2478, 25 JUN 1998

(nastavak sa prve strane)

NATO JE POTROSEN

Izboriti se za odlazak NATO-a sa vojne i politicke scene, znaci izboriti se za potpunu nezavisnost i autonomiju Evrope

.Generalni sekretar Partije komunistickog preporoda (Partito rifondazione comunista) Fausto Bertinoti, jedan je od najkontroverznijih italijanskih politicara. Dosledan svojoj cistoj komunistickoj ideji, istovremeno je i pozicija i opozicija u italijanskoj vladajucoj koaliciji, "Maslini", koja nikako ne uspeva da pomiri leve ideje o socijalnoj drzavi sa italijanskim pragmaticnim kapitalizmom. Vec nekoliko puta za dve godine, od kako je partner vladajuceg levog centra, dovodio je u pitanje opstanak vlade, ne podrzavajuci one vladine predloge i odluke koje na bilo koji nacin ugrozavaju socijalnu sigurnost radnika.

U upornoj borbi protiv svetskog kapitalistickog poretka, sekretaru Bertinotiju najvise smeta vojno-politicki savez NATO kao "izraziti model novog svetskog imperijalizma". Sve sto je Italija kao clanica NATO-a morala da prihvati i ispuni, za njega i njegovu partiju bilo je "nespojivo sa moralom i demokratskim principima".

Bertinoti se ne slaze ni sa poslednjim odlukama NATO-a za prosirenje svoga clanstva zemljama Istocne Evrope, a posebno se ne slaze sa jednostranom odlukom za intervenciju na Kosovu. Evo sta je o tome izjavio za NIN:

Gospodine Bertinoti, vasa partija se protivi sirenju NATO-a. Cini se da ste jedina politicka sila u Italiji koja ne zeli da ucestvuje u pobednickom marsu Atlantskog saveza u Evropi. Zasto?

- Mi smo protiv predloga nase vlade i glasacemo u poslanickom domu protiv sirenja NATO-a kao sto smo glasali protiv i u Senatu. Sasvim je jednostavan i jasan razlog zasto smo protiv ulaska nekih zemalja Istocne Evrope u Atlantski savez: mi se, naime, zalazemo da vojni blokovi potpuno nestanu, pa, prema tome, da nestane i NATO kako bi sirenje toga vojnog saveza novim zemljama clanicama bez sumnje predstavljalo njegovo jacanje, nase protivljenje je savrseno logicno i konsekventno. Uostalom, ovakav stav predstavlja nasu statutarnu poziciju i cini jednu od tacaka okosnica naseg programa na temelju kojega smo dobili glasove i poverenje izbornog tela prema kome moramo biti odgovorni i posteni. Dakle, sasvim demokratski, dajemo to svima do znanja - nikada necemo pristati na jacanje bilo kojeg vojnog saveza.

Nismo mi za odlazak NATO-a sa scene iz nekih "veterokomunistickih" (zastarelih, dogmatskih, antagonistickih, staljinistickih) razloga, kao sto to neki povrsno komentarisu. Mi mislimo da je nastavak aktivnosti ovoga vojnog saveza potpuno antiistorijska cinjenica i teznja koja ne vodi racuna o politickim i istorijskim procesima. Nema vise Istocnog ili Varsavskog bloka kojem bi se NATO, s razlogom ili bez razloga, morao suprotstaviti. Istorijska uloga NATO-a, ukoliko je uopste postojala, potpuno je i zauvek potrosena.

Odrzavanje u zivotu, a k tome jos i jacanje NATO-a, predstavlja, dakle, ekskluzivni interes SAD, da bi vojno i dakako politicki kontrolisale Evropu. Izboriti se za odlazak NATO-a sa vojne i politicke scene, znaci izboriti se za potpunu nezavisnost i autonomiju Evrope. Nasa opozicija NATO-u i njegovom sirenju je, prema tome, zbog buducnosti, a ne zbog proslosti. Ona radi u ime Evrope. Dovoljno je uociti samo jednu, zaista fantasticnu, kontradiktornost. Evropa se odlucuje za zajednicku monetu, "evro", da bi svoju ekonomiju odbranila od dolara, a u ime vojne i politicke bezbednosti pristaje na jedan vojni savez, koji determinisu i kojim dominiraju SAD. Takvo stanje je neodrzivo i kad-tad ce puci. Zbog svega toga mi smo apsolutno protiv postojanja vojnog saveza NATO. Nismo raspolozeni da ovu nasu istorijsku i politicki ispravno motivisanu poziciju zrtvujemo ni zbog kakve politicke taktike, ove ili one koalicije. Spoljna politika je ozbiljna stvar, a ne predmet nagodbi.

Prosirenje NATO-a i eventualno ucesce italijanske armije u intervenciji na Kosovu dve su razlicite stvari. Vlada od parlamenta trazi "zeleno svetlo" za obe. Kada bi se to razdvojilo, koliko bi politickih partija bilo saglasno da italijanska armija ratuje protiv Srba?

- Ni zbog ustavnih odredbi, a ni zbog parlamentarnih pravila, nije moguce objediniti ova dva zahteva. Glasanje za prosirenje NATO-a jeste ratifikacija medjunarodnih sporazuma, a ucesce italijanske vojske u intervenciji na Kosovu je unutrasnja stvar Italije. Prema tome, koliko god se neko trudio da to proturi zajedno, nece moci, jer za to ne postoji ni institucionalni ni politicki termin. Sto se tice ucesca nase vojske na Kosovu, mi smo apsolutni protivnici, a mislim da to ne bi proslo ni kod ogromne vecine partija.

Ipak, ponovice se situacija kao s Albanijom. Vlada ce na neki nacin dobiti saglasnost vecine i Italija ce, sa svojim partnerima, ratovati protiv Srba. Uostalom, to je trijumfalno najavio i ministar odbrane Andreata, objasnjavajuci da izbora nema. Ako se vi tome protivite, znaci da ste u stanju da predlozite i drugacija resenja. Kakva?

- Da, ima drugih resenja koja ne moraju biti intervencija NATO-a uz upotrebu baza na italijanskom prostoru ili cak direktno ucesce nase vojske na Kosovu. To ne znaci da se mi ne interesujemo za probleme koji su vrlo teski, opasni za mir na celom Balkanu, i koji zahtevaju urgentna resenja. Mi za ta resenja predlazemo drugacije pristupe i kriterijume. Predlazemo da se u to ne upetljavaju vojni savezi nego one institucije koje su zbog toga i nastale, a to su OSCE (Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju) i OUN. Ove organizacije su sposobne da pokrenu inicijativu za mir na celom prostoru. Jasno je da ne treba potpuno odbaciti prisustvo vojne sile, ali one koja bi nepristrasno razdvajala strane u konfliktu, a to su "plavi slemovi" OUN. Na taj nacin bi se doslo do dva rezultata: stvaranja mogucnosti za pregovore i mirno resenje akutnog, medjuetnickog problema na Kosovu, i vracanja i jacanja poverenja u internacionalne institucije. Svesni smo da je to najtezi i najduzi put, ali je on i najkvalitetniji, jer se dogovaraju protivnici uz posredovanje, a ne uz prisilu, kakvu bi nametao jedan vojno-politicki savez kakav je NATO.

Prigovaraju vam da ste protiv NATO-ovih pritisaka kada su usmereni protiv drzava u kojima komunisticke ideje jos nisu potpuno propale. Zar jos verujete da neko moze zaustaviti NATO i ponovo uspostaviti ravnotezu?

- Svi razlozi koje sam do sada izneo nemaju ama bas nikakve veze sa komunistickom ideologijom. Osim toga, neka mi neko objasni na koji nacin se u ovom, ali i u drugim primerima, srpsko ponasanje moze poistovetiti sa komunistickim. Ideje za koje se mi zalazemo daleko su od srpskih ideja i ponasanja. Mi se zalazemo za autonomnu, nezavisnu i slobodnu Evropu, sposobnu da prigrli inicijativu solidarnosti medju narodima i drzavama koje je cine. To bi bila Evropa koja bi, u svakom pogledu, bila alternativa NATO-u, koji se temelji na logici podele sveta na interesne politicke svere i suprotstavljene vojne blokove.

Djoko Malinic



Copyright © 1996 NIN, Yugoslavia
All Rights Reserved.