NAS SAGOVORNIK : STIPE SUVAR, OSNIVAC SRP HRVATSKE

NI KAPITALIZAM NIJE VECIT

"Vizija koju je Marks formulirao, ipak nije pokopana, iako je propao socijalizam u nerazvijenim zemljama, koji bismo mogli nazvati 'Grubi sirovi socijalizam prvobitne industrijalizacije', koju ranije u tim zemljama nije proveo kapitalizam, pa se sada povjest u njima vratila na pocetak"

Posle politicke apstinencije u vremenu najmracnijih zbivanja na prostorima "avnojske tvorevine", poslednji prvi covek jugoslovenskih komunista Stipe Suvar ponovo se vratio na scenu. Njegova Socijalisticka radnicka partija Hrvatske, objedinjujuci ideje socijalista, socijaldemokrata, komunista, hriscanskih i ekoloskih socijalista, pokusace da animira onaj deo hrvatskog birackog tela, koji na prethodnim izborima nije podrzao nijednu politicku opciju.

Kako objasnjavate toliko medijsko interesovanje za vasu stranku?

- Ne znam to objasniti! Vjerovatno je to vezano i za moju licnost, jer sam se nasao na celu te inicijative, a javnost me nije zaboravila. Ja sam na neki nacin bio prisutan preko uredjivanja lista "Hrvatska ljevica", koji vec cetiri godine izdajemo kao mjesecnik. Nastupao sam, u cetiri-pet navrata, na javnim tribinama u Hrvatskoj, u ovim godinama od devedesete naovamo. Davao sam i nesto intervjua, ne drzavotvornim medijima, vec ovim drugima, a i po inozemstvu. I sada kad su rekli, evo ide neka nova partija, zasad jedina u Hrvatskoj koja kaze da se zalaze za jedan novi socijalizam 21. stoljeca, i da je tu Suvar, onda im je to, valjda, bilo zanimljivo da ne propuste priliku, da od mene cuju sto mozda zele, ili ocekuju. A od mene bi bilo glupo da sada sutim, kad se ta partija radja, ili stvara. Ja moram to koristiti, da javnost cuje sto vise o tome, premda moram racunati na to da se mogu pokusati razne manipulacije sa mnom, ili sa strankom.

Kako su reagovale ostale stranke, pre svih vladajuca HDZ?

- Vladajuca stranka ce nas, vjerovatno ignorirati, dok se ne vidi da smo nesto snazniji i utjecajniji. Niko se od njih dosad nije izjasnjavao. Mi smo na Osnivacku skupstinu zvali cetiri glavne stranke centra, tri postojece stranke ljevice, kakva je-takva je, neke regionalne stranke i neke stranke koje imaju taj etnicki predznak. To znaci: SDP - Racanovu stranku, Akciju socijaldemokrata, Socijaldemokratsku uniju, Hrvatsku socijalliberalnu stranku, Hrvatsku seljacku stranku, Hrvatsku narodnu stranku, Istarski demokratski sabor, Rijecki demokratski sabor, Dalmatinsku akciju, onda od ovih koje imaju nacionalni predznak u nazivu: Srpsku narodnu stranku, Srpsku samostalnu demokratsku stranku, Stranku Roma, Stranku Italijana iz Pule i Stranku demokratske akcije za Hrvatsku. Bili su istupili na Skupstini, da pozdrave, ili su poslali pozdravne poruke, ako se ne varam, sve ove stranke, osim SDP-a, dakle Racanove stranke i ove cetiri stranke politickog centra.

Da li su vasi ideoloski stavovi ostali slicni onima iz vremena kada ste bili u SKJ?

- Cujte! Covjek koji se nikad ne mijenja je beznadan slucaj, a covjek koji se svakog casa mijenja, takodje je beznadan slucaj! Bez obzira na svoja ranija uvjerenja, a bilo je dosta i naivnog u mojim ponasanjima, izjavama i pisanjima, jer su nas zivot i historija jako poucili u ovih zadnjih sest, sedam godina, ja nisam mijenjao svoja osnovna ljevicarska uvjerenja. Pa ni to, da uvazavam marksizam, ako ne drugo, onda kao metodu analize i promatranja drustvene zbilje; i to da ona vizija koju je Marks formulirao, ipak nije pokopana, iako je propao socijalizam u nerazvijenim zemljama, koji bismo mogli nazvati "grubi sirovi socijalizam prvobitne industrijalizacije", koju ranije u tim zemljama nije proveo kapitalizam, pa se sada povjest u njima vratila na pocetak.

Uprkos svemu tome sto ste rekli, vi i dalje insistirate na nekoj vrsti komunizma?

- Ne. Ne smatramo ni ja ni moji drugovi koji ce se sa mnom okupljati u toj stranci, da je povjest zavrsila u skladu s onom cuvenom krilaticom Frensisa Fukujame, da je dosao kraj historije i da sada citav globus jedino treba da ocekuje da se posvuda razviju liberalna demokracija i slobodno trziste, bolje receno slobodno trziste i liberalna demokratija. Ja sam, u tom smislu, i u rijeci na Osnivackoj skupstini, koja je bila kratka - svega sest slajfni, kako biste vi novinari u Beogradu rekli, kazao da mi smatramo da, u alternativi - vjecni kapitalizam, ili moguci socijalizam, ipak nailazi moguci socijalizam u promjenjenim historijskim prilikama; i da zbilja u svijetu to pokazuje; i da ce 21. stoljece biti u znaku toga da se u svijetu na stotine partija i pokreta bori za socijalisticku alternativu; i da smatramo da se Hrvatskoj mora pojaviti snaga i stranka, koja ce se jasno i otvoreno zalagati za tu perspektivu. U tom smislu, mi smo rekli da prihvacamo sve tekovine liberalne demokracije; da smo za socijalno trziste i socijalnu drzavu; da nema vise vjere u diktaturu proletarijata, jednopartijski sistem, drzavno-vlasnicki monopol nad glavninom sredstava za proizvodnju. Uostalom, mi u bivsoj Jugoslaviji nismo ga ni prihvacali, vec smo ga pokusavali razoriti samoupravljanjem. A druga je stvar zasto samoupravljanje u jednoj nerazvijenoj i, ipak, perifernoj zemlji, nije moglo uspjeti, u sto smo mi ranije cvrsto i, mozda, naivno vjerovali.

Da li ste razmisljali o saradnji sa srodnim strankama sa prostora bivse Jugoslavije i da li ta saradnja mozda vec postoji?

- Prerano je da o tome razmisljamo. Mi smo na Osnivacku skupstinu pozvali samo predstavnike trinaest ambasada - kontakt grupe, Kine, susjednih zemalja u koje smo svrstali i Austriju, a pod tom formom ulaze i sve zemlje koje su nastale iz raspada Jugoslavije. Koliko sam ja primjetio, bili su prisutni predstavnici ambasada Jugoslavije, Bosne i Hercegovine i Makedonije. A za suradnju sa strankama socijalisticke orijentacije, socijaldemokratske, pa i komunisticke ili neokomunisticke, bar u Evropi, na tu suradnju racunamo, samo mi sad nemamo ni prebijene pare. Mi pocinjemo od nicega i ne mozemo tako lako uspostaviti suradnju, premda cemo se veoma truditi da do nje dodje. Nadam se da cemo u tome imati uspjeha.

Kazete da ste stranku koncipirali kao jednu vrstu koalicije pogleda na svet. Sta to znaci?

- Racunamo da ce u njoj djelovati frakcije. Posto frakcija kao pojam rijeci, u smislu naslijedja, ima jednu negativnu konotaciju, mi smo kazali u nasem statutu da ce u stranci djelovati klubovi ljudi koji su u blizem smislu istomisljenici, a u neku ruku i u svetonazorima. Oni ce se slobodno prepirati, imace svoja rukovodstva, a bitno je da nas povezuje i taj socijalizam 21. stoljeca.

U tom smislu, djelovali bi klubovi socijalista, socijaldemokrata, komunista, kriscanskih i ekoloskih socijalista. Dakle, mi zelimo okupljati siroko. Istog dana bila je i Osnivacka skupstina Mlade demokratske ljevice. Bilo je sezdesetak mladjih od trideset godina. Racunamo, prvenstveno, na omladinu, zene i manjine po svakoj osnovi, jer one su svugdje, po prirodi stvari, diskriminirane. Mi se moramo boriti protiv svih oblika diskriminacije manjina, pa smo u glavno rukovodstvo stranke, primerice, izabrali jedanaest ljudi mladjih od trideset godina, a svega pet-sest starijih od sezdeset.

Kakva su ocekivanja, kada je u pitanju ucesce vase stranke u politickom zivotu Hrvatske? Koji broj mandata bi vas zadovoljio na sledecim parlamentarnim izborima?

- Nije to tako bitno! Redovni izbori za Sabor Hrvatske bi trebali biti 1999. godine. Da li ce predsjednik Tudjman, iz ovih ili onih razloga pozeljeti ranije izbore, jer on o svemu odlucuje, mi to ne znamo. Ako izidjemo na izbore, a ne vidimo razloga da ne izidjemo, mi se nadamo odmah prekoraciti izborni prag. To je pet posto glasova. Mi prvenstveno racunamo na cinjenicu da je na posljednje predsjednicke izbore i na izbore za lokalne organe vlasti i samouprave, i Zupanijski dom Sabora izislo svega 56 do 58 posto, da je apstinencija gradjana da glasaju u Hrvatskoj golema, da iznosi sad 42 posto, a to pokazuje da su ljudi i razocarani i ravnodusni. Pa neka od njih jedna cetvrtina podupre ovu novu stranku, mi cemo biti zadovoljni, a ako ne i svi drugi, koji ce se od ostalih stranaka priklanjati nama. To mozemo ocekivati i biti optimisti. A to, da li cemo imati dva, ili tri poslanika, odnosno zastupnika u Saboru, nije bitno. Pogotovo u uvjetima kad u Hrvatskoj Sabor ni o cemu bitnom ne odlucuje, vec je jedna, manje-vise, bezazlena brbljaonica. Zna se da je vlast izvan Sabora i da on nije ono sto mu Ustav pise.

"Nasa stranka je i prije osnivanja animirala ljude preko Inicijativnog odbora. Mi vec imamo oko hiljadu ljudi koji su popunili pristupnice, a koliko ja znam, u Hrvatskoj ima nesto vise od sedamdeset politickih stranaka, od cega svega njih sedam ima vise od po dvije hiljade clanova"

NEBOJSA GRABEZ