Sve sto je poslednjih dana pratilo aktivnosti novog mandatara Vlade RS Brane Miljusa moralo je iznenaditi i one koji su pripremali njegovo lansiranje u politicku orbitu. Poslije prvog obracanja javnosti i najave da ce uciniti sve da stvori vladu "svekolikog srpskog pomirenja", Miljus je okrenuo curak naopako i svoje obecanje potpuno obrnuo. U posljednjoj izjavi Miljus objelodanjuje da ce njegova vlada biti multietnicka, sastavljena od Srba, Bosnjaka i Hrvata. U toj vladi, izjavio je Miljus, nece biti mjesta za stranke desne orijentacije iz RS.
Miljuseva politicka metamorfoza uslijedila je poslije njegovog iskljucenja iz Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSDS), u kojoj je zauzimao funkciju clana Glavnog odbora, i lavine politickih i moralnih osporavanja i optuzbi iz stranacke koalicije kojoj je po clanstvu pripadao ("Sloga"). Poslije prvih stranackih reagovanja, od Miljusa su se u specijalnoj emisiji Srpske radio-televizije ogradili Biljana Plavsic, Zivko Radisic i Milorad Dodik, ponavljajuci da on nije kandidat "Sloge" i da nece dobiti njihovu podrsku.
U toku jednodnevnog boravka u Banjaluci, Miljus je uspio da otvori samo stranacka vrata SDS-a i radikala. Na razgovor sa americkim ambasadorom u BiH Ricardom Kauzlaricem morao je da ode u banjalucku kancelariju ambasade. Novinarima se obratio poslije susreta sa Draganom Cavicem, zamjenikom predsjednika Direkcije SDS-a i najavio odlazak na konsultacije u Sarajevo.
Boravak u Sarajevu na Bozic, u Banjaluci je iskoristen kao jos jedan dokaz njegovog "otpadnistva". Sarajlijama je priredio jos vece iznenadjenje, tako da ni oni koji su ga dobro poznavali nisu povjerovali u ono sto su culi. Miljus je obecao izbjeglicama povratak, osumnjicenima za ratne zlocine izrucenje Haskom tribunalu, SDS-u da nece uci u vladu "zbog mracne proslosti", Brcacima Brcko, rat nazvao gradjanskim i vjerskim i izrazio svoj ponos sto nije ucestvovao u takvom ratu. Mediji su prvo prenijeli vijest da je Bosnjacima ponudio mjesto potpredsjednika vlade i cetiri ministarska mjesta, da bi potom iz Socijaldemokratske partije BiH stigla vijest da je Miljus nakon konsultacija sa prvim ljudima ove partije ponudio osam mandata Bosnjacima i pet hrvatskim predstavnicima. Sarajevski izvori tvrde da je zbog takvih javnih istupa i Alija Izetbegovic odlucio da primi Miljusa.
Sarajevski mediji su razlicito reagovali na Miljuseve ponude. Prenoseci Miljuseve izjave, izrecene na nezavisnoj televiziji Krug 99 svog predratnog prijatelja Adila Kulenovica, "Oslobodjenje" navodi da je "potpuno nejasno ko je osoba koja treba da naslijedi Milorada Dodika". Konstatujuci da je Miljus stavio na sto sve sto Dodik u svojim reformskim namjerama nije smio ni da pomene, komentator "Oslobodjenja" zakljucuje da je i Miljus, kao i Dodik, pokazao da je vican da trguje i da "nudi puno da bi, za pocetak, dobio malo". Uzdrzaniji su bili politicari. Ne vjerujuci u sve sto je cuo iz usta novog mandatara, oglasio se Safet Bico, sef poslanickog kluba Koalicije za cjelovitu i demokratsku BiH u Skupstini RS, izjavom da je Miljus "prema svemu sudeci, jedna budaletina". "Miljus je covjek Beograda koji ide na sve ili nista. On je u ovom trenutku pokusao da razbije koaliciju 'Sloga' i da s druge strane degradira Dodikovu stranku", kaze Bico i najavljuje podrsku Dodiku.
O Miljusu kao "covjeku Beograda" na specijalnom zadatku u RS pisu vladi bliske "Dnevne nezavisne novine" od 11. januara u redakcijskom tekstu pod naslovom "Kantoni umjesto republike". U tekstu se tvrdi da je Momcilo Krajisnik telefonom zamolio Izetbegovica da primi Miljusa koji mu u ime Poplasena nudi Brcko za bosnjacke glasove. Iza ovog koncepta, navodi se, stoji jugoslovenski predsjednik Slobodan Milosevic koji bi, odricuci se Brckog i podjelom RS na dva kantona, dobio istocni dio RS kao svoju zonu uticaja i povlacenje tuzbe BiH protiv SR Jugoslavije. Uticaj Beograda preko Miljusa indirektno je javnosti stavio i premijer Dodik, tvrdeci da je "cilj destabilizacije RS kako bi se neko ponovo pojavio kao pregovarac u ime RS". "Ovo je pohod snaga destrukcije koje vode podjeli RS", kategorican je Dodik.
Miljusev politicki luping u Sarajevu ponovo je zakovitlao politicku scenu u RS. Prvi je reagovao Dragan Kalinic, predsjednik Predsjednistva SDS-a, za koga se vjerovalo da stoji iza kandidature Miljusa. "Miljus je izasao iz okvira mandata i nekoliko losih izjava izazvale su odredjene rezerve prema njemu", izjavio je Kalinic i upozorio da ce Miljus biti u velikim teskocama da obezbijedi srpsku parlamentarnu vecinu ako u najskorije vrijeme ne koriguje svoje stavove i ne ponudi kristalno jasan program u vezi sa kljucnim pitanjima za srpski narod.
Predrag Lazarevic, predsjednik Srpske koalicije za RS, Miljusa vidi kao egzemplarnog predstavnika socijaldemokrata BiH "koji su zagovornici BiH i protivnici Dejtona". "Njegove ideje su samoubilacke i mi ga ne podrzavamo", kaze Lazarevic.
Oglasio se i Mirko Blagojevic, v.d. predsjednika Srpske radikalne stranke, izjavom koja je zaprepastila i zabrinula politicku i obicnu javnost. "Miljusev koncept multietnicke vlade nije nista novo za RS, jer su vecina opstinskih vlada multietnicke. SRS ce dati podrsku Miljusu i on u ovom momentu ima podrsku 47 poslanika, ne racunajuci poslanike SDA", kaze Blagojevic, nalazeci opravdanje i za druge Miljuseve izjave. Poznavaoci odnosa u SRS tvrde da Blagojevic i Poplasen govore ono sto im kaze Seselj, sto tvrdnjama o "destabilizaciji iz Beograda" daje dodatne argumente.
Prvi politicar koji je izasao sa tezom da problem nije u Miljusu nego u Poplasenu, bio je Radoslav Branin, predsjednik Narodne stranke RS (clanica Srpske koalicije za RS). "Predsjednik drzave je izgubio moje povjerenje. Kako da vjerujem predsjedniku koji za mandatara vlade predlozi ratnog dezertera i covjeka koji ne zivi u RS", zapitao se Brdjanin i optuzio Poplasena da je Miljusa imenovao na Seseljev zahtjev.
Sta je u pozadini igre sa Miljusem, u RS jos nikom nije jasno. U politickim krugovima je, poslije prvog iznenadjenja, sve vise zabrinutosti. Malo ko vjeruje u Miljusevu politicku ozbiljnost, ali analiticari politickih zbivanja ne vjeruju u pricu o specijalnoj misiji rusenja i kantonizacije RS. Kada bi kojim slucajem sa takvim konceptom Miljus prosao u parlamentu glasovima poslanika SDS, radikala i Koalicije za cjelovitu i demokratsku BiH, bila bi to njihova politicka smrt. Igra sa takvim rizikom samo zbog vlasti do sljedecih izbora, nije realna. Otuda su u pravu oni koji su u cijeloj igri vidjeli namjeru SDS i radikala da pokazu nalicje stranke premijera Dodika i pokusaju razbiti "Slogu", da bi u nekom narednom mandatarskom krugu realizovali svoju ideju o srpskoj parlamentarnoj vecini. To sto se Miljus Poplasenu vratio kao bumerang, pokazuje da je politika vise od igre. Odlaskom sa politicke pozornice Miljus nece izgubiti nista, ali je Poplasen s tako neozbiljnim predlogom izgubio i ono malo politickog kapitala koji je imao.
Nakon potvrdjene vijesti da je Miljus zatrazio od predsjednika Narodne skupstine zakazivanje skupstinskog zasijedanja na kome ce predstaviti svoj program i sastav kabineta, u Banjaluci su se obreli Karlos Vestendorp, visoki predstavnik medjunarodne zajednice za BiH i Robert Beri, sef misije OEBS-a. U obracanju novinarima, nakon odvojenih razgovora sa predsjednikom Republike, predsjednikom Narodne skupstine i premijerom Miloradom Dodikom, Vestendorp je diplomatskim recnikom podvukao da se "medjunarodna zajednica zalaze za demokratske principe i da ce postovati ono sto odluci Narodna skupstina RS", ne propustajuci da konstatuje kako je Miljus "svima obecao sve".
Dodik je bio mnogo jasniji: "Direktno mi je receno da postoje dvije varijante: mandatar iz "Sloge" sa starom ili novom vladom".
BRANKO PERIC
Copyright © 1996 NIN, Yugoslavia
All Rights Reserved.