2431, 01 AVG 1997

Intervju: general-pukovnik Momir Talic

NECU UHAPSITI KARADZICA

Komandant Prvog korpusa Vojske Republike Srpske govori za NIN o bezbednosnoj situaciji u zemlji, ulozi SFOR-a, Haskom tribunalu, i mogucim implikacijama koje bi bile prouzrokovane hapsenjem bivsih najvisih politickih i vojnih rukovodilaca RS

Razgovor za NIN sa general-pukovnikom Momirom Talicem, komandantom Prvog korpusa Vojske Republike Srpske, poceo je, kako i treba - vojnicki, u sedam sati ujutro. Ne zato sto je general Talic hteo da bude vojnik prema novinaru, vec zato sto obaveze ovih dana, jedva da generalu ostavljaju vremena za rucak koji mu iz vojnicke menze donose u kabinet.

Pitamo generala Talica kako ocenjuje bezbednosnu situaciju u Republici Srpskoj.

- Bezbednosna situacija u Republici Srpskoj ne moze se posmatrati izolovano. Konfliktna situacija ili ustavna kriza, kako je jos nazivaju, u RS podrazumeva i konfliktnu bezbednosnu situaciju. Moze se zakljuciti da je, zbog neslaganja u politickom okruzenju RS, borbena gotovost podignuta na visi nivo, prisustvom veceg broja staresina na radnim mestima, veceg broja vojnika, jaceg obavestajnog i bezbednosnog rada kako ne bismo doziveli nikakvo iznenadjenje. Procenjujemo da bi politicki konflikt u RS mogao iskoristiti spoljni neprijatelj.

Da li je hapsenje Sime Drljace i Milana Kovacevica vojnicki dobro izvedeno?

- Vidite, hapsenje Sime Drljace i dr Kovacevica treba gledati kroz ostvarivanje jednog cilja koji je sebi postavila medjunarodna zajednica, a to je zastrasivanje srpskog naroda na teritoriji RS. S obzirom da Drljaca i Kovacevic nisu bili na zvanicnoj listi ratnih zlocinaca, moze se reci da je akcija multinacionalnih snaga, na neki nacin, mucki izvedena. Vojnicki ona je izvedena vrlo nestrucno i vrlo neorganizovano. Drljaca i Kovacevic mogla su biti uhapseni u svojim kucama u toku noci da niko ne zna ni gde su otisli ni kako su otisli. Svetski je presedan da je ubijeni covek uhapsen i odvezen. Nikada nisam cuo da se tako nesto dogodilo.

Uloga SFOR-a u svemu tome bila je da obezbedi prostor hapsenja, a akciju su izvele specijalne snage koje su za to placene. Njima je to omoguceno jer oni raspolazu nasom teritorijom. Ni u jednoj drugoj situaciji ne bi mogli izvesti akciju na nacin na koji su izveli u Prijedoru. Dejton je dao velika ovlastenja SFOR-u, ali mu nije dao ovlastenja i mandat da moze hapsiti bilo koga, a narocito ne one koji nisu na listi ratnih zlocinaca. To je bila akcija zastrasivanja, tako da svi koji su nosili pusku, sada mogu da misle da su oni ratni zlocinci zato sto su uzevsi oruzje zastitili sebe i svoj narod.

Da li ocekujete slicne akcije SFOR-a?

- Ako bi se to desilo, SFOR bi morao da promeni mandat,a vec se vidi da mu medjunarodna zajednica daje jedan drugi mandat, ne vojnog policajca, vec samo policajca. Nigde u svetu nije poznato da je bilo koja vojska istrazivala i privodila one koji su proglaseni ratnim zlocincima. Uvek su to radile sluzbe bezbednosti pojedinih zemalja, kao sto je izraelska sluzba bezbednosti Mosad privela Ajhmana. Nije iskljuceno da ce SFOR dobiti taj mandat. Tako da se mogu ocekivati hapsenja onih koji su vec na listi Haskog suda, pa cak i onih cija imena nisu objavljena na listi. Cudno je da se hapse ljudi u RS, a ne i ljudi iz Federacije BiH. Poznato je da je 6. aprila Skupstina Federacije donela odluku o formiranju svoje vojske.

Iz postojecih dokumenata poznato je da je samo narod Kozare i Potkozarja u Drugom svetskom ratu izgubio oko 61 odsto svog stanovnistva, medju kojima 11 hiljada dece od kolevke do deset godina. To je strasno, to je uzas. Ako sada tu istorijsku cinjenicu povezemo sa presecanjem koridora i stavljanjem srpskog naroda u jedan logor od Modrice do Jadranskog mora vidimo da su se i Hrvati i muslimani pripremali za taj rat punih pedeset godina, od stvaranja Jugoslavije 1918. godine. I u ovom ratu imali su iste ciljeve i planove - unistenje srpskog naroda. Sta je moglo rukovodstvo srpskog naroda, vec da samo formira svoju vojsku i oruzjem se odupre oruzanoj sili.

Da li ocekujete hapsenje Radovana Karadzica i generala Ratka Mladica?

- Proglasenje Radovana Karadzica i generala Mladica za ratne zlocince, a da se istovremeno to ne cini sa drugima koji su poceli rat u RS, neozbiljno je od medjunarodne zajednice.

Ja ne znam da je bilo kakav zlocin ucinio Radovan Karadzic ili Ratko Mladic, oni su samo branili svoj narod od planiranog genocida.

Medjunarodna zajednica treba da zna da su ova dva coveka nacionalni junaci. Nijedan narod, pa ni srpski narod, nece dozvoliti izrucenje svojih nacionalnih junaka bilo kome, pa ni medjunarodnoj zajednici, bez obzira na njihove zahteve. Pogotovo sto su se Karadzic i Mladic povukli iz politickog i vojnog zivota, smatrajuci da njihovo prisustvo otezava polozaj srpskom narodu.

Ako bi medjunarodna zajednica, preko svojih snaga, pokusala da uhapsi Radovana Karadzica, da li se moze ocekivati da bi se akcija mogla okoncati bez ljudskih zrtava?

- Ne moze se ocekivati hapsenje bez ljudskih zrtava. Sigurno je za Karadzica i Mladica da su okruzeni najvernijim i najsposobnijim u RS i da oni ne bi ni trenutka oklevali da po cenu svojih zivota zastite njihove. Ako bi se tu ukljucila medjunarodna zajednica, moralo bi se racunati sa velikim zrtvama. Mora se racunati i sa tim da bi narod stitio tu dvojicu svojih junaka.

Sta mislite uopste o tajnim optuznicama, odnosno da li smatrate da ste i vi na tajnoj optuznici Haskog tribunala?

- Tajne optuznice su proizvoljne procene, ja ne znam kojih snaga. Sigurno ne snaga koje su naklonjene srpskom narodu. Prema tome, mislim da je onaj ko pravi tajne liste - i sam zlocinac.

Treba javno da se objavi i kaze ko su optuzeni i zbog cega su optuzeni. Ja ne razmisljam da sam na bilo kakvoj listi. Medju sudijama Haskog suda kojih je sedamnaest, nema nijednog iz pravoslavnih zemalja. Na taj nacin pravoslavlje se stavlja u neki plan nedostojan Haskog suda ili nedostojan onih koji odredjuju sudije Haskog suda. Ja bih rekao da su nedostojni oni koji ih placaju. Poznato je da su finansijeri Haskog suda islamske zemlje, pored zemalja Amerike i Zapadne Evrope. Verujem da kada bi pocelo da se sudi ljudima iz Federacije BiH, Haski sud bi izgubio finansijera i da ne bi ni postojao.

Sta biste uradili kada bi Haski tribunal trazio vase izrucenje za ratne zlocine?

- Trazio bih avionsku kartu da vidim sta ce reci i zbog cega bih mogao da budem osudjen i sta sam ja kao komandant ucinio a sto nije u skladu sa Zenevskom konvencijom i sto nije u skladu sa zakonima ili pravilima odbrambenog rata.

Predsednica Plavsic optuzila je Radovana Karadzica za privredne malverzacije. Kada biste dobili naredjenje da ga uhapsite, makar to naredjenje poteklo i od nje, da li biste ga izvrsili?

- Nema ni coveka ni polozaja na svetu koji bi meni mogao narediti da uhapsim Karadzica ili Mladica. Takvo naredjenje ne bih nikada izvrsio cak i po cenu vlastitog zivota.

Kako komentarisete sukob izmedju Biljane Plavsic i drzavnog rukovodstva sa Pala i da li takve podvojenosti ima u vojsci?

- Taj sukob cesto se definise kao sukob Banjaluke i Pala. Kada se spominju Pale i Banjaluka, ja vidim narod Banjaluke i narod Pala i mislim da u narodu nema sukoba. Sukob je u politickom vrhu i tamo ga treba resavati. Vojska treba da radi svoj posao i, po mom uvidu, nema nikakvih podvojenosti. Zna se cija je institucija vojska, mi moramo biti uz izbornu instituciju.

Kakvu saradnju imate sa Vojskom SR Jugoslavije.

Ja sam komandant korpusa i u mojoj nadleznosti nije saradnja sa Vojskom SRJ. Inace mislim da je ta saradnja dobra i da ce biti jos bolja.

Kako komentarisete pismo nacelnika Generalstaba VRS general-majora Pere Colica, koji je mladji po cinu od vas, upuceno predsedniku RS i da li je vasa saradnja sa generalom Colicem drugacija od tada?

- U vojsci postoje stariji i mladji, pretpostavljeni i potcinjeni. Pretpostavljeni je meni general Colic, a ja sam po cinu stariji od njega. Nasa pravila to dozvoljavaju. Znaci, general Colic moze sve zahtevati od mene, ako treba moze me i kritikovati, ali me ne moze kaznjavati jer sam ja stariji po cinu.

Mislim da pismo nije trebalo da dodje u javnost. Ono je stvorilo utisak da se vojska opredeljuje za ovu ili na onu stranu. Rekli smo da cemo izvrsavati svoje svakodnevne zadatke i da nema potrebe da se uvlacimo u politicku igru. Vojska ne treba da se bavi politikom, jer nasa pravila sluzbe i zakon ne dozvoljavaju da profesionalni vojnici budu clanovi stranaka. Ministar treba da bude clan stranke i u slucaju pobede druge stranke menja se ministar, a vojska se ne menja. Generalstab je imao nameru da svojom profesionalnom procenom da svoje misljenje predsedniku drzave. Ne znam kako je taj poverljivi dokument dosao u ruke medija ali znam da je licno uruceno u ruke predsednika drzave i predsedniku Predsednistva Republike Srpske Momcilu Krajisniku.

Kakva je vasa saradnja sa MUP-om Republike Srpske za vreme rata i sada u mirnom periodu?

- Vidite, za vreme rata, a i sada, korpus je imao ogromnu teritoriju i bez saradnje svih struktura on ne bi mogao resavati svoje zadatke. Ta saradnja je bila izvanredna i u borbenim dejstvima, a i u razmenama informacija, tako da smo na celoj teritoriji imali jednu stabilnost i saradnju koja zasluzuje puno priznanje. Sto se tice saradnje sa organima MUP-a, sada i dalje saradjujemo i tu smo neposredni izvrsioci. Saradnju i odnose sa Ministarstvom unutrasnjih poslova najvisih rangova, kao sto je ministar, mi nemamo.

Kako procenjujete bezbednost predsednika RS prof dr Biljane Plavsic?

- Mislim da gospodji Biljani Plavsic ne preti nikakva opasnost i da njena fizicka ugrozenost ne dolazi u pitanje. Ubedjen sam da nemamo takvih nakaradnih umova koji bi razmisljali da se fizicki likvidira predsednik drzave. To bi za mene znacilo da su takvi umovi gori od ratnih zlocinaca. Ubiti svoga predsednika, to je zlocin nad zlocinima.

Smatrate li da je interesovanje medija za drustvenu krizu u Republici Srpskoj preterano ili, na neki nacin, preterano?

- Ako bih rekao u jednoj reci, onda bih rekao da je delovanje medija u RS bilo stetno.

Kako biste prokomentarisali najnoviju izjavu Klausa Kinkela da samo ukoliko se uhapse Radovan Karadzic i Ratko Mladic, RS moze ocekivati finansijsku pomoc medjunarodne zajednice?

- On je izrekao misljenje medjunarodne zajednice. I kada bi Karadzic i Mladic bili izruceni, oni bi nasli nesto drugo. Mislim da je to ruzno ucenjivanje jednog naroda. Svako ucenjivanje naroda je nemoralno. Nemoralno od medjunarodne zajednice koja svoju pomoc jednom narodu uslovljava kao da on ne zasluzuje i nema pravo na zivot, razvoj, prosperitet kao i drugi narodi.

Lidija Kujundzic



Copyright © 1996 NIN, Yugoslavia
All Rights Reserved.