2466, 02 APR 1998

(nastavak sa prve strane)

Licni stav : Specijalno za NIN Vuk Draskovic

KOSOVO

Jedan visoki predstavnik vodece sile sveta cak je zapretio i takvim komadanjem Srbije da, prakticno, nase drzave vise ne sme ni da bude.

Cinjenice, samo cinjenice

Sta nam je ciniti?

To zavisi od odluke da li cemo Kosovo braniti diplomatskom i cinjenicnom ofanzivom pred velikim silama i Evropskom unijom, i to stilom i postupcima koje ce svet da razume, ili cemo se zakopati u rovove jogunaste i nemudre odbrane nacionalnog ponosa.

Nema toga pregovarackog stola, pa bio on okrugao ili ne bio, sedeli ili ne sedeli za njim i strani svedoci i posrednici, za kojim ce iko moci osporiti ili, cak, dovesti u najmanju sumnju nase suvereno pravo na svoju zemlju, naravno pod uslovom da u srpsko-saveznom pregovarackom timu budu strucni, odgovorni i mudri ljudi.

Bas je u nasem interesu da pred Gonzalesom ili bilo kojim drugim strancem i svetskim medijima pokazemo da Srbija ne trazi ni pedalj tudje teritorije za sebe, nego iskljucivo brani svoje, i da Srbija ne trazi da postane etnicki cista srpska drzava, nego ne dozvoljava da na njenoj teritoriji bude formirana etnicka albanska republika ili drzava.

Sta to Rugova ima da nam kaze ili trazi pred stranim svedocima, a nas je strah da ga cujemo?

Hoce da svet ozivi Ustav iz 1974. godine, ustav jedne drzave koje vise nema! Pa to je apsurdno. Upravo pred americkim diplomatama i novinarima zgodno bi bilo postaviti pitanje: Da li je zamislivo, a kamoli izvodljivo, da parlament Floride, u kojoj vecinom zive etnicki Kubanci, suvereno izglasava sve svoje zakone i da, istovremeno, ni predsednik SAD ni Kongres ni Senat ne mogu da odluce bilo sta bez saglasnosti guvernera ili parlamenta Floride? E, pa, to je Ustav iz 1974. omogucavao pokrajinama Kosovu i Vojvodini. Skupstina i Vlada Srbije nisu mogle da odlucuju o bilo cemu, bez dobijene saglasnosti Kosova i Vojvodine, a ove pokrajine su, bas o svemu, odlucivale suvereno. Srbije, naprosto, nije ni bilo.

Neka gospodin Rugova pita Britance da li su spremni da u Velikoj Britaniji dozvole da etnicki Indusi ili Arapi dobiju svoju drzavu? Moze li se, demokratskim dijalogom ili na bilo koji nacin, oblast Vasingtona, u kojoj dominiraju crnci, otcepiti od SAD? Gde je Korzika? U Francuskoj ili korzikanskoj drzavi? Iako hiljadama milja udaljena, ostrva Aruba i Kirasao su i danas pod suverenitetom holandske kraljice. Pre tri veka, jedan Holandjanin, Piter Stajvesent, iskrcao se tamo i boravio nekoliko sedmica. Neka dodje na okrugli sto o Kosovu i gospodin Van den Bruk, da kaze kako Aruba moze biti u sastavu Holandije, a Kosovo, rodno mesto srpske i drzave i crkve i kulture i jezika, ne moze da bude u sastavu Srbije.

Policijsko nasilje nad Albancima. To je tacno samo delimicno. Nista manje i mnogi Srbi su njegove zrtve. Samog gospodina Rugovu nikad nije ni hapsila niti premlacivala Miloseviceva policija. Mene jeste. Od uspostavljanja visestranackog sistema u Srbiji, nikada na albanske demonstrante nisu upucivani tenkovi, konjica, bojni otrovi i dresirani psi. Na beogradske demonstrante jesu.

Sadasnji Ustav Srbije proglasen je pre prvih visestranackih izbora, pa vec ta cinjenica nalaze potrebu njegove promene. Ali, i po ovom Ustavu, Albanci su mogli da, na visestranackim izborima, osvoje lokalnu vlast u vecini opstina na Kosmetu, da osvoje vecinu u pokrajinskom parlamentu i da budu znacajno zastupljeni u Skupstini i Vladi Srbije, kao i u Saveznoj skupstini i vladi. Ta prava nije Srbija uskracivala Albancima, nego ih je Rugova bojkotovao.

Nemanje prava i odricanje od prava dve su razlicite stvari. Rugova nikada nije bojkotovao Milosevica, nego drzavu u kojoj zivi. Gospodin Milosevic je pak taj bojkot vesto naplacivao, jer je glasovima kosovskih Srba na izborima obezbedjivao dominaciju svoje partije. Namerno ili ne, Rugova je, bojkotujuci Srbiju, podupirao rezim u Srbiji. Sada se zali da taj rezim nije demokratski. Nije, zahvaljujuci i njemu. Strani posrednici u dijalogu sa Srbima ne mogu mu pomoci da sakrije ili prekroji ovu surovu istinu.

Ja bih ovako

Ne zelim da savetujem ni predsednika Srbije ni sefa savezne drzave, tim pre sto su mozda moji stavovi pogresni. Da sam, medjutim, u prilici u kojoj nisam, formirao bih nas pregovaracki tim na najvisem nivou i pozvao gospodina Rugovu da odmah sednemo za sto. U Beogradu, u Pristini, na Cetinju, gde on odabere. Nece bez Gonzalesa, pa neka ga na razgovore dovede Gonzales. Hoce americke svedoke. Zasto da ne. Ja bih trazio prisustvo i domacih i stranih medija.

Mi smo za to - rekao bih mu - da Kosovo i Metohija dobiju status siroke autonomije u Srbiji, u skladu sa najvisim evropskim demokratskim standardima. Posto su neka pitanja, kao armije i diplomatije, u nadleznosti savezne drzave, ovde su i njeni predstavnici. A sta vi, gospodine Rugova, trazite?

Trazimo nezavisno Kosovo!

Ne moze. Srbija je drzava i ona ne pregovara ni sa kim o svom rasturanju. Zahtev za nezavisno Kosovo je poziv na rat. Takvim zahtevom podsticete terorizam u pokrajini i opasno ugrozavate mir na celom Balkanu.

Trazimo, onda, status republike u granicama SR Jugoslavije!

Kosmet nije nimalo u Crnoj Gori, nego je samo u Srbiji. Kosmet je u saveznoj drzavi samim tim sto je, i dokle je, Srbija u saveznoj drzavi. Kosovo republika je drugi naziv za nezavisno Kosovo.

Ali, Albanci cine 70 odsto stanovnistva Kosova - potegao bi Rugova taj adut.

Tacno. I u juznoj Kaliforniji je 90 odsto Meksikanaca. I u istocnoj Slovackoj je 80 odsto Madjara. Na Aljasci je ogromna vecina Eskima. Ono sto ne moze nigde u svetu, ne moze ni u Srbiji.

Srbi su hteli svoju drzavu u Hrvatskoj! - potegao bi, verovatno. Rugova i taj adut.

U pocetku su - odgovorio bih - trazili samo autonomiju, i to kulturnu. Srbi su, u Kninskoj krajini, bili brojcano premocni u odnosu na Hrvate, priblizno kao sto su danas Albanci na Kosovu brojcano premocni u odnosu na Srbe. Velike sile i Evropska unija stale su iza principa da se granice Hrvatske ne mogu menjati i najodlucnije su osudile pobunu Srba za stvaranje svoje drzave. Uzgred, uoci Drugog svetskog rata, Srba je na Kosovu bilo gotovo koliko i Albanaca. Hajde da vidimo kako su Srbi iseljavani i kako su emigranti iz Albanije useljavani.

Srpska policija je pocinila zlocine u Drenici! - uzviknuo bi Rugova.

Formirajmo komisiju da utvrdi istinu. Neka to bude mesovita ekipa strucnjaka iz Srbije, SAD, Rusije, Grcke, Francuske. Slazemo se da u toj ekipi istrazitelja budu i Albanci. Ko je god pocinio zlocin, morace da odgovara. I to zestoko. Za svako prekoraceno ovlascenje i krsenje zakona od strane policije sledovace kazna. Ko je, medjutim, odgovoran za terorizam i zlocine albanskih terorista? Izmedju terorizma, kao medjunarodnog zlocina, i drzavne akcije protiv terorizma ne moze se nigde u svetu, pa ni u Srbiji, postavljati znak jednakosti.

I mudrost je patriotizam

Ovako bi se, verujem, odvijali razgovori. I siguran sam da bi bili uspesno zavrseni. U korist i Srba i Albanaca.

Cinjenice su neoborivo na nasoj strani i ne postoji nijedan drzavni razlog da budemo protiv njihove internacionalizacije.

Principi bez principa i dupli standardi velikih sila postoje. Mozda i nasom krivicom. Promenimo politiku i proverimo to. Ne verujem u "antisrpsku svetsku zaveru". Verujem da cemo Kosovo odbraniti bez rata jedino u punoj saradnji sa Kontakt-grupom i Evropskom unijom.

Kako ce nas cuti, ako necemo da nas cuju?

Valjda je i mudrost patriotizam.

Rugova se svaki put zagrli i poljubi sa Gelbardom, a nas predsednik nece ni da ga primi. Ne izjavljuje Rugova time ljubav ni Americi ni Dzefersonovoj Deklaraciji o demokratiji. Udvara se jakome. Sutra ce, bude li trebalo, on i da klekne. Ne tezi Rugova Dzefersonu, nego svom cilju koji je bas suprotan temeljima americke demokratije.

A mi? Potpredsednik Vlade Srbije gospodin Seselj izjavljuje da nece biti sankcija jer se Kontakt-grupa i Evropska unija plase njegove stranke!

Papirni tigar galamom izaziva tigra. Glupost, zaista, nije patriotizam.

No, mozemo i ovim smerom. Tu politiku i pamet iskusili smo u Srpskoj Krajini, koje vise nema.



Copyright © 1996 NIN, Yugoslavia
All Rights Reserved.