2514, mart 4 1999

REPUBLIKA SRPSKA

VALUTA NON GRATA

Doslo se do toga da svi rade protiv dinara: i ofis visokog predstavnika u Sarajevu i vlada RS i vlada SRJ. Ali, zacudo, dinarcic se pokazuje zilavijim nego sto se ocekivalo

Prvog dana marta premijer Dodik je sa ministrima primio u Banjaluci predstavnike MMF-a USAID-a i generalnog direktora Centralne banke BiH Pitera Nikola. Ocekivalo se da ce nakon sastanka premijera sa predstavnicima najznacajnije medjunarodne i domace monetarne institucije javnost definitivno saznati kakva ce biti sudbina dinara, kome je prije desetak dana ministar trgovine i turizma Nikola Kragulj najavio skori nestanak. Medjutim, Novak Kondic, ministar finansija u Vladi RS, saopstio je samo to da se "ocekuje veci udio konvertibilne marke (KM) u ukupnoj novcanoj masi RS i podrska MMF i Centralne banke BiH jacanju ove valute".

Izvori bliski vladi tvrde da se od svjetskih monetarnih strucnjaka ocekivala finansijska podrska najavljenoj odluci o istiskivanju dinara, ali da do nje nije doslo. Pokazalo se da su svi vrlo skepticni prema takvoj operaciji zbog toga sto za nju nema realnog pokrica. Naime, smatra se da bi automatska konverzija dinara u KM zahtijevala emisiju KM bez pokrica, sto bi prouzrokovalo niz negativnih posljedica. Rjesenje se pokusalo naci kroz priliv kreditnih sredstava, ali je procijenjeno da to ne bi bilo rjesenje jer - krediti se vracaju. Na kraju su se saglasili da oko monetarne podrske KM u RS nema saglasnosti.

Procjenjuje se da je vlada odlucna u namjeri da se dinar stavi van snage. "Krajnji rok za donosenje ove odluke je juni mjesec, iako bi je trebalo usvojiti i ranije", izjavio je prije nekoliko dana Nikola Kragulj, ministar za trgovinu i turizam u Vladi RS. Kragulj tvrdi da je takva mjera neophodna da bi se sprijecio odliv deviznih sredstava iz RS.

Tvrdi se da je ovakva odluka cisto politicke prirode i da je rezultirala politickim razlazom vlade premijera Dodika sa zvanicnim Beogradom. Premijer je nedavno priznao da je razlaz uslijedio nakon njegovog odbijanja Milosevicevog zahtjeva da se u vladu ukljuce i ministri SDS i radikala. Politika

Hronologija zatezanja uzeta na liniji Banjaluka - Beograd, inace, pocinje donosenjem odluke Vlade RS o paritetu dinara i DEM 9. decembra prosle godine. Vlada je zvanicni kurs marke prema 6 dinara stavila van snage i proglasila ulicni kurs 1 DEM prema 7,5 dinara. Vlasti u Beogradu reaguju prekidom platnog prometa. Mjera Beograda uzburkala je javnost RS. Pod pritiskom SDS-a i radikala, Dodikova vlada stavlja odluku van snage.

U januaru, umjesto dogovorenog uspostavljanja platnog prometa putem Razvojne banke RS i jugoslovenske Sluzbe drustvenog knjigovodstva, stize neocekivana odluka Vlade SRJ od 28. januara prema kojoj Republika Srpska postaje inostranstvo. Ekspertske grupe vlada RS i SRJ iz oblasti robnog i platnog prometa razisle su se bez dogovora. Vlada RS optuzila je predstavnike SRJ da "nisu bili spremni da razrijese sporna pitanja platnog i robnog prometa". U medjuvremenu Vlada RS je promijenila paritet dinara i DEM. Marka zvanicno vrijedi 8,5 dinara.

"Moramo stvoriti mogucnosti da se RS kao trzisni prostor stavi pod kontrolu", izjavio je nakon posljednje odluke Vlade SRJ Savo Loncar, potpredsjednik Vlade RS za ekonomske odnose sa inostranstvom.

Ministar Kragulj kaze da je tokom jedanaest mjeseci prosle godine Republika Srpska izvezla u SRJ robe u vrijednosti od 286 miliona njemackih maraka, a uvezla 927 miliona maraka. "SRJ je zainteresovana da suficit od 641 milion DEM dobije upravo u toj valuti", kaze Kragulj.

Ekonomisti u RS istiskivanje dinara vide kao "cisto politicku odluku sa dugorocno obostrano stetnim posljedicama". Vladini cinovnici, pak, o ekonomskim posljedicama govore prilicno nerazumljivim i nejasnim jezikom. Pravdanje potiskivanja dinara smanjenim prilivom budzetskih sredstava nije cvrsta argumentacija kada se ima u vidu mogucnost propisivanja obaveze uplate ovih obaveza u KM. Problem dobija tezinu u cinjenici da je ucesce RS u izvozu robe u SRJ daleko vece od uvoza i da njena privreda radi sa samo 20 posto kapaciteta. Takva privreda je, kazu strucnjaci, ekonomski invalid i nesposobna za osamostaljivanje ovakve vrste. Prema zvanicnoj statistici, godisnji izvoz iz RS u Jugoslaviju iznosi 300 miliona DEM. Prva posljedica istiskivanja dinara, smatra se, bice drastican pad ekonomske aktivnosti u RS. Roba koja se proda u SRJ morace se naplacivati u devizama, a obracun ce se vrsiti po zvanicnom kursu 1 DEM:6 dinara. Kada se dodaju carinski i spediterski troskovi od trgovine nece biti ekonomske koristi. SRJ ce izgubiti dio izvoza na trziste RS, tako da ce svi biti ekonomski gubitnici.

Politicari priznaju da se na Vladu RS vrsi pritisak iz kancelarije visokog predstavnika na preduzimanje ovakve ekonomske mjere. Cilj medjunarodne zajednice je, tvrdi izvor blizak vladi, da se sto prije i sto vise afirmise KM. Pritisak je uslijedio sticajem niza politickih okolnosti, ali dinar se pokazao stabilnijim na trzistu RS nego sto se ocekivalo. Trgovina

Za sada se culo samo reagovanje Srpske demokratske stranke. Dragan Cavic, potpredsjednik stranke, nazvao je namjere vlade definitivnim stavljanjem ad akta potpisanog sporazuma o specijalnim vezama RS i SRJ. "Protjerivanjem dinara vlada udaljava RS od Srbije i Jugoslavije i cini njenu buducnost sve neizvjesnijom". On pita: kako ce se isplacivati penzije za 15 hiljada penzionera koji penzije primaju iz SRJ, sta ce biti sa potrazivanjima izvoznika i kako ce se placati troskovi lijecenja bolesnika iz RS u SRJ? Cavic je izneo da je ucesce KM u novcanoj masi RS samo 30 odsto. Vlada tvrdi da je taj procenat 60 odsto.

Muke privrednika koji su opstajali zahvaljujuci trzistu SRJ postaju glavni argument u politickom odmjeravanju snaga. Predsjednik RS Nikola Poplasen je rekao rukovodstvima i privrednicima hercegovackih i podrinjskih opstina, koje su tehnoloski i geografski upucene na privredu SRJ, kako je "za prekid odnosa sa SRJ kriva vlada i njena promasena politika".

Od 1. marta na benzinskim pumpama "Energopetrola", najveceg trgovca naftnim derivatima, benzin se ne moze kupiti za dinare. "Bili smo primorani da donesemo takvu odluku u interesu preduzeca. Sve nase fakture su devizne i ne znamo sta cemo sa dinarima", kaze Nenad Bastinac, generalni direktor "Energopetrola". Bastinac se nada da ce ova odluka biti privremena.

U Banjaluci je sve vise prehrambenih i proizvoda siroke potrosnje iz Slovenije i Hrvatske ali i iz evropskih zemalja. Mlijeko i mlijecni proizvodi PKB-a gotovo su istisnuti proizvodima "Dukata" iz Zagreba i slovenackih proizvodjaca. Pretpostavlja se da ova roba jos ulazi preko federacije bez carina i poreza i da je zbog toga konkurentna na trzistu RS.

Ekonomski strucnjak, koji nije zelio da mu se pominje ime, tvrdi da KM nema sansu da postane konvertibilna i da ce se to pokazati u slijedece dvije godine. Usput napominje da nije problem samo dinar, nego i hrvatska kuna, koja je zvanicno sredstvo placanja u kantonima sa hrvatskom vecinom. Ocigledan visak politike u ekonomiji prijeti da se klupko bosanskohercegovackih nedoumica jos vise zapetlja.

Branko Peric



Copyright © 1996 NIN, Yugoslavia
All Rights Reserved.