2502, DECEMBAR 10 1998

(nastavak sa prve strane)

INTERVJU: ZIVKO RADISIC, PREDSEDAVAJUCI PREDSEDNISTVA BIH

SRBI - POSLEDNJA ODBRANA DEJTONA

Zivko Radisic je postigao nemoguce. Na septembarskim izborima podrzavao ga je srpski narod, Alija Izetbegovic i medjunarodna zajednica. Hrvati nisu iskazivali nikakvo protivljenje.

Takva saglasnost volje u Bosni nije vidjena jos od "zlatnih (SFRJ) vremena". Kako je fenomen Radisic uopste moguc? Prava istina ce ostati tajna, ali objasnjenje se moze traziti u licnosti sadasnjeg predsedavajuceg Predsednistva BiH. Prvo, njegov politicki javni nastup je sasvim staromodan. U dva sata razgovora za NIN on ni za jednu licnost nije rekao ruznu rec. Iznosi svoja neslaganja, promovise svoj stav, brani "srpsku nacionalnu stvar", ali ovi drugi nisu "ludaci", "lopovi", "izdajnici". U vreme kad se reci bacaju na sagovornika kao ziva soda, i kad vecina govornika vise ni sama ne oseca razliku izmedju laznih i istinitih poruka, Radisic lici na propovednika bez zadnjih namera. Drugo, Radisic je spreman da "pozitivne strane", "razumevanje", "sporazumevanje" naglasi i vise puta u toku razgovora. Dok govori - misli, uglavnom gleda u svoje prste i ne okupira prostor povisenim tonom ili jakim gestikulacijama.

Razgovar pocinjemo pricom o hapsenju generala VRS Radislava Krstica koje je sve iznenadilo - ne toliko zbog zelje haskog tuzioca da nekog ko je ucestvovao u operaciji oko Srebrenice dovede na sud, koliko zbog ponizavajuce i brutalne akcije jedne ozbiljne i svemocne vojske za kakvu se smatra NATO.

- Mi smo svi ovdje u Republici Srpskoj, i u srpskom rodu, ovo primili sa velikim iznenadjenjem i razocarenjem. Svjesni smo da nema rata bez zlocina pojedinca, ali sada je, valjda, svima jasno da je toga bilo kod sva tri naroda. U nasem slucaju, nazalost, dugo se pokusavao staviti znak jednakosti izmedju srpskog naroda i zlocina. Mi ne sporimo nadleznost Haskog tribunala kao i potrebu da svaka zloupotreba u ratu bude rasvijetljena, institucionalno dokazana i sankcionisana. Mi u Republici Srpskoj smo saradjivali sa Haskim tribunalom. Medjutim, postoje ti tajni, crni spiskovi i objektivno proizvode strah. Ispada da maltene nema Srbina na ovom prostoru koji se ne moze naci na tom spisku.

Tajne optuznice, posle hapsenja visokog oficira VRS, izgleda imaju dalekoseznije posledice nego sto 
se u prvom trenu cinilo. Sutra moze biti uhapsen premijer, prekosutra predsednik. Sta cete preduzeti? 

- Mi smo trazili da se objelodane ti spiskovi. Obracali smo se Haskom tribunalu, SFOR-u.

Sta su odgovorili? 

- Nismo dobili nikakav odgovor. To je tabu tema. Mislim da je krajnje vrijeme da se neke misterije i tabu teme otvore i da se zaista sve rascisti: i o uhapsenim i nestalim, i o onima koji came po zatvorima i za koje se nesto zna ili ne zna, o raznim spiskovima, pa i u sirem smislu rijeci, o organizovanoj medjudrzavnoj i medjunacionalnoj amnestiji.

Da li se, kad je u pitanju hapsenje generala Krstica, radi o pravu ili politici?

- U slucaju generala Krstica najmanje dvije stvari treba uociti. Jedno je da se moze utvrdjivati da li je u njegovom vojnickom ponasanju ili vrsenju funkcija u Vojsci Republike Srpske bilo prekoracenja ovlascenja, a drugo je nacin na koji je njegovo hapsenje izvedeno. Mi ovdje govorimo o nacinu i vremenu, kako i kad je taj drumski prepad ucinjen. Sve je zaista licilo na scene iz kriminalistickih filmova.

Zasto bi jedna ozbiljna vojska isla na prepad?

- Mislim da nije slucajno sto je to izvedeno sada i tako, i uoci madridskog sastanka o implementaciji Dejtonskog sporazuma.

Zasto mislite da je Madrid u pitanju?

- Doslo je do popustanja tenzija u Bosni i Hercegovini. Stekli smo znacajna iskustva u implementaciji mira. Stekli smo stabilnu unutrasnju situaciju. Jaca medjusobno povjerenje i tolerancija. Sada, odjednom, takav cin! Jedan akt koji, objektivno, ne moze nikoga ostaviti ravnodusnim. Mene je strah da to moze ozbiljno da ugrozi rezultate koje smo postigli u poslednje dvije godine. Strah me je da ima snaga kojima odgovara iskljucivo nestabilna situacija, bura, neizvjesnost i strah.

Da li mislite na snage unutar medjunarodne zajednice?

- Ima ih sigurno i unutar medjunarodne zajednice, a i u nasem blizem okruzenju.

Da li iza ovakvog hapsenja stoji i Karlos Vestendorp?

- Stoji. Oni su bili o tome obavijesteni, dali su svoju saglasnost i visoki predstavnik medjunarodne zajednice i komandant snaga SFOR-a i glavnokomandujuci NATO-a. Ja ne ulazim u to kako su oni na to gledali, ali kad se taj cin smjesti u ovaj prostor i ovo vrijeme, on asocira na krajnje namjere koje sigurno nisu saveznik implementacije Dejtonskog sporazuma. Podsjecam sve da general Krstic nije bio anonimna licnost i van domasaja SFOR-a. On je vrsio jednu visoku javnu funkciju. On je bio cesto u kontaktu sa komandama i pojedincima iz SFOR-a. Bio je na zajednickim sastancima po sluzbenoj duznosti.

Da li je to uvod kako bi se na madridskoj konferenciji prosirio jaz izmedju "slova 
Dejtona" i "duha Dejtona", na cemu sve vise insistira medjunarodna zajednica?

- Da, mi smo zainteresovani da se dosljedno primjenjuje Dejtonski mirovni sporazum. On je imao i ima izuzetno veliki znacaj za stabilizovanje mira, po mom misljenju, njime je spasen srpski narod zapadno od Drine a definitivno priznata i verifikovana Republika Srpska. Tako je sacuvana drzavotvornost srpskog naroda i njegova nacionalna ravnopravnost. Radili smo na tome za protekle tri godine. Za nas je Madrid pocetak nove faze u kojoj treba da pocne normalno ovdje da se zivi. Medjutim, mi smo svjedoci pokusaja da se jacaju centralne institucije vlasti, da se Bosna i Hercegovina vidi kao jaka unitarna drzava. To nije smisao Dejtona. Ti pokusaji revizije Dejtona, stete i medjunarodnoj zajednici i nama u BiH, i ja smatram da madridski sastanak mora znacajno afirmisati upravo izvorni smisao Dejtona.

Ipak, ovih dana je general Zak Klajn, zamenik visokog predstavnika, govorio o demilitarizaciji. Da li 
je to neka poruka medjunarodne zajednice ili Klajnovo licno misljenje, jer vojne stvari su precizno 
odredjene Dejtonskim sporazumom? Klajnova izjava je revizija?

- Nije sporno da postoje realne teskoce. Po nekim grubim procjenama, ovdje je vise od jedne trecine nacionalnog bogatstva unisteno. Zato je uvijek bilo pitanje, moze li nesto biti jevtinije. Sa tog stanovista nije sporno da je vojska skupa. Cilj jeste tragati za smanjenjem troskova, ali to ne moze, i ne smije biti na ustrb sigurnosti i ravnopravnosti naroda. To mora biti zaista uravnotezeno. Demilitarizacija jeste rezonsko razmisljanje, ali moramo se cuvati da to ne bude necija zamka. Primjetio sam to sto Klajn iznosi i u radnim verzijama madridskog dokumenta.

Kao dugorocan projekt?

- Da, kao nesto cemu treba teziti: smanjenje izdavanja za vojsku.

Da li ce madridska konferencija povecavati nadleznosti visokog predstavnika?

- U pripremama je ta intencija ocigledna. Stav organa i institucija u Republici Srpskoj, i vecine na prostoru Bosne i Hercegovine, jeste suprotan. Zelja je da se smanjuju i sadasnja ovlascenja visokog predstavnika medjunarodne zajednice, odnosno da ona budu doslovno izvedena iz opredijeljenja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Nas je cilj da funkcionise sistem, a ne da neko oktroise u ime tog sistema ili da ga zamjenjuje.

Da li su Srbi, po vasem misljenju, svojim dosadasnjim ponasanjem prakticno potpomagali da se u 
medjunarodnoj zajednici misli kako se kooperativnost ovde moze postici zastrasivanjem?

- Mislim da nisu. Dozvoljavam da je bilo pojedinaca i u organima u Republici Srpskoj koji su nesvjesno, mozda, vukli u neki izolacionizam. Ali to je vec proslost. Rekao bih cak, i, daleka proslost. Nema nijednog razloga da se danas nesto prigovara ili zamjera srpskom narodu ovdje, sto se ne moze reci generalno i za sve druge. Naprotiv, mislim da smo mi danas u Republici Srpskoj mnogo uspjesnije otvorili procese demokratizacije, parlamentarnog zivota, zatim odgovornosti prema institucijama medjunarodne zajednice. Cak cijenimo da je uspjeh i tempo nasih reformi i procesa znacajno limitiran okruzenjem.

Kad se u RS kaze da hapsenje generala Krstica "nije slucajno", onda se podseca i da je 
upravo u toku otvaranje grobnica u Sarajevu. Ima ih vise nego sto se govorilo...

- Da, zaista izgleda kao da je nekome cilj da umanji odgovornost drugih za pojedina ponasanja. Mi strahujemo da grobnica u kojima su sahranjeni Srbi ima jos, ne samo u Sarajevu, nego i u drugim dijelovima Federacije Bosne i Hercegovine. Mi smo za to da se istina saopsti, ali na jedan strucno, naucno, temeljan nacin. Istina ce se saznati kada-tada i bolje je sto prije. I da odgovara svako ko je prekoracio ovlascenja i ljudska, i vojnicka, i politicka i patriotska. Ali, svako, ponavljam, a bilo je takvih kod sve tri vojske.

Plasite li se skore arbitraze o Brckom u ovoj atmosferi?

- Pitanje Brckog uistinu je kljucno pitanje sudbine Republike Srpske, slobodan sam reci i Dejtonskog mirovnog sporazuma u cjelini. Doslo je tu do odstupanja. Dejton je precizirao da je sporna samo medjuentitetska granica izmedju linija u rejonu Brckog i da je to bio predmet arbitraze, uz napomenu da dejtonskom podjelom nije obezbijedjeno idealno onih 49:51, i to upravo na stetu Republike Srpske. Ocekivali smo da ce se to rijesiti u roku od godinu dana. Za nas, u smislu Dejtona, nije sporno da je Brcko u Republici Srpskoj. Medjutim, arbitraza oko Brckog je kasnije ispolitizirana. Brcko je poodavno izislo iz sfere pravnog pitanja. U Republici Srpskoj je, ipak, ulozen i ulaze se, znacajan napor da se dosledno ostvare i zahtjevi u medjuvremenu definisani dopunskom arbitraznom odlukom u martu ove godine. U narednih mjesec-dva ucinicemo maksimalno da se stvore uslovi da se donese definitivna odluka kako je to Dejtonskim mirovnim sporazumom odredjeno. Nama je stalo da se Brcko rijesi principijelno i objektivno.

Dramatican je, opet, izbor vlade u Republici Srpskoj. Kada ce se okoncati?

- U parlamentu su se profilisala dva, odnosno tri jaka bloka. Koalicija "Sloga" koja dominantno cini sastav sadasnje vlade, koalicija SDS-a i radikala, i snazan blok stranaka iz federacije Bosne i Hercegovine. Predsjednik Republike Nikola Poplasen, koji po Ustavu jedini moze da predlozi mandatara, odlucio se za gospodina Kalinica iz stranke koja ima najveci broj poslanika u parlamentu. Mislim da taj prijedlog nece biti usvojen. Ocekujem da ce dr Kalinic vratiti mandat. Mi iz koalicije "Sloga" se i dalje zalazemo da to bude sadasnji premijer Dodik, uz spremnost da se konstituise vlada sastavljena od predstavnika vise stranaka.

Vasa koalicija stoji iza jedne licnosti, tako da ispada da se sukobi vode oko Milorada Dodika. Da li 
ce "Sloga" biti spremna da, ipak, depersonalizuje svoj pristup?

- Nazalost, tu se puno toga personificira i s jedne, i druge, i trece, pa i cetvrte strane. Pod cetvrtom podrazumijevam medjunarodnu zajednicu. A pitanje ne trpi dalje odlaganje. Ja hocu da ukazem na veliku odgovornost parlamentarnih stranaka iz Republike Srpske i potrebu da se nadje rjesenje kako bismo izbjegli novu ustavnu parlamentarnu krizu. Mi smo taj put prosli. To nas je puno kostalo.

Dakle, da li je vlada nacionalnog jedinstva jos moguca?

- Sve je moguce.

Pritisak medjunarodne zajednice je toliko otvoren i drastican da izgleda da oni postavljaju svog 
premijera. Da li takav pristup ne preti da, eventualno, Dodikov mandat, u ocima naroda, ne svede na 
obicnu marionetsku vladu?

- Pritisak, uslovljavanja, da ne kazem ucjene, jesu kontraproduktivne. Ja vjerujem u moc demokratskog, parlamentarnog, visestranackog sistema. Treba samo smiriti strasti i kod medjunarodne zajednice. Uvijek je moguce naci rjesenje, ako se ono zeli. Nema potrebe da medjunarodna zajednica prekoraci ovlascenja, pa ni da gubi strpljenje.

 U odnosima Republike Srpske i Savezne Republike Jugoslavije iznenada se pojavio problem. Posle 
odluka vlade RS o izmeni pariteta marke i dinara, vlada SRJ je prekinula platni promet. Kako je moglo 
doci do toga?

- Mislim da se tu moraju imati dva pristupa u vidu. Jedno je realnost na trzistu, a drugo je nacin na koji se to pokusalo rijesiti. Ja se slazem da je to ishitreno, moglo bi se reci, sa obje strane. Nije trebalo da se na takav nacin postupi. Monetarne institucije obe vlade morale su da nadju nacina i vremena da sjednu i da to zajednicki procijene. U nasem parlamentu je o tome vodjena veoma seriozna rasprava, na momente pod dosta visokom temperaturom. Ali je bitna sustina. To je osjecanje da smo mi jedan narod, jedan privredni, ekonomski, monetarni prostor, pa moramo nositi odgovornost za sudbinu svih zajedno i da moramo afirmisati medjusobno povjerenje. To je pouka iz svega.

Vi licno ste jedan od zaduzenih da se u kontaktu sa vlastima u Beogradu nesporazum resi?

- Mi cemo, nadam se, ovih dana ostvariti kontakt na najvisem nivou da to razmotrimo. Ali ici cemo dalje od gasenja pozara. Razmotrice se ostvarivanje Sporazuma o specijalnim paralelnim odnosima Savezne Republike Jugoslavije i Republike Srpske koji je zakljucen davno, na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Vi ste nedavno kao predsedavajuci Predsednistva BiH bili i u Zagrebu na potpisivanju specijalnih 
veza Hrvatske i Federacije?

- Da, Dejtonski mirovni sporazum obezbjedjuje da entiteti ulaze u specijalne odnose sa okruzenjem. Ja u tome ne vidim nista lose. Vjerujem, inace, da smo mi blizu trenutku kada ce ukupna saradnja na prostoru prethodne Jugoslavije dobiti na kvalitetu i sadrzaju.

Licno ste pokrenuli novi krug na uspostavljanju diplomatskih odnosa izmedju Jugoslavije i Bosne i 
Hercegovine. Da li je to u saglasnosti sa obe strane, posto su dosadasnji pokusaji propadali?

- U konsultacijama koje sam imao sa obe strane, nasao sam neophodnu opredijeljenost, odnosno interes i jedne i druge strane da se uspostave korektni odnosi.

Alija Izetbegovic je jos u toku izbora rekao da bi s vama mogao da saradjuje. To vama, naravno, nije 
moglo biti od neke koristi. Kako sada radi Predsednistvo BiH?

- Nisam prije znao gospodina Izetbegovica. Eto, desilo se, voljom biraca, da smo Ante Jelavic i ja novi u tom Predsjednistvu s njim. Ja polazim od toga da su gospoda Izetbegovic i Jelavic prije svega predstavnici svog naroda. Inace, dosad nije bilo sujete, animoziteta, nepovjerenja, iskljucivosti.

Je li atmosfera konstruktivna?

- Jeste. Zaista nisam nezadovoljan. Ja, imam svoj kabinet u Srpskom Sarajevu u Lukavici, a i ovdje u Banjaluci. Inace, pojedinac na funkciji jeste znacajan, ali je bitnije dobro se organizovati i koristiti pamet i mudrost koju imamo u svom narodu. Meni su uvijek dobrodosle sugestije i kontakti sa brojnim ljudima, strucnjacima, institucijama. Bez obzira na parlamentarne raspre, ja sam vrlo zadovoljan saradnjom i sa predsjednikom Republike Srpske, i sa predsjednikom vlade.

Vi ste, gospodine Radisicu, oko tri decenije u politici. Sada ste sa ljudima koji su u politiku usli kao 
amateri. Da li je to vase znanje i iskustvo prednost ili problem?

- Ima tu svega pomalo. Ali, posle svega, mislim da su svi u zabludi koji misle da je politika profesija. Nije nebitno odredjeno iskustvo. Ja sam radio u lokalnoj vlasti. Bio sam privrednik. Imam iskustva iz komorskog sistema i drzavnih institucija. Bio sam i ministar odbrane u SR Bosni i Hercegovini. Ali, ipak, ovo je sve potpuno novo. Nema bogomdanih i vjecnih politicara. Treba stalno paziti: a sta misli onaj tamo? Ja sam, uvijek, funkcijama prilazio kao cinu ljudske i politicke odgovornosti.

Da li mislite da je posle relativnog smirivanja Kosova najgore za srpski narod proslo?

- Kosovo je uvijek bilo pitanje svesrpskog jedinstva i opstanka. Kosovo je za mene nesporno pravo, ali i sudbina i Srbije i Savezne Republike Jugoslavije i srpskog roda u cjelini. Ako se tako bude pristupalo, rjesenje ce se naci. Rjesenje se ne moze traziti u terorizmu, vojnim intervencijama i pritiscima.

Kako ste vi razumjeli proslonedeljni pritisak SAD na predsednika Slobodana Milosevica?

- Svasta se govori o predsedniku Milosevicu. Ja sam uvijek polazio od toga da postoje legitimne i realne institucije koje su tu ustolicene po Ustavu i volji naroda. Prema tome, gospodin Milosevic je u ovom trenu institucija koja se zove predsjednik Savezne Republike Jugoslavije. Neka bude dozvoljeno svakome da misli o ovom ili onom covjeku sta hoce, ali moraju se uspostavljati realni odnosi prema institucijama. Sa ove vremenske distance, srpski narod zapadno od Drine razumije koliki je gospodin Milosevic ulozio napor i odlucnost da se ovdje rijesi rat. On je bio ovlasten od srpskog naroda da pregovara u Dejtonu. Jugoslavija je garant Dejtonskog mirovnog sporazuma i ne moze nama ovdje biti svejedno sta se pise ili govori o predsjedniku SRJ. Naravno, hocu da ponovim da, bez obzira ko bio na vlasti u Beogradu, a ko ovdje u Republici Srpskoj, nase veze i saradnja ne smiju trpjeti. Na ovim prostorima srpski narod je pravni, drzavotvorni i istorijski subjekt i nosi i pravo i odgovornost vece od svakog pojedinca. To ni za koga ne moze biti i nije sporno.

SLOBODAN RELjIC



Copyright © 1996 NIN, Yugoslavia
All Rights Reserved.