke donose iza zatvorenih vrata". S Pala odgovaraju da to nije tacno i da Biljana Plavsic odbija saradnju, da nije prisustvovala na nekoliko poslednjih sednica Glavnog odbora SDS-a, stranke koja ju je kandidovala i preko koje je postala predsednik Republike Srpske.

Sukob gotovo od samog pocetka tinja i oko sedista predsednika Republike Srpske. Biljana Plavsic najveci deo vremena provodi u Banjaluci, gde ima kucu, koju je, kako kazu, dobila od SO Banjaluka, dok je na njenom celu bio Predrag Radic. Rukovodstvo s Pala se tome protivi, jer je, po Ustavu, Srpsko Sarajevo prestonica. Smeta im i njen zvanicni memorandum, na kojem uz "Predsednik Republike Srpske", pise i "Banja Luka".

Nesporazume u kontaktima sa spoljnim svetom ne krije ni jedna ni druga strana. Biljana trazi vecu kooperativnost, pozivajuci se na dosledno postovanje Dejtonskog sporazuma. A s Pala kazu da su i oni za doslednu primenu Dejtonskog sporazuma, ali ne i za njegovo dopisivanje naustrb suvereniteta Republike Srpske. Predsednici se zamera da je isuvise popustljiva. Njenim odlukama nedavno se bavilo i Predsednistvo SDS-a u prosirenom sastavu, cijoj sednici su prisustvovali i srpski predstavnici u Savetu ministara BiH. Na ovom sastanku, srpski predstavnici "jednodusno su ocenili da se u svakodnevnom radu i u kontaktima sa medjunarodnim faktorima sudaraju sa resenjima koja poticu iz kabineta Biljane Plavsic ili su joj iznudjeni, pa su na neki nacin dovedeni do svrsenog cina i prinudjeni da se ponasaju suprotno Dejtonskom sporazumu, odnosno od njih se trazi vise ustupaka naustrb suverniteta Republike Srpske."

Podeljenost je potvrdjena sukobom oko ministra Kijca. Vlada je stala iza svog ministra, a njemu u prilog oglasili su se gotovo svi najistaknutiji funkcioneri. Predsednica je tako medju rukovodstvom ostala usamljena, ali ona svoje uporiste trazi u sve cescem i otvornijem istupu u javnosti. Zapretila je da ce "verovatno iskoristiti" pismenu ostavku predsednika vlade Gojka Klickovica koju je kovertirao kada je predlozen za predsednika vlade. Uz to, najavila je i mogucnost raspustanja Skupstine...

S druge strane, Glavni odbor SDS-a podrzao je "stavove i zakljucke Vlade Republike Srpske kojima se stiti ustavna i zakonska pozicija Ministarstva unutrasnjih poslova i obustavljaju izvrsenja neustavnih resenja donesenih od strane predsednika Republike Srpske, a koja se ticu Ministarstva unutrasnjih poslova RS". Glavni odbor vladajuce stranke pozvao je Biljanu Plavsic da podnese ostavku ili "da svoje delovanje uskladi sa drugim drzavnim organima".

JOVAN JANjIC



Copyright © 1996 NIN, Yugoslavia
All Rights Reserved.