2481, JUL 16 1998

NIN U NOVOM BROJU:

KNEZ ALEKSANDAR KARADJORDJEVIC

ZAPAD SE RUGA PRINCIPIMA

Takozvana zapadna demokratija je preko noci postala hegemona i danas najvise ugrozava slobodu; kao sto se u proslom veku jurisalo na Divlji Zapad, tako se danas jurisa na ruski Istok - kaze za NIN sin kneza Pavla

(Specijalno za NIN iz Pariza)

Sin kneza Pavla Karadjordjevica, unuk kneza Arsena, brata kralja Petra I Oslobodioca. Praunuk kneza Aleksandra Karadjordjevica koji je bio sin Karadjordja Petrovica, vrhovnog srpskog vozda. Rodjen 1924. u Engleskoj, najveca rodjena beba u porodici Karadjordjevic (4,5 kg), sa 17 godina pilot RAF-a, dobrovoljac. U egzilu od 27. marta 1941 - Grcka, Egipat, Kenija. Posle rata nastanjen u Francuskoj. Zivi u Parizu sa suprugom Barbarom, princezom od Linhtenstajna. Pet sinova, cetvorica blizanci. Visoko obrazovan, vlasnik trgovinske firme. Na sirokoj pariskoj aveniji Montenj, iza ogromnih vrata zdanja 53, nalazi se prostor koji je njegov dom u rasejanju. Kad zakoracite u taj prostor, udaljen od otadzbine, ne mozete a da ne osetite miris srpske zemlje, snagu jednog vremena srpske istorije. Tu je sacinjen ovaj razgovor za NIN.

Mnogi monarhiju suprotstavljaju demokratiji. Da li su v vrednosti monarhije i demokratije medjusobno suprotstavljene?

- Doskora je vladalo ubedjenje da su tzv. zapadne demokratije obrazac dobrog vodjenja drzavnih poslova. Zapad je imao samo jednu ideologiju - ubrzani razvoj i povecanje proizvodnje potrosnih dobara. Svet je bio podeljen u dva bloka, na zapadni i njemu suprotstavljen komunisticki. U jednom svetu, govorilo se, vladala je demokratija i prava coveka, u drugom, istocnom, represija sloboda, gulag, jednoumlje. Otkako je rusenjem Berlinskog zida i stvaranjem velike Nemacke istocni sistem sam sebe potopio, doziveo raspad, pokazali su se na Zapadu stari zavojevacki apetiti. Takozvana najveca zapadna demokratija je preko noci postala hegemona i danas najvise ugrozava slobodu i pravo naroda na samoopredeljenje. Kao sto se u proslom veku jurisalo na Divlji zapad, tako se danas jurisa na ruski Istok.

Na nasu zalost, na putu prema plenu, na sred tog puta, stanujemo mi Srbi i lako se moze desiti da nas zadesi sudbina severnoamerickih crvenokozaca koji su pobijeni jer su bili prepreka hordama lakomih, zeljnih brzog bogacenja. Svedoci smo velikih progona Srba, komadanja, otimanja teritorija na kojima oni vekovima zive a dogadjaji u Republici Srpskoj za poslednjih godinu dana, izazvani uplitanjem medjunarodne zajednice, primer su izrugivanja svim takozvanim demokratskim principima kojima se Zapad ponosio poslednja dva veka. Da i ne govorimo o ustrojavanju haskog tribunala, o njegovim tajnim listama okrivljenih i njegovim zatocenicima, Srbima, od kojih se jedan nesrecnik, kazu, pre neki dan sam (sic) obesio o kvaku! Komunizam je iznenada doziveo politicki i ekonomski slom, ali su i vrednosti demokratije u zapadnim sistemima ugrozene. To se vidi po porastu uticaja elektronskih medija na javna mnenja, po znacaju koji su stekli izvesni lobiji i njihovom uticaju na odluke vlade jedine svetske supersile. Svet se suzava i jedan mali broj ljudi koji nisu u prvom planu, zahvaljujuci ogromnim profitima supernacionalnih kompanija, prigrabio je za sebe mogucnost da odlucuje o sudbini stotina miliona ljudi. Svaka imperija, prema definiciji, tezi da sebi pokori ceo svet. Svaki imperator, bez lazne skromnosti, drzi u ruci globus kao znak svojih namera. Taj globus se sada svakodnevno vrti na jednoj TV stanici koja propagira planetarno selo.

S jedne strane, cini se da je doslo do ubrzanja vremena obicnog coveka a, s druge, da svet hrli u entropiju jednog virtuelnog svetskog sela. To posrnuce vrednosti, manija iskorenjivanja i hajka na sve sto je nacionalno doveli su do prekida ravnoteze u nekim zemljama na Zapadu. Nekadasnje velike sile postale su trecerazredne drzave a mnogima preti opasnost da postanu samo pokrajine pod dominacijom jedine monetarne evropske sile. Savremeni tokovi, put na koji hegemon zeli da povuce sve narode veoma je opasan i u sebi nosi pocetnu gresku koju imperija nece nikada biti u stanju da prevazidje. Greska je ista kao ona koju je pocinio Napoleon, kada je u prisustvu pape ipak sam sebe krunisao za imperatora. Istovetnu gresku ponovio je novi svetski hegemon pre neku godinu samoproglasivsi svoj novi poredak.

Kraljevstvo se ne zasniva na imetku vec na bicu. Kralj jeste njegova zemlja u jedinstvu inkarnacije. Zbog toga je pravi kralj, gde god isao - kod sebe.

Kraljevstvo je, takodje, jedini rezim koji se zasniva na ljubavi a ne na popularnosti. Slavni francuski govornik i ucitelj princeva - Bosije (Jacljues-Benigne BOSSUET), evo sta kaze: "Jedan dobar gradjanin voli svoga kralja kao opste dobro, kao spas i ocuvanje Drzave, kao vazduh koji udise, kao svetlost svojih ociju." Kad nestane ljubavi - nestane i kralj. Vidite, koliko mi je poznato, ni jedna od definicija, takozvane demokratije ne kaze da se ta pojava zasniva na ljubavi. Kako onda mozemo i pretpostaviti da takav fenomen moze biti u konkurenciji sa mojim shvatanjima koja se trudim da jasno iskazem kako bi bila razumljiva svakome Srbinu i svakoj Srpkinji.

Vasem ocu, knezu Pavlu, pripisuju se mnoge odluke koje su nanele stetu srpskom narodu. Mislimo na vreme Trojnog pakta 1941. godine. Bilo da su u pitanju cinjenice, lose poznavanje istorije ili komunisticka propaganda, to je u svesti srpskog naroda ostavilo negativan trag. Mozete li nam izneti neka licna svedocanstva iz tog nemilog vremena?

- Moj dragi i postovani otac Knez Pavle bio je vrlo odgovorna licnost i covek od reci. Od pocetka egzila uzasno je patio zbog propasti kraljevine. Samo ga je ljubav, velika ljubav prema mojoj dragoj majci i nama, svojoj deci, osujetila da odmah, jos dok smo bili u Keniji, ne umre od tuge. Propast kraljevine i zalosna sudbina Srba duboko su ga ranili i on je taj svoj neprebol do poslednjeg daha nosio u sebi, moram reci na njemu urodjen, knezevski nacin. Moj dragi i voljeni otac bio je obrazac otmenosti, imao je otmenu dusu. On je voleo i postovao svoj narod, svoju zemlju. Uzmite u ruke i pogledajte kataloge dve velike izlozbe koje je pred rat priredio Muzej kneza Pavla: "Francusko slikarstvo XIX veka" i "Italijanski portret kroz vekove". Oni vam govore o ukusima toga srpskog kneza, o dubokom razumevanju i odusevljenju koje je negovao prema umetnosti, posebno slikarstvu. Bio je strastan kolekcionar, mnoge slike su mu drugi poklanjali uvidjajuci koliko on voli i ceni dela slikara. Knez Pavle je bio zamislio da taj svoj dar zavesta svome, srpskom narodu, u formi stalne postavke kolekcije slika u Muzeju koji bi nosio njegovo ime. Posle rata, i to se vec zna pouzdano, novi vlastodrsci su sve ucinili da ocrne ulogu moga oca i, kako su govorili, "trulu Jugoslaviju", kraljevinu.

Tacno je da je komunisticka propaganda ostavila traga u svesti naseg naroda. Ali zapitajmo se koji negativan trag ostavise oni, komunisti, i njihovi virusni potomci!? Sta njima danas sve moze da se pripise? I to ne kao posledica propagande, neslaganja sa tipom drzavnog uredjenja, vec na osnovu rezultata. Graditelje, neimare srpske kraljevine, smenili su rastavljaci, upropastitelji, kvaris-majstori srpske buducnosti. Pobrojacu vam, rastavljali su i rastavljaju: Srbe od Srba, Srbe od Svetog Save i njegove Svete crkve, od Svetih Nemanjica, od Kosova i od kosovske etike, od zaveta Svetoga kneza Lazara, od srpske narodne poezije, od srpske Sparte - Crne Gore, od junacke Republike Srpske. Pred nama nemocnima okoncava se proces mrznje na srpsku drzavu i drzavnost, na svetinje i tekovine oslobodilackih ratova i svete srpske grobove i svete mucenike za srpsku slobodu.

Koliko su samo komunisti potrosili vremena i mastila ne bi li nas narod zauvek omrznuo kraljevinu! Setite se sa kakvim besom su praskali protiv "sestojanuarske diktature" i kralja Aleksandra. A kralj mucenik je samo pokusao da urazumi Hrvate i ogranici zarazu koju su sirili komunisti. Ucinio je ono sto bi svaki razuman Srbin na njegovom mestu morao da ucini: zabranio je KPJ.

Opsirnije u NIN-u!

NIN JE VASA TRADICIJA!

ISKORISTITE MOGUCNOST I PREPLATITE SE ZA NIN!

GODISNjA PRETPLATA ZA INOSTRANSTVO

dostava obicnom postom 270,00 DEM

dostava avionskom postom 420,00 DEM

ili protivvrednost ostalih valuta

Pretplata se vrsi preko DEUTSCHE BANK AG Frankfurt/M (BLZ 500 700 10)

na racun EKSIM BANKE,

Beograd, br.935 92 58 u korist NIN, Cetinjska 1,

11000 Beograd, Jugoslavija

NIN SE CITA I CUVA!



Copyright © 1996 NIN, Yugoslavia
All Rights Reserved.