Intervju: Momcilo Krajisnik

MI JESMO TVRDI

Clan Predsednistva u Bosni i Hercegovini Momcilo Krajisnik govori za NIN o Vestendorpu, ulozi SFOR-a, srpskim podelama, Radovanu Karadzicu...

Podele medju Srbima u Republici Srpskoj toliko su duboke da je opstanak srpskog entiteta, koji je priznat Dejtonskim sporazumom, u Bosni neizvestan. Mnogi se pribojavaju, a medju njima i Momcilo Krajisnik, clan Predsednistva u BiH, da parlamentarni izbori raspisani za 22. i 23. novembar nece rasplesti ustavnu krizu u RS. Medjunarodna zajednica iz dana u dan pojacava pritisak kako bi se sproveo Dejtonski sporazum. Nesloga Srba izazvala je sve cesce pominjanje jedinstvene Bosne kakvu niko ne zeli, zbog prethodnog rata i dugog pamcenja, izuzev medjunarodne zajednice.

Neposredno pre nego sto je Momcilo Krajisnik dao intervju za NIN, u "gostima" mu je, puna tri sata, bio Karlos Vestendorp koji je zagovarao ideju o jedinstvenoj bosanskoj televiziji.

- Poruka gospodinu Vestendorpu je da cu ja jos dugo biti ovdje i, uz bozju pomoc i svojom voljom, stiticu interese moga naroda i Republike Srpske - kaze Momcilo Krajisnik.

Sta mozete sada da ucinite, narocito posle sastanka koji ste imali sa g. Vestendorpom, koji je nedavno rekao da vam daje jos dva meseca da sprovedete Dejtonski sporazum ili vas nece biti na mestu clana u Predsednistvu Bosne i Hercegovine?

- Znam da se mozemo razici gospodin Vestendorp i ja, ali on treba da zna da cu ja ovdje ostati jos dugo. Ja odgovaram ovom narodu. Niti me je Vestendorp postavio, niti me on moze skinuti. Opasna se igra ovdje igra. Dosli su novi ljudi koji nisu bili u Dejtonu, koji sada izmisljaju Dejton, izmisljaju nove zadatke i pravila. Ono sto je na nivou RS, prebacuju u Bosnu i Hercegovinu. Dok budem na ovoj funkciji, radicu onako kako to moj narod od mene ocekuje i kako sam ja u Dejtonu i poslije Dejtona shvatio da su obaveze Republike Srpske. Nikad necu prihvatiti ono na sta oni nemaju pravo, ne zbog toga sto se smatram tvrdjim, snaznijim i sto nisam od krvi i od mesa, nego zato sto za to nemam mandat. Nemam mandat da pravim unitarnu Bosnu i Hercegovinu. Tako da to davanje roka meni ne smatram nikako ozbiljnim.

Zbog cega vam je ideja jedinstvene Bosne nepodnosljiva?

- Meni je bila podnosljiva jedinstvena Jugoslavija. Oni kojima nije odgovarala razbili su je i ne znam kako imaju moralno pravo da se sada zalazu za jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu. Napravljen je kompromis prema kojem Bosna i jeste i nije slozena drzavna zajednica. Bosna nije u pravom smislu drzava, a Republika Srpska takodje nije drzava, jer nema medjunarodno priznanje. Na kraju, niko nije ni potpuno zadovoljan ni potpuno nezadovoljan. Kompromis koji je postignut zadovoljava srpski narod i zato smo ga prihvatili, ali s pravom specijalnih veza sa Jugoslavijom.

U kom smislu su zadovoljeni interesi srpskog naroda, odnosno Muslimana i Hrvata u Bosni?

- To je politicki kompromis realnih odnosa u svijetu. Ne mozemo postici svoj maksimum ali smo dobili svoju autonomnost, znaci drzavnost unutar Bosne i Hercegovine. Uspostavljanjem specijalnih veza sa Jugoslavijom dobili smo nacionalno jedinstvo cijelog naroda umjesto drzavnog jedinstva. Muslimani su postigli da Bosna i Hercegovina nije podijeeljena, tj. dobili su Federaciju - svoju jedinicu sa Hrvatima.

Da li ce se Bosna potpuno raspasti ili ce se ucvrstiti zavisi, prije svega, od ekonomskih zakona i buducih prilika, a to nije stvar danasnje generacije niti volje gradjana koji zive sada. Mislim da je ova generacija Srba i ovo rukovodstvo dovoljno ucinilo. Sta ce raditi nasa djeca i nasi unuci, to ostaje njima.

Da li izjavu Slobodana Milosevica "Njujork tajmsu" smatrate politickim manevrom ili je to stvarni zahtev da odete sa mesta clana Predsednistva Bosne i Hercegovine?

- Mislim da to nije autenticna izjava. U to sam se uvjerio kasnije. To je proizvod i zelja nekih ljudi koji bi rado vidjeli da me nema na ovom mjestu, jer tu izjavu vezu sada i za gospodina Vestendorpa i za neke nase opozicione partije, kao i za politicare i diplomate na Zapadu. Nijedan pojedinac ne moze da me smijeni. Postoji kampanja, iz raznih interesa, onih ljudi koji bi zeljeli da ja odem sa ovog mjesta.

Postavlja se pitanje, ako to medjunarodna zajednica zeli da uradi, zasto nije pristala na parlamentarne izbore i predsjednicke izbore, kada bi i moje mjesto bilo na licitaciji. Kada bih ja i otisao sa ovog mjesta, ljudi koji bi dosli ovdje mogli bi, mozda, na pocetku da budu "kooperativniji" i da sprovode ono sto nije u Dejtonskom sporazumu.

Koliko su vasi susreti sa gospodinom Milosevicem cesti?

- Ja sam predstavnik Republike Srpske u Predsjednistvu Bosne i Hercegovine i stitim interese RS prema Federaciji, a na neki nacin, zbog nasih raskola, u ovoj situaciji moram da saradjujem i sa Jugoslavijom, iz dva razloga. Prvo, zato sto je Jugoslavija garant implementacije Dejtonskog sporazuma; drugo, sto je to matica s kojom moramo imati dobre veze i sasvim je iskljuceno da li imam simpatije za neku licnost ili ne. U stvari, saradjujete sa onim s kim ste obavezni i sa onim sa kim mozete zavrsiti posao.

Susreti sa gospodinom Milosevicem nisu bili cesti, osim u posljednje vrijeme kad smo se dogovarali o beogradskom sporazumu i posjeta Klajna i Vestendorpa, ali to je mozda vise bila inicijativa implementatora.

Da li vam je licno gospodin Milosevic simpatican?

- To je osjetljivo pitanje. U borbi za slobodu srpskog naroda u Republici Srpskoj, odnosno u Bosni i Hercegovini za Republiku Srpsku, mi smo imali fantasticnu saradnju ali i krizne periode, zavisno od uticaja medjunarodne zajednice.

Kada je bio krizni period?

- U vrijeme Vens-Ovenovog plana. Zatim, kad je Jugoslavija uvela sankcije Republici Srpskoj. Poslije Dejtonskog sporazuma...

Sve su veci pritisci medjunarodne zajednice da se Karadzic izruci u Hag. Da li cete popustiti i sta bi nepopustanje znacilo?

- Postoje stvari koje nikada ne mozete prihvatiti, kao sto ne mozete prihvatiti da sami sebi stavite omcu oko vrata, da izdate, da uradite nesto sto je necasno. Sve su to stvari za koje covjek, ako nije covjek, mora imati veliku hrabrost da uradi. Sto se tice optuzbi za ratne zlocine, mi smo vrlo jasni da je tako moralo da bude.

U kom smislu je moralo da bude?

- Mi smo prilikom donosenja Dejtonskog sporazuma jasno rekli da nas ustav ne dozvoljava isporucivanje optuzenih za ratne zlocine. Tada gospodin Karadzic nije bio aktuelan. U nasem narodu postoji uvjerenje da su optuzeni za ratne zlocine zrtve politike Haskog suda koji je osnovan prvenstveno za Srbe.

Da li to vazi i za Radovana Karadzica?

- Gospodina Karadzica poznajem dobro. Kada bih ijednog momenta sumnjao da je on za nesto kriv, nikada ne bih stajao iza njega. Imam argumente da on nije kriv po svim onim optuznicama. Trazili smo da dodju predstavnici Haskog tribunala da im se to ovdje prezentira i da se utvrdi za sta je kriv i ukoliko je kriv, onda i da odgovara. Ocito je da malo volje za to ima. To navodi na misao da neko zaista zeli da taj problem opstaje i da se ne utvrdi istina.

Mislite li na diplomate iz Amerike i medjunarodne zajednice ili diplomate na ovom prostoru?

- Prvenstveno mislim na strance koji ovdje nisu kadri to rijesiti, pa postavljaju nerealne zahtjeve, nerealni put rjesavanja problema. Kad god im nesto ne ide, onda oni klimnu glavom i kazu: Karadzic, Karadzic.

Koga od tih stranih diplomata, sa kojima ste imali kontakte, uvazavate kao sposobnog pregovaraca?

- Susrecem se sa vrlo sposobnim diplomatama, ali i sa nizerazrednim diplomatama. Gospodin Kornblum je bio vrstan, uticajan diplomata i politicar, koji je mnogo ucinio na implementaciji Dejtonskog sporazuma. Njegovim odlaskom mnogo toga se pokvarilo i imali smo velikih teskoca. Ocito je da je on dobro poznavao ovaj problem u Bosni i Hercegovini i da je znao tacno rjesenje sta je moguce i na koji nacin rijesiti.

Sad se vrlo cesto susrecemo i sa ljudima koji traze tezi put ili mozda put kojim je to nemoguce rijesiti jer se iskljucivo primjenjuje sila.

Da li kontaktirate sa g. Karadzicem?

- Ja sam do odredjenog vremena, do prije mjesec i po, imao kontakte, uglavnom telefonom i licno. U posljednjih mjesec i po fakticki ne znam gdje je gospodin Karadzic. Cak i ne znam kad smo posljednji put kontaktirali, tako da kad bi me sad neko natjerao da kazem gdje je, ne bih to znao. Mnogi traze od mene da priznam da li sam ja sa njim u kontaktu da bi me, na neki nacin, poistovjetili kao njegovog prijatelja...

Zeleci da vas kompromituju?

- Zeleci da kazu da sam ja pod uticajem gospodina Karadzica. Jer, kao sto su prije rata i u toku rata vrlo cesto prigovarali njemu kako ja vrsim uticaj na njega, a sad govore kako on ima uticaj na mene. Karadzic je uvijek spreman da dokaze tu svoju krivicu i da se opravda, da se utvrdi istina. To je stvar casti i nikad se ne bih mogao odreci ni njega ni ljudi sa kojima sam radio i sa kojima sam saradjivao.

Smatrate li se Karadzicevim prijateljem?

- Da. U stvari, ja smatram da je on moj prijatelj, a da li sam ja njegov, to nije bitno.

Da li je greska sto g. Karadzic ne pristaje da ode u Hag?

- Licna je odluka da li bi on isao ili ne. Kad bih znao da je to korisno za Republiku Srpsku, ipak ne bih mogao da mu sugerisem tako nesto, bas zbog toga sto smatram da on nije nizasta kriv.

Dok se ne utvrdi njegova krivica?

- Jeste, a u Dejtonu je izrecena krivica. Kada optuzeni ne mogu biti na nekom mjestu, u nekim javnim funkcijama, onda poslije toga ne moze biti ni predsjednik stranke.

Sta je smetnja da se usvoje zakoni o zastavi, novcu... u Bosni i Hercegovini?

- U Dejtonskom sporazumu su neke stvari ili naznacene ili su nedefinisane ili nedovoljno definisane. Kaze se u Dejtonskom sporazumu da ce o simbolima odlucivati parlamentarna skupstina BiH, ali se ne kaze kakvi ce simboli biti.

Mi smo pobornici da se donese zakon o upotrebi zastave i da se kaze: U Bosni i Hercegovini ce biti jedna zastava, a prema izboru ravnopravno se moze uzimati ova ili ona. Mnogo veci efekat bismo postigli kad bi zastava koja danas simbolizuje jedan narod ili entitet mogla slobodno da se vijori usred Banjaluke ili usred Pala. To bi kod ljudi nametnulo svijest o tome da i u drugom entitetu postoji nesto sto moramo uvazavati.

Da li se isti princip moze primeniti i kada je novac u pitanju?

- U nas je dinar tradicija. Da bi narod prihvatio novac, mi smo rekli da hocemo jedinstven novac, ali s dva dizajna. Kao sto imate skotsku funtu i englesku funtu. Ta dva dizajna kod naseg naroda, Hrvata i Muslimana davali bi osjecaj da svako ima svoj novac.

Da li je doslo do podele Srba na paljanske i banjalucke u Republici Srpskoj i zasto se Srbi bas sada dele kada je ocigledno da i Muslimani i Hrvati imaju teritorijalne pretenzije?

- Srbi iz Bosne i Hercegovine i iz bivse Hrvatske bili su dugo u tudjoj drzavi. Bile su to enklave, regije u okviru Austrougarske, Turske... U takvim regijama su se Srbi organizovali protiv tudje drzave. Sada se u toj regionalnoj borbi protiv drzave pojavio i narodni osjecaj da je drzava, u stvari, tudja. To regionalno prepoznavanje je pogubno jer dovodi do razbijanja nacije. Mi znamo da velike obavjestajne sluzbe zele da Republika Srpska bude geografski pojam, a da Bosna bude cvrsca.

Da li Hrvati i Muslimani imaju teritorijalne pretenzije na Republiku Srpsku?

- Da, mislim da imaju, jer postoji plan koji je meni izgledao vise kao pusta zelja Muslimana i Hrvata. Nijedno parce drzave niko nema pravo da odvaja. Niko nema pravo da daje teritoriju zbog toga sto je ovako Dejtonskim sporazumom data Republika Srpska, makar ona bila i razudjena.

Sta zamerate predsednici Plavsic?

- Gospodja Plavsic je svoj kapric pretvorila u princip, a princip u drzavni interes. Ona je pocela borbu protiv gospodina Kijca i protiv MUP-a nazivajuci najprije pojedince u MUP-u kriminalcima, a onda je cijelo rukovodstvo proglasila kriminalcima i u odbrani drzave je, u stvari, branila neki svoj princip. Drugo, zauzela je to mjesto kao kandidat Srpske demokratske stranke. Ako je dosla u sukob sa politikom Srpske demokratske stranke, onda je bilo posteno da vrati mandat. Da bi sacuvala svoje mjesto, pored toga sto nije htjela da podnese ostavku, uradila je jednu vrlo losu stvar - raspustila Skupstinu. Nijednog razloga nije imala za raspustanje Skupstine. Bio sam predsjednik Skupstine onog saziva i mogu samo da se divim radu i predsjednika parlamenta i ove skupstine jer je bilo mnogo demokratije.

Ono sto je kasnije uslijedilo u borbi za vlast, mislim da nije primjereno. Ona je sebi organizovala podrsku raznim mitinzima. Popustljivost Biljane Plavsic, taj njen prazni radikalizam, i to odusevljavanje strancima strasno je odmoglo Republici Srpskoj i stvorilo je sada takav privid da je Banjaluka kooperativna, da ljudi jedva cekaju da idu u Zagreb, da im je daleko Srbija, da je istocni dio taj koji je cetnicki i da su ovdje tvrdolinijasi i ne znam sta. Zato se ne libim da kazem da mi jesmo tvrdi, jesmo fleksibilni za ono sto moze, ali za ono sto ne mozemo, tu jednostavno nema pogodbe. Nijedan drzavnik ne smije da pogazi svoju rijec, a Biljana Plavsic je to uradila, nekoliko puta.

Da li je moguce da se vi i Biljana Plavsic pomirite?

- Ne radi se o gospodji Plavsic. Moram reci da mi je zao gospodje Plavsic. Zao mi je zbog toga sto je ona mogla biti casna licnost u istoriji srpskog naroda. Ona je sada u kandzama mentora i sa strane i iznutra. I jedni i drugi mentori ce je ostaviti i baciti na bunjiste. Ona nece njima biti vodja, iskoristice njenu funkciju. Osim toga, oko sebe ima odredjeni broj savjetnika koji jedino stite svoj interes i daleko su od patriotizma i nacionalnih interesa.

Hoce li izbori razresiit ustavnu krizu u RS?

- Izbori nece rijesiti nista zbog toga sto se bez Srpske demokratske stranke ne moze formirati vlast. Cim je tako, gospodja Plavsic ne moze da vlada. Bilo bi najpostenije da je gospodja Plavsic pristala i na jedne i na druge izbore. Narod bi onda u svojim rukama imao svoju sudbinu i bilo bi mu onako kako je izabrao. Posto ona onemogucava da narod potpuno izrazi svoju volju, onda pomazemo ovoj situaciji koja je losa po narod.

Sta gubite ukoliko se predsednicki izbori budu odrzali na prolece?

- Mislim da je cinizam govoriti o izborima na proljece.

Gospodinu Vestendorpu smeta sneg?

- Da, njima smeta snijeg, a ne smeta im 23. novembar kada moze takodje biti snijega. To je politicki cinizam, da se razumijemo. Zelja je da dodje nova vlast i napravi se jos jedna konfuzija u Republici Srpskoj, da se sacuva gospodja Plavsic, jer se shvata da ona ne moze da pobijedi sada. Ostaviti gospodju Plavsic, promijeniti parlament i ako treba stvoriti jos vecu konfuziju, jos beznadezniju situaciju za Republiku Srpsku i ostvariti jos vecu sansu da ona bude inkorporirana u Bosnu.

To znaci da predsednickih izbora nece biti?

- To je samo zamajavanje, jer nema razloga da se izbori ne odrze u isto vrijeme i istog dana. Nije nama medjunarodna zajednica kriva. Gospodja Plavsic je kriva. Da ona hoce i jedne i druge izbore, oni bi se odrzali. Svi ispunjavaju svoj plan, svi ga provode, osim sto mi ne mozemo da ga provedemo da sacuvamo jedinstvo Republike Srpske.

Da li je produzenje mandata SFOR-u za narode u Bosni dobro?

- Nas prepadaju vrlo cesto kako ce nas Muslimani napasti, kako nam treba SFOR da nas zastiti. Tesko narodu koga cuva oruzana sila. Ja cu biti srecan kada se ovdje naviknemo da zivimo jedni kraj drugih. Sto se tice nas, nama SFOR ne treba, jer mi ne zelimo da izvrsimo agresiju na Muslimane. Zelimo da saradjujemo, a oni su tu - i Hrvati i Muslimani.

Ako medjunarodna zajednica zeli mir, onda treba sto prije da napravi dobre ekonomske veze i normalne odnose, da mi naviknemo jedni na druge, i mi cemo brzo uspostaviti povjerenje. Bez trajnog pomirenja, bez trajnog oprostaja, nema mira u Bosni i Hercegovini. Bice steta ako SFOR ostane ovdje radi odrzavanja mira. Bicu srecan da SFOR ode i da ovdje bude mir. Ali, ukoliko bi SFOR morao da ostane kako bi se mir odrzao, jer ovo jos nije pravi mir, onda SFOR treba da ostane ali s ovim mandatom SFOR-a ne mozemo se pomiriti - SFOR koji primjenjuje silu treba da ide. On se ne smije pretvoriti u okupatora i onoga ko primjenjuje silu jer ce se u tom slucaju u narodu izazvati veliki otpor.

Lidija Kujundzic