2513, februar 25 1999

REPUBLIKA SRPSKA

CIJA JE VOJSKA? Sta znaci zahtev Karlosa Vestendorpa da su sve (tri) vojske u BiH pod komandom Predsednistva BiH?

Funkciju civilne komande nad oruzanim snagama u Bosni i Hercegovini vrsi Predsjednistvo BiH - odlucio je 20. februara visoki predstavnik za BiH Karlos Vestendorp i tako rijesio entitetska sporenja oko toga da li je civilna komanda oruzanim snagama entiteta u nadleznosti njihovih predsjednika ili Predsjednistva BiH.

U Republici Srpskoj spor je u javnost dospio izborom Nikole Poplasena za predsjednika. Do tada, u RS nije bio pominjan.

Srpska strana smatra da je predsjednik Republike vrhovni komandant oruzanih snaga i argumente izvodi iz cinjenice da su, prema Dejtonskom sporazumu, vojska i policija u nadleznosti entiteta. Takvo tumacenje proizlazi i iz Ustava Republike, Zakona o odbrani i Zakona o vojsci RS. Dodatni argument je i cinjenica da je Venecijanska komisija, koja je procjenjivala saglasnost ustava entiteta sa Ustavom BiH, potvrdila da je izmijenjeni ustav RS u saglasnosti sa Ustavom BiH.

Svoju odluku o civilnoj komandi nad oruzanim snagama Vestendorp zasniva na drugacijem tumacenju. "U suverenim drzavama funkciju civilnog zapovjednika oruzanih snaga vrsi sef drzave. To pitanje je na isti nacin regulisano i u Bosni i Hercegovini: funkciju civilnog zapovjednika oruzanih snaga vrsi Predsjednistvo.

Pravno uporiste Vestendorp nalazi u clanu V, tacka 5. (a) Opsteg okvirnog sporazuma za mir u BiH: "Svaki clan Predsjednistva ce, po sluzbenoj duznosti, vrsiti funkciju civilnog zapovjednika oruzanih snaga. Nijedan entitet nece prijetiti silom niti upotrebljavati silu protiv drugog entiteta i ni pod kakvim okolnostima oruzane snage jednog entiteta ne smiju uci niti boraviti na teritoriji drugog entiteta bez saglasnosti njegove vlade i Predsjednistva BiH." Prema istoj odredbi (b), clanovi Predsjednistva biraju Stalni komitet za vojna pitanja koji ce koordinirati aktivnosti oruzanih snaga u BiH, a clanovi Predsjednistva su i clanovi Stalnog komiteta. Stalni vojni komitet je izabran i radi.

Otpor

Reagovanje na Vestendorpovu odluku odmah je stiglo iz Srpske demokratske stranke (SDS). "Oduzimanje predsjedniku Republike Srpske duznosti vrhovnog komandanta Vojske RS spada u red odluka koje izazivaju ozbiljnu zabrinutost srpskog naroda. Ovom odlukom visoki predstavnik se izdigao iznad ustava entiteta i Ustava BiH, cak i Ustavnog suda BiH. Dao je ponovo mogucnost muslimanskom clanu Predsjednistva BiH 'da zrtvuje mir za unitarnu BiH'", kaze Dragan Cavic, potpredsjednik Predsjednistva SDS.

Odluku Vestendorpa razalovani Poplasen stavio je na dnevni red sjednice Vrhovnog savjeta odbrane tri dana poslije donosenja. Sa sjednice, kojoj su prisustvovali svi clanovi Vrhovnog savjeta, u javnost je stiglo obavjestenje da se navedeni clan V (5) (a) Ustava BiH nalazi u postupku ocjene pred Ustavnim sudom BiH i da ce se do donosenja odluke primjenjivati Ustav RS. Dakle, Vrhovni savjet odbrane i dalje za vrhovnog komandanta oruzanih snaga priznaje predsjednika Republike.

Politizacija se nastavila. Predsjednik Poplasen Upozorio je Vestendorpa da njegova odluka grubo zadire u iskljucive nadleznosti entiteta i ovlascenja institucija RS. Narodni poslanici Srpske radikalne stranke (SRS) pokusali su da odluku Vestendorpa uvrste u dnevni red skupstinskog zasijedanja, ali prijedlog nije dobio potrebnu vecinu.

Ako pravni argumenti i jesu na strani Vestendorpa, logicno je da problem komande nad oruzanim snagama nuzno postaje politicki. Tri vojske iz ratnog perioda prevedene su u mirnodopsko stanje tako sto su Armija BiH i Hrvatsko vijece obrane (HVO) trebalo da prerasu u jedinstvenu vojsku Federacije. Proces do danas nije zavrsen i zadaje ozbiljne probleme strucnjacima americke agencije MPRI koja u Federaciji realizuje "Program opremi i obuci". "Vojska Federacije ne postoji. Postoji medijska i politicka prica o zajednickoj vojsci, ali nje kao oruzane formacije koja ispunjava kriterijume borbeno upotrebljive vojske nema. Tamo postoji samo federacija dvije vojske", objasnjava vojnu situaciju u Federaciji Ostoja Barasin, pukovnik VRS i bivsi vojni savjetnik Biljane Plavsic.

Rizici

U vojnim krugovima vlada jednodusno misljenje da posljednja Vestendorpova odluka predstavlja uvod u stvaranje jedinstvene vojske BiH i poziva se na proslogodisnju izjavu Dzejmsa Perdjua, americkog vojnog izaslanika za Balkan, da "u BiH mora biti jedna vojska i jedno ministarstvo odbrane". Pukovnik Barasin kaze: "Svakom prosjecno pismenom vojniku je poznato da je osnovni kriterijum za koncipiranje vojske neke zemlje procjena njene ugrozenosti od spoljne agresije. Ako pogledamo spoljnje okruzenje BiH, onda se postavlja pitanje ima li realne opasnosti od agresije spolja. Ako se pak pretpostavi takva agresija, koja moze doci samo od Jugoslavije i Hrvatske, onda se postavlja pitanje da li ce svi narodi jednako biti motivisani za tu borbu." Barasin pita: cemu bi sluzila zajednicka vojska u koju nece pripadnici konstitutivnih naroda? Zatim napominje: da je agresija na BiH spolja gotovo i teorijski iskljucena.

Za razumijevanje vojne situacije u BiH i civilne komande nad oruzanim snagama, pukovnik Barasin upucuje na razmisljanje americkog vazduhoplovnog generala Carlsa Bojda, koji u casopisu "Forin afers", pise: "Dejtonski sporazum moze prezivjeti i dovesti do dugotrajnog mira samo ako se teziste stavi na bezbjednost etnickih grupa, a ne na njihovu integraciju, kao sto se sada cini."

Sta znaci i kuda vodi stavljanje oruzanih snaga entiteta pod kisobran zajednicke komande? Cini se da u svemu postoji previse politickog naboja i ratne frustriranosti. Pukovnik Barasin kaze da smo jos daleko od preciznog odgovora kako ce izgledati vojska u BiH u blizoj i daljoj buducnosti, sto je, s obzirom na to kako sve tece u Bosni - sigurno tacno.

BRANKO PERIC



Copyright © 1996 NIN, Yugoslavia
All Rights Reserved.