2459, 12 FEB 1998

(nastavak sa prve strane)

SRPSKA KULTURA NA INTERNETU

DUHOM U SVET

Ovakav oblik prezentacije nacionalnih kultura na Internetu pojavljuje se masovnije tek od 1994. godine, kada je ovaj vid komunikacije izasao iz kruga tehnicke elite. Istovremeno sa ovim svetskim tokovima, kod nas su se pojavile inicijative da i srpska kultura, paralelno sa svetom, bude sistematski predstavljena svojim elektronskim bibliotekama i prezentacijama na globalnoj mrezi. Jednu od takvih inicijativa, jos 1994. godine, jugoslovenskim drzavnim organima podneli su agencija "Biljeg" i list "Knjizevna rec", a po elaboratu Zorana Stefanovica, danas jedinog domaceg profesionalnog konsultanta za primenu Interneta u kulturi i politici.

Prema ovom elaboratu, na osnivackom skupu Balkanske kulturne mreze 1995. u Solunu, srpski predstavnici podneli su predlog da Internet bude tehnicka platforma kulturnog ujedinjavanja Balkana. Projekat su prihvatili predstavnici osam drzava ovog regiona, od Turske do Slovenije. Medjutim, nakon efektnog pocetka, nastala je veca pauza i na nacionalnom i na regionalnom planu. Sredinom 1997. pokretaci inicijative za "umrezavanje Balkana" nanovo su razmotrili mogucnost da se projekat obnovi. Pod koordinacijom NIP "Knjizevna rec" postavljeni su operativni temelji za Biblioteku srpske kulture na Internetu, pod nazivom "Projekat Rastko".

- Ljudi ovde nisu svesni obima promena koja su se desile poslednjih pet godina u svetu - kaze Zoran Stefanovic, osnivac i upravnik "Projekat Rastko". - Cela planeta se umrezila i postala doslovno "medijsko selo", a mi kao da smo slusali iz bunara sta se desava napolju. Sada smo pred razdelnicom. Hteli - ne hteli, moramo postaviti strategiju informatickog razvoja, jer to uopste nije tehnicko pitanje, nego kulturno, politicko i stratesko. Neko je morao postaviti osnovne smernice kako ce izgledati srpske "virtuelne institucije" kakve su nam potrebne vec pocetkom sledeceg veka. Cista je slucajnost da je ovaj krug ljudi imao i jasnu predstavu i efikasan metod kako spojiti desetine i stotine naucnih i umetnickih punktova, da se oformi prva nasa centralna baza kulturnih i naucnih podataka.

Proizvod ovih napora da se rese ove kljucne dileme jeste Biblioteka srpske kulture (sa adresom na Internetu: njnjnj. kNjizevnarec.co.dzu) u okviru koje postoje podbiblioteke drustvenih nauka i umetnosti. Od nauka tu su: antropologija sa etnologijom, arheologija, istorija, filozofija, bogoslovlje, filologija i lingvistika. A od umetnosti zastupljeni su: knjizevnost (usmena, liturgicka, umetnicka i nauka o knjizevnosti), drama sa pozoristem, muzika, likovne umetnosti, fotografija, strip i film.

- Prva faza razvoja Biblioteke trajace tri godine - predocava Stefanovic. - Za to vreme zadatak nam je da u integralnom obliku i po naucnim kriterijumima stavimo na Internet kljucna dela nase nauke, umetnosti i duha. Svaka podbiblioteka ima svoj strucni savet sastavljen od najuglednijih strucnjaka, ali i od naucnog podmlatka. Taj strucni savet odredjuje kriterijume i planove razvoja biblioteke. Postoje i operativni upravnici svake podbiblioteke, koji izvrsavaju planove strucnih saveta. Ti upravnici birani su po kriterijumima da su mladji od 30 godina, da su postigli vrhunske rezultate na polju kulture ili umetnosti, ali i da su tehnoloski veoma obrazovani.

"Projekat Rastko" je za sada ne samo najveci srpski elektronski kulturni poduhvat, vec svojim obimom prevazilazi za sada i sve postojece slovenske projekte ove vrste.

- Redakcija "Knjizevne reci" odlucila se da ovaj veliki projekat zapocne paralelno sa izlaskom iz stampe 500. broja lista - kaze Srdjan Stanisic, glavni i odgovorni urednik lista i direktor izdavacke kuce "Knjizevna rec". - Pokretanje ove biblioteke je normalan rezultat nasih pokusaja da budemo u toku sa razvojem elektronske civilizacije i cinjenice da je trenutno oko "Knjizevne reci" koncentrisana najkvalitetnija ekipa eksperata za elektronsko izdavastvo u Jugoslaviji. "Projekat Rastko" pokrenut je iz nasih saznanja o slicnim projektima u svetu i svesti da je nasa kultura na tom polju potpuno inferiorna u odnosu na njih. Verujemo da ce jedan ovakav projekat biti znacajna inicijalna kapisla za angazovanje i pomoc drzavnih institucija.

Srpska kultura ne zasluzuje da ostane u zatvorenom i autisticnom okruzenju van svetskih tokova, kaze Stanisic. Najobicnije uporedjivanje nasih kulturnih dometa sa dometima nekih nacija koje su sebe na Internetu predstavile na impresivnom nivou, navodi na zakljucak da trenutno u ovoj zemlji gotovo niko nije svestan znacaja elektronske komunikacije i njenog sve veceg uticaja na sliku o jednoj kulturi i uopste o jednom narodu.

- To je bio i motiv da u realizaciju ovog projekta pozovemo najznacajnije autoritete iz konkretnih oblasti i tako obezbedimo nespornu naucnu kompetentnost. Do sada se internom pozivu "Knjizevne reci" odazvalo pedesetak udruzenja, instituta, izdavackih kuca, skolskih institucija. Vazno je reci da se u projekat ukljucuje i SPC, kao i vise stotina pojedinaca.

U ovoj biblioteci moci ce da se nadju ne samo kapitalna dela iz nase kulture, kao sto su, recimo, kompletna srednjovekovna srpska knjizevnost, zatim sabrana dela Njegosa, Jovana Cvijica, Vuka Karaxica, Milana Budimira, Veselina Cajkanovica, Jovana Sterije Popovica, Laze Kostica, Branislava Nusica, arheologa Miloja Vasica i Dragoslava Srejovica, fotografa Anastasa Jovanovica, Riste Marjanovica, i drugih velikana nase duhovnosti, vec i dela savremenih autora objavljena ili jos neobjavljena.

- Biblioteka omogucava da se u elektronskom izdanju objave dela koja jos nisu stampana, od onih koja su decenijama u arhivama, do najnovije produkcije - objasnjava Stanisic. - Sama razlika u troskovima izmedju realizacije stampanja jedne knjige, ili recimo, saopstenja sa naucnog skupa na jednoj i prezentacije u elektronskom izdanju na drugoj strani, ide u prilog nasem projektu. Neumesno je uporedjivati vreme potrebno da jedna knjiga stigne, recimo, do slavisticke katedre u Australiji, na ovaj nacin, sa vremenom da bi ona dosla u klasicnom, stampanom obliku. Nasa iskustva iz probnog perioda ovog projekta pokazuje kako se jedno delo moze brzo i efikasno promovisati i pre njegovog izlaska iz stampe. Zahvaljujuci ovom vidu izdavastva, "Knjizevna rec" se u protekle dve godine nametnula kao najveci izdavac dramskog teksta kod nas, a to je rezultiralo interesovanjem prevodilaca iz nekoliko zemalja za prevodjenje pojedinih drama. Sasvim je jasno da ce, kada se ovaj model primeni na tako obiman projekat kakva je Biblioteka srpske kulture, rezultati biti izuzetni.

Uporedo sa ovim projektom, isti autorski krug poceo je i da predstavlja nasoj javnosti kljucne tekstove koji se bave teorijom i praksom informaticke civilizacije - antropoloskim, politickim, psiholoskim i socijalnim aspektima. Ovi tekstovi se objavljuju jednom mesecno u okviru podlistka "Knjizevne reci", pod nazivom "Kiberneticka rec", ciji je urednik Zoran Stefanovic. Ista izdavacka kuca, u okviru edicije "Kiberija", priprema i osam knjiga americkih i engleskih autora koje se takodje bave uticajem tehnologije na svetsku civilizaciju.



Copyright © 1996 NIN, Yugoslavia
All Rights Reserved.