Intervju: Milo Djukanovic

ZAOKRET ILI RASPAD

Dakle, koalicija Da zivimo bolje je postigla veci uspeh nego sto su predizborne prognoze i one najoptimistickije po DPS-u ukazivale. Da li ste iznenadjeni ubedljivoscu pobede?

- Ja sam ocekivao pobjedu zajednicke liste za zivimo bolje na ovim parlamentarnim izborima. Ocekivao sam jer sam vjerovao da ta pobjeda koju sam ja ostvario na predsjednickim izborima nije bila slucajna i dakle, ocekivao sam da je u medjuvremenu jos vise sazrelo politicko shvatanje da je Crna Gora na predsjednickim izborima u oktobru prosle godine odabrala svoj novi ali pravi put - put razvoja demokratije, put ekonomskog prosperiteta i povezivanja sa svijetom. Nijesam se bavio prognozama koliko je realno da ta lista moze pobijediti. Mozda, ipak mogu kazati da je ovaj rezultat nadmasio nesto moja ocekivanja. Dakle, bio sam siguran u pobjedu ali ovaj rezultat predstavlja i za mene prijatno iznenadjenje. Pored toga sto vjerujem da je ovakav rezultat posledica jedne dobro provedene politicke aktivnosti od strane koalicionih partnera na zajednickoj listi, mislim da su nam i nasi protivnici nekim losim potezima, posebno u poslednje vrijeme, pomogli da razlika u nasu korist poraste.

Da li u lose poteze spada imenovanjem Momira Bulatovica za saveznog premijera?

- Apsolutno. To je jedan od najlosijih poteza koje je mentor gospodina Bulatovica mogao da napravi. Smatram da su sve preracunali sa efektima tog poteza i mislim da je to ustavnopravno nasilje koje je realizovano tim potezom, dakle, smjene Savezne vlade i izbora nove navodne savezne vlade, dakle, da je to nasilje proizvelo potpuno kontraproduktivne efekte za gospodina Bulatovica, tako da racunam da je tim potezom gospodin Bulatovic izgubio nekoliko dodatnih procenata na izborima.

Koji su sledeci potezi crnogorske vlasti? U predizbornom periodu najavljivalo se da ce crnogorska vlast zatraziti smenjivanje predsednika Savezne Republike Jugoslavije. U medjuvremenu je bilo postavljenje Momira Bulatovica za saveznog premijera, a vasa partija i crnogorska skupstina to zapravo nikad nisu prihvatile. Da li vi planirate neke poteze tim povodom?

- Mislim da treba prije svega podvuci da mi nijesmo opsjednuti gospodinom Milosevicem i da ne povlacimo poteze zavisno od njegovih ocekivanih reakcija i zavisno od njegovog politickog raspolozenja. Mi smo jedna ozbiljna politicka struktura koja je prije svega okrenuta svom pozitivnom politickom programu. Dakle, nasi sledeci potezi su da nakon sto se stabilizuje politicko tle u Crnoj Gori nakon jedne dugotrajuce krize, obezbjedimo punu posvecenost razvoju ekonomije, razvoju demokratije i povezivanju Crne Gore s medjunarodnom zajednicom. Kakav ce u tom kontekstu biti nas odnos prema gospodinu Milosevicu, to u dobroj mjeri zavisi i od gospodina Milosevica samog. Vi znate da gospodin Milosevic do ovog casa nije uvazio novu politicku realnost nakon predsjednickih izbora u Crnoj Gori, vjerojatno pretpostavljajuci da ce uspjeti da to sto je za njega bilo nepovoljno, popravi na parlamentarnim izborima. Pokazalo se da je to zabluda, da je Crna Gora i ovom jos ubjedljivijom pobjedom na parlamentarnim izborima pokazala svoju cvrstu rjesenost da nastavi tim novim reformskim, demokratskim i proevropskim putem. Dakle, za ocekivati je bilo da to gospodin Milosevic prihvati kao realnost, da pocne da gradi odnose u jugoslovenskoj federaciji na ustavom predvidjen nacin i dakle, u interesu napretka nase zajednicke drzave. U protivnom, naravno, gospodin Milosevic ce morati da preuzme odgovornost za posledice koje takvom politikom licno on proizvodi po nasu zajednicku drzavu. Sto se tice savezne vlade, vama je stav Crne Gore sasvim jasan. Mi ne priznajemo ustavno nasilje, ne priznajemo da u ime Crne Gore neko drugi odlucuje, posebno ne neko izvan Crne Gore, dakle, gospodin Milosevic. Dakle, mi ne priznajemo da je smijenjena savezna vlada, a posebno ne priznajemo samozvanog premijera gospodina Bulatovica i njegovu saveznu vladu. Mi smo vec kazali da cemo mi nastviti, naravno, da zivimo u zajednickoj drzavi, da doprinosimo dobru te zajednicke drzave, da izvrsavamo sve obaveze prema njoj, nadajuci se da ce i ona izvrsavati sve obaveze prema Crnoj Gori, ali za nas u ovom trenutku ne postoji savezna vlada i ocekujemo da ce organi vlasti u Srbiji, nakon ovih izbora u Crnoj Gori pokazati mnogo vise razumijevanja i kooperativnosti da se pocnemo dogovarati o tome da li je sledeci dobar potez za Jugoslaviju organizacija prevremenih saveznih izbora ili mozda i bez organizacije saveznih izbora da se obezbjedi Crnoj Gori pravo da njena politicka vecina predlozi kandidata za saveznog premijera i da se konstituise jedna kompetentna savezna vlada koja ce imati legalitet i legitimitet.

Kako tumacite cinjenicu da je paralelno sa izborima u Crnoj Gori i poznatim problemom koji vlast u Srbiji ima sa crnogorskim izborima, ta ista vlast otvorila je jos najmanje tri druga fronta. Tu je Kosovo, tu je Univerzitet, tu su nezavisni mediji. Kako tumacite tu cinjenicu?

- Pa, to je jedan vec uobicajeni manir politickog vladanja gospodina Milosevica. On zapravo samo vlada proizvodeci probleme i kada mu se jedan, da kazem, problem izmakne kontroli, onda pokusava da ga relativizira time sto ce paznju javnosti koncentrisati na novi problem. Tako je bilo sa Kosovom. Da bi pobjegao od problema Kosova, otvorio je problem Crne Gore, a da bi vjerovatno pobjegao od problema Crne Gore otvorio je problem Univerziteta, medija, ne znam sta je sledece. Imam utisak da se najavljuje disciplinovanje sudija u Srbiji i tako dalje i tome slicno. Dakle, to je mozda u nekoj ranijoj fazi kada je gospodin Milosevic imao jos mnogo vise manevarskog prostora nego sto ga danas ima i mnogo manje komplikovanih problema, moglo biti neka naoko snalazljiva politicka taktika. Medjutim, danas ne moze biti ni govora o tome. Gospodin Milosevic je otvorio mnogo krupnih problema i prosto ne mislim da moze izmedju njih bilo kako uspjesno manevrisati. Pokazuje se da problem Kosova, nazalost, on jako dugo traje i da ce vjerovatno proci jos dosta vremena dok se nadju prihvatljiva rjesenja koja ce obzbjediti jednu dugorocnu stabilnost na tom prostoru. Pokazuje se da Crna Gora nije ono sto bi zelio gospodin Milosevic, vec da Crna Gora ima neki drugi svoj politicki lik od kojeg se gospodin Milosevic oseca ugrozenim. A prosto sumnjam da ce i ovo ozbiljno reduciranje autonomije univerziteta i reduciranje demokratije kroz ukidanje frekvencija nezavisnih medija, moci da prodje bez bilo kakvog odnosa, aktivnog odnosa ili preciznije otpora demokratske javnosti u Srbiji.

Da li onda ocekujete povecanje tenzija na saveznom nivou? Pred izbore u Crnoj Gori se pricalo o mogucnosti vanrednog stanja, sad se pominje mogucnost smenjivanja nacelnika Generalstaba Vojske Jugoslavije. Kako vidite te moguce poteze?

- Pa, to je sastavi dio tog scenarija permanentne proizvodnje haosa, stalnih smjena, ukidanja i tako dalje i tome slicno. To je, dakle, taj repertoar jedne potpuno promasene, porazene, istorijski prevazidjene i od svijeta odbacene politike koju vec duze vremena vodi gospodin Milosevic. Dakle, pokusalo se zastrasiti Crnu Goru sa nekom najavom vanrednog stanja. Kao sto vidite, Crna Gora zivi sasvim redovno. Crna Gora je imala juce besprekorno organizovane demokratske izbore na kojima su gradjani Crne Gore mogli da autenticno izraze svoju politicku volju i dakle, na taj nacin je Crna Gora vise nego ubjedljivo saopstila ne samo da se ne da zaplasiti, nego da nece dozvoliti bilo kome da ugrozi nasu namjeru da ovdje razvijamo demokratiju i da se posvtimo svom ekonomskom prosperitetu. Dakle, ja mislim da tu logiku vanrednog stanja treba zakljucati u glavama tih pojedinaca koji odavno zive u vlastitom vanrednom stanju i da prosto treba zaboraviti na bilo kakve vojne ili ne znam kakve druge intervencije, makar kada je Crna Gora u pitanju. Ja i ovom prilikom zelim da kazem da Vojska Jugoslavije, mislim, igra jednu veoma konstruktivnu ulogu u svim ovim nasim politickim problemima. Igra konstruktivnu ulogu prije svega zato sto ne dozvoljava da vanustavno bude uvucena u neke prljave politicke aktivnosti. Vojska Jugoslavije je tu da bi obezbjedjivala odbranu ove zemlje, da bi stitila nase granice i ona to radi na nase zadovoljstvo jako dobro. Smatram da vojsci Jugoslavije, bas kao sto to smatra i vojni vrh, nema mjesta u nasim politickim problemima. Nasi politicki problemi, nazalost, jesu krupni, ali smatram da su cesto puta bezrazlozno inspirisani i da bi se mogli izbjeci, ali oni jesu krupni i moraju biti rjesavani politickim sredstvima. Dakle, moraju biti resavati dijalogom bez bilo kakve eksploatacije vojnih autoriteta u rjesavanju nasih politickih problema.

Dobro, ali jos uvek niste bili na sastanku vrhovnog saveta odbrane. Da li mislite da ce se to promeniti?

- Pa, znate sta, gospodin Milosevic je i na taj nacin pokazivao svoju osionost i svoju samovolju, smatrajuci vjerovatno da cjela drzava zavisi od njega samog, da ce on opredjeljivati kako ce se ponasati vojska, kako ce se finansirati vojska, kako ce se birati i smjenjivati savezna vlada, kad ce se zakazivati i sta ce raditi savezni parlament. Mozda to kratkorocno moze i da izgleda da to bas tako funkcionise, ali problem je, sto, nazalost, nista od toga ne funkcionise i sto usled te osionosti i samovolje gospodina Milosevica ova drzava svakog dana sve vise truli i sto ce gospodin Milosevic, nastavi li se ovakvo stanje, morati da preuzme licnu odgovornost za rusenje drzave na cijem se celu nalazi. Crna Gora je vise puta nedvosmisleno demonstrirala svoju privrzenost zajednickoj drzavi, ali smo i svaki put kazali da opstanak te drzave i njen razvoj ne zavisi samo od Crne Gore. Dakle, svaka zajednica mora da pociva na obostranoj volji za ocuvanje te zajednice. Ja duboko i intimno vjerujem da Srbija zeli tu zajednicu, ali pored toga sto je zeli morace to da pokaze i kroz jedan pravilan odabir svojih kadrova u federaciji, koji ce se sa vise brige odnositi prema toj federaciji, ili makar kroz jasnije instrukcije svojim celnicima na nivou federacije da uvazavaju ono sto je Ustav nase drzave i da uvazavaju mnogo vise ono sto je interes naseg naroda i nase drzave. Dakle, ja mislim da je sa pozicija Crne Gore vec veoma puno uradjeno na tom planu i ja se samo nadam da ce i gospodin Milosevic to prihvatiti, da ce nakon ovih izbora prihvatiti novu politicku realnost u Crnoj Gori a ne prkositi joj, jer tim prkosom se ne moze nista proizvesti, i da ce poceti da obezbjedjuje da federalni organi normalno funkcionisu, pa dakle, i Vrhovni vojni savet. Moram da kazem da ja nemam nikakvu osobitu zelju da se nalazim sa gospodinom Milosevicem ni na jednom mjestu pa ni na vrhovnom vojnom savetu, ali sam ja i covjek koji je odgovoran i izabran da predstavlja ovu drzavu i ako me po ustavu sleduje da sjedim na tom vrhovnom vojnom savjetu, ja cu naravno da tamo dodjem i da sa krajnjom odgovornoscu pokusam da ucestvujem u rjesavanju problematike koja se tice vrhovnog vojnog savjeta. Kada bih znao da nesazivanje te sjednice pociva na saznanju gospodina Milosevica kako je stanje u vojsci odlicno pa zbog toga nema ni potrebe da tretira nijedan njihov problem, bilo bi mi vrlo drago. Nazalost, znam da nije tako i da vojska Jugoslavije danas zaista pati od brojnih problema, ali - ponavljam - da je moje zadovoljstvo da oni djeluju mnogo efikasnije i mnogo funkcionalnije nego sto bi se dalo zakljuciti kad znamo kakvo imaju neodgovorno civilno rukovodstvo.

Postoji teza da predsednik Savezne Republike Jugoslavije gospodin Milosevic hoce da otera Crnu Goru iz jugoslovenske federacije. Da li ce u tome uspeti ako se bas potrudi?

- Pa, znate, ja cesto puta isto tako zakljucim da gospodin Milosevic zeli da Crnu Goru istjera iz federacije. Ne moze se drugacije protumaciti to njegovo nasilje i nasilje njegove politike nad Crnom Gorom, sem kao zelja da se Crna Gora dovede do neke nervozne reakcije kojom bismo onda konacno potkrijepili njegovu tezu i tezu njegovih sledbenika po Crnoj Gori kako Crna Gora vodi neku secesionisticku politiku. Mislim da smo ih do sada mnogo puta razocarali i razocaracemo ih i u buduce. Mi smo usli u Jugoslaviju ni zbog gospodina Milosevica a jos manje zbog njegovih poltrona po Crnoj Gori. Mi smo u Jugoslaviji zbog toga sto smatramo da iz postovanja prema zajednickoj istoriji srpskog i crnogorskog naroda, iz postovanja prema nekim zajednickim sansama, aktuelnim i buducim, treba da obzbjedimo zivot u zajednickoj drzavi i mislimo da ga mozemo obezbijediti na onim principima na kojima je vec formalno pravno ustanovljena nasa zajednicka drzava, dakle, na ustavnim principima Savezne Republike Jugoslavije. Medjutim, mi nazalost imamo naspram toga jednu demonstraciju pravno-politickog nasilja od strane prvog covjeka nase federalne drzave i to nasilja koje ozbiljno dovodi u pitanje opstanak same drzave. Ja hocu da kazem da gospodin Milosevic i u buduce, ukoliko nastavi sa ovakvom politickom praksom, nece dovesti do kolebanja kod vecine gradjana Crne Gore njihovog jugoslovenskog opredjeljenja, ali isto tako, bilo bi netacno tvrditi da ovakvo njegovo ponasanje ne podriva sam opstanak drzave. Vi znate, nazalost, da zbog njegove promasene politike nasa drzava svakog dana sve vise ekonomski propada, biva nazalost sve manje demokratska, odavno je apsolutno izolovana od svijeta i ovoj drzavi, ukoliko se ne preduzmu ozbiljni drzavnopoliticki zaokreti na nivou Savezne Republike Jugoslavije, plasim se da prijeti raspad iznutra. Volio bih kada bih mogao povjerovati da je gospodin Milosevic u stanju da bude autor i nosilac tog drzavnopolitickog zaokreta. Nazalost, iz njegovog uputnog dosadasnjeg politickog angazmana ja u to nisam siguran, ali isto tako ne mislim da je na meni da ja iskljucivo o tome prosudjujem. Vi znate za moj stav o kvalitetu politike gospodina Milosevica, ali znate i za moj mnogo vazniji politicki stav - gospodin Milosevic je predstavnik Srbije u federalnoj drzavi, izabran na Ustavom predvidjen nacin i on je, dakle, predsjednik Savezne Republike Jugoslavije kojeg ja postujem i sa kojim cu saradjivati u interesu napretka Savezne Republike Jugoslavije i naseg naroda. Kada ce gospodin Milosevic napraviti nuzni politicki zaokret i da li ce, odnosno kada ce Srbija napraviti promjenu gospodina Milosevica nekim drugim covjekom koji ce imati vise afiniteta i osjecaja za neophodne politicke promjene, ostaje da vidimo. Sto se tice Crne Gore, ona je i bez toga pokazala svoju privrzenost i svoju odlucnost da ide jednim, rekao bih, savremenim politickim putem, i dovoljno srpljenja i tolerancije da pruzi priliku demokratskim snagama u Srbiji da prepoznaju nasu namjeru, da je ohrabre i podrze, kako bismo uspjeli da tim putem povedemo Saveznu Republiku Jugoslaviju.

Izbori u bliskoj buducnosti daju sansu za demokratske promene u Srbiji, uslovno receno, odnosno za politicke promene koje bi sada vladajucu koaliciju u Srbiji nekako ili modifikovale ili sto bi neko drugi dosao na vlast, sto bi, pretpostavljam, dovelo do izmenjenih odnosa u federaciji.

- Pa, ja apsolutno vjerujem u te demokratske promjene. Kada to ne bih vjerovao, ja bih imao jednu nerealnu sliku koja bi potcjenjivala i srpski narod i ukupne demokratske kapacitete Srbije. Dakle, ja vjerujem da ti kapaciteti postoje, da su nazalost, da kazem, u jednoj ozbiljnoj defanzivi evo vec godinu dana, vjerovatno pomalo i zbog nekih iznevjerenih ocekivanja nakon onog gradjanskog protesta izazvanog pokusajem laziranja lokalnih izbora, ali isto tako ne mogu ni da pretpostavim da je to definitivno nestalo sa srbijanske politicke scene. Dakle, ja vjerujem da ti demokratski potencijali postoje. Potrebno ih je malo konsolidovati, potrebno je ohrabriti ih. Sve sto bude neophodno da se uradi iz Crne Gore na tom planu, mi cemo uraditi. Naravno, ne moze Crna Gora biti pretenciozna niti da vodi politiku u Srbiji niti da odredjuje koga ce gradjani Srbije birati za svoju vlast, ali sve sto bude neophodno da se pomogne proces demokratizacije u Srbiji, proces tih neophodnih zaokreta ka ekonomskim reformama i izlasku na tu evropsku magistralu, Crna Gora je i do sada pomagala i pomoci ce. Naravno, to mora ipak biti stvar politickog opredeljenja gradjana Srbije i ja zelim u tom pogledu gradjanima Srbije da kazem da u danima i mjesecima koji su pred nama pokazu mnogo vise razboritosti, mnogo vise odlucnosti i mnogo vise spremnosti na jedan ozbiljan, dugorocan, tolerantan politicki angazman, koji ce otvoriti perspektivu pred nasom drzavom. Ako se neko zavarava time da nam neko drugo moze doneti demokratiju i ekonomski napredak ili da nam to moze doci preko noci, to je problem, da kazem, potpuno nerealnih politickih projekcija. Nasa zemlja je toliko duboko posrnula i ekonomski i politicki, da oni koji nisu spremni da vode jednu ozbiljnu bitku koja ce trajati i godinama i decenijama koje su pred nama, ne treba uopste da se prihvataju ovakvog posla.

U delu srpske politicke javnosti postoji uverenje da bi cak vas licni aktivniji angazman na stvarima u Srbiji mogao da donese neke promene. Kako vi vidite tu mogucnost?

- Mislim da to nije realno. Mislim da se ne moze iz Crne Gore supstituisati bilo koji politicki autoritet u Srbiji. Ja imam mnogo posla u Crnoj Gori. Pokusavam da taj posao radim u skladu sa nekim ocekivanjima ljudi koji su mi dali povjerenje. Isto tako, moje se ambicije ne zavrsavaju, naravno, na granicama Crne Gore, utoliko pre sto procesi za koje se zalazem nijesu procesi koji se mogu voditi na jednom djelu nase zajednicke drzave. To su globalni procesi koji nadilaze Jugoslaviju, koji su internacionalni i zbog toga sam apsolutno siguran da ce sve ovo za sta se zalazemo u Crnoj Gori imati neuporedivo bolju prodju ukoliko mu otvorimo prostor na jugoslovenskoj politickoj sceni. Utoliko je moj interes za otvaranje ekonomskih i politickih promjena u Srbiji veoma izrazen i ja zelim da pomognem te promjene u mjeri u kojoj to ja odavde mogu. Ali, ponavljam, da nijesu uopste realna ocekivanja da je to moguce zavrsiti odavde. Ja mislim da se jednostavno mora poraditi narednih dana i mjeseci u Srbiji na jednoj ozbiljnijoj konsolidaciji demokratskog fronta, koji ce se logicno nasloniti na vec ostvarene rezultate i na formiranu drzavnu politiku Crne Gore, cime cemo stvoriti uslove da, dakle, promjenimo i jugoslovensku politicku scenu i da Saveznu Republiku Jugoslaviju priblizimo onome sto je, da kazem, nas cilj a to je nekim razvijenim civilizacijskim tokovima u Evropi i u svijetu.

Crnoj Gori predstoji izbor novog premijera, odnosno predsednika vlade. Vi ste ovlasceni da Skupstini predlozite mandatara. Da li dosadasnji premijer, gospodin Vujanovic ima sanse da ponovo postane mandatar?

- Gospodin Vujanovic je, kao sto znate, vec moj predlog za mandatara u prethodnom sastavu. Dakle, on je covjek od mog izuzetnog politickog povjerenja i smatram da je i on i njegova vlada u potpunosti su, dakle, polozili ispit u prethodnom periodu. Naravno, sada imamo specificnu situaciju da nije pobjedila samo Demokratska partija socijalista vec se zajednicka lista koju cine tri stranke. Zbog toga je predamnom posao konsultovanja sa liderima te tri stranke. Uz to, i ako nemamo formalnu obavezu, vi svakako znate da smo se mi dogovorili sa ostalim strankama, koje su potpisnice onog sporazuma izmedju vlasti i opozicije o unapredjenju demokratske infrastrukture, da cemo aktivno raditi na tom poslu i da cemo ukljucivati i druge stranke potpisnike tog sporazuma u formiranje izvrsne vlasti, pa zato mislim da bi bilo korektno konsultovati se sa malo sirim krugom politickih licnosti i politickih subjekata u republici, kako bismo dosli do jednog optimalnog resenja. Dakle, ne bih sada zelio da bilo sta najavljujem ko ce biti moj izbor za premijera, a ako me pitate da li sam zadovoljan dosadasnjim ucincima vlade i gospodina Vujanovica, zelim da kazem da jesam i to apsolutno.

Hvala vam gospodine predsednice!

- Molim.