2515, mart 11 1999

CRNA GORA

SEDAM GODINA NA ZABLJAKU

Stanovnici Crne Gore danas nisu sugurni da li su na referendumu 1992.godine glasali sa suverenost republike, federalnu zajednicu ili kontinuitet pokojne Jugoslavije

Pristalice Momira Bulatovica ovih dana se do poslednjeg uzdaha prisecaju slavne proslosti u kojoj je cak knjaz Nikola objavio rat Japanu jer je isti zaratio sa bratskom Rusijom, docim se sadasnja "odnarodjena vlast" ustrucava da zarati sa zapadnim delom hemisfere zbog drugog oka u glavi jugoslovenske drzave. Bezrezervna podrska Jugoslaviji bez alternative upucuje se, uz zvuke gusala i naricanje nad svetskim nepravdama, sa skupova na severu Crne Gore, u radnickim predgradjima i ispostavama patriotskih udruzenja iz Beograda onih koji su snazno vezani za rodni kraj.

"Da je ziv, veliki pjesnik i vladika bi zavapio: da je idje brata u svijetu da pozali ka' da bi pomoga'. Srbija, doduse, ima brata, ali se on ponasa kao nikada u svojoj istoriji, kao razbrat", porucili su clanovi udruzenja "Metohija" iz Bara. Pripadnici vladajuce koalicije "Da zivimo bolje" nisu pokazali spremnost da ulaze u istorijske diskurse, hladno porucivsi Bulatovicevim perjanicima da im mogu obezbediti autobuse za odlazak na svetu srpsku zemlju, sto su branitelji srpske kolevke diskretno odbili.

Odluku sefa savezne carine Mihalja Kertesa da premesti sedamdesetak carinika iz Crne Gore u Srbiju prihvatila su svega trojica sluzbenika. Savezna vlada ostro je optuzila Djukanovica da ovom odlukom krece slovenackim stazama razbracivanja Jugoslavije, ali je crnogorska vlada ponovila da ce svaki put, kada nelegalna savezna vlada bude ugrozavala interese Crne Gore, postupiti na isti nacin. Razmere crnogorskih podela i politicke hipokrizije mozda najbolje pokazuje podatak da se medju carinicima koji Kertesovu odluku nisu postovali nalaze cerka i zet saveznog ministra pravde i istaknutog funkcionera Socijalisticke narodne partije Zorana Knezevica.

Vlada Filipa Vujanovica je, zatim, odlucila da ukine vize, sto je u Beogradu dozivljeno kao novi udar na federalni ustav, a u Podgorici shvaceno kao odbrana od federalnih udara. "Jugoslavija je vec na aparatima za reanimaciju, ali niko u Podgorici sigurno nece reci da je federacija mrtva. Ovdasnja vlast ceka da Srbija izvrsi secesiju i otvoreno kaze da joj ne odgovara ravnopravnost sa Crnom Gorom", komentarise crnogorski zvanicnik spiralu uzajamnog gonjenja u federaciji. Ni najlucidniji posmatraci takmicenja legalne gimnastike nisu u stanju da odgovore na sasvim banalno pitanje - moze li Jugoslavija to izdrzati? Drzavni bolesnik

"U svakoj neslozi jedna strana ne moze biti apsolutno nevina, ali bi odgovornost za krizu u funkcionisanju federacije trebalo meriti volumenom federalnih partnera. Crna Gora je neuporedivo manji i slabiji partner, i ako je on nezadovoljan, onda bismo krivicu za to nezadovoljstvo mogli potraziti ne u Srbiji ili srpskom narodu, vec u samo jednom coveku. Jugoslavija je danas tezak bolesnik i Crna Gora se i dalje trudi da ona ozdravi, ali nije spremna da zrtvuje sopstveni mir, bezbednost i egzistenciju gradjana zbog necije sulude politike. Nista, medjutim, tako sporo ne umire kao bolestan drzavni organizam - setimo se samo da je bolesnik na Bosforu umirao 150 godina", objasnjava za NIN potpredsednik crnogorske vlade Novak Kilibarda granice izdrzljivosti federacije u kojoj nije sporan samo njen predsednik.

U Podgorici je istovremeno otvorena kancelarija Verifikacione misije OEBS-a, koja ce poceti da radi 15.marta. "U svakom slucaju, nasa uloga zavisice od uputstava iz Pristine. Sto se tice logisticke podrske naseg odeljenja Kosovskoj verifikacionoj misiji, nas zadatak ce se ogledati u identifikaciji izbeglica sa Kosova koji se nalazi ovde. Na Kosovu ce uskoro izbori, a vecina izbeglica nema licne karte. Nas zadatak ce biti da to popravimo", rekao je za podgoricke "Vijesti" vrsilac duznosti sefa kancelarije Jan Bules. Momirove kohorte

I dok se u kafanama sa sve vise emocija peva o "knjaz Nikoli na umoru, (koji) otpozdravlja Crnu Goru", na ulicama se ponovo vodi rasprava izmedju bivsih prijatelja, kumova i partijskih drugova o odbrani Kosova i cuvanju Crne Gore.

"Niko od tih vatrenih branitelja niti ide, niti svoju decu salje na Kosovo. Upitajmo se ko je danas na Kosovu - to su deca crnogorske sirotinje, a ne Bulatovicevih kohorti koje uzivaju sve prednosti jedne mocne partije u Srbiji. Ako politicari budu dali u nadleznost generalima da resavaju kosovsko pitanje, jasno je da Crna Gora ne moze izbeci udare NATO-a. Zato je vlada donela odluku da ce zastititi svoje teritorije, sto je izazvalo buru negodovanja i otvorilo prostor Milosevicevoj propagandi, koja nasu vladu naziva saveznicom NATO-a i kucom prodanih dusa. Medjutim, takvom odlukom nasa vlada postuje odluke Srbije, jer je poznato da je Srbija raspisala referendum na kojem je zakljuceno da se niko ne sme mesati u rjesavanje kosovskog pitanja i da je Milosevic toliko puta rekao da je Kosovo unutrasnje pitanje Srbije. Zasto bi onda Crna Gora bila izlozena razaranjima, ako je Kosovo iskljucivi problem Srbije?

Smatram da treba uveriti Savet bezbednosti da sa terena Crne Gore nece biti pruzan otpor NATO-u i da vlada Crne Gore ima nacina da ubedi Vojsku Jugoslavije. Milosevicava politika namerno izaziva terminolosku zbrku. Ona priznaje OEBS, Kontakt grupu, sve organizacije koje proizilaze iz Ujedinjenih nacija, a oruzanu formaciju UN nazivaju agresorom. To je kontradicio in adjehto. Ta se vojska tolike godine nalazi na Kipru, ona se na kraju nalazi i na Prevlaci", kaze Kilibarda, koji je pocetkom nedelje srdacno razgovarao sa nekadasnjim ljutim protivnikom Jevremom Brkovicem, pesnikom koji se, preko Debelog brijega, "posle sedam i po godine egzila u Hrvatskoj vratio u najcrnogorskiju Crnu Goru".

"Predao sam doktoru Kilibardi moje zivotno djelo 'Monigreni' i napisao: 'Prijatelju Novaku Kilibardi'. Nesporazuma je bilo, carke su nestale, ali je Crna Gora nastala", izjavio je nadahnuti Brkovic, najavljujuci nove uzlete nacionalnog romantizma koji ce glavnu inspiraciju traziti u bahatim potezima beogradskih vlasti. Sudbina referenduma

Izmedju dva kruga vec poslovicnog nadgornjavanja Dedinja i Cetinja, sprovedeno je istrazivanje javnog mnjenja koje je prvi put pokazalo da je vecina ispitanika za konfederaciju ili samostalnost Crne Gore. U krugovima bliskim vlasti se, takodje, moze saznati da se priprema program za uvodjenje valute u slucaju da upravnici topciderske stamparije budu nestasni, a clanica vladajuce koalicije je u javnost izasla sa transparentnim predlogom o savezu suverenih drzava, koji DPS i Narodna stranka nisu podrzale, ali nisu ni odbacile.

"Ne vjerujemo u Jugoslaviju bez alternative, jer problem izmedju Srbije i Crne Gore nije personalne prirode i mi nismo spremni da za kolaps u funkcionisanju federacije optuzimo samo Milosevica, iako o njemu imamo vrlo precizno i negativno misljenje. Rijec je o sistemskom defektu, koji se nece razrijesiti ni ako Milosevic i Bulatovic odu sa vlasti, jer u ovom vijeku nije zabiljezena uspjesna dvoclana federacija, a da ne govorimo o federaciji u kojoj je jedna clanica 16 puta veca od druge. Moderna federacija nije uspjela, unitarna drzava nikada nece uspjeti, a Srbija i Crna Gora ne mogu biti potpuno samostalne. Zato mi predlazemo uniju ili savez suverenih drzava i vjerujemo da ce vrijeme i procesi natjerati nase koalicione partnere da prihvate nase stavove", kaze predsednik Socijaldemokratske partije Crne Gore Zarko Rakcevic.

Na referendumu, odrzanom 1.marta 1992.godine, gradjanima je postavljeno pitanje da li su za to da Crna Gora kao suverena republika nastavi da zivi u Jugoslaviji, potpuno ravnopravno sa drugim republikama koje to budu zelele. Vecina je odgovorila potvrdno, ali nakon sedam godina nije jasno da li je tada podrzana suverenost republike, ideja jugoslovenske federacije ili kontinuitet pokojne SFRJ. Mozda zato neki funkcioneri veruju da je vreme za novi referendum.

BATIC BACEVIC



Copyright © 1996 NIN, Yugoslavia
All Rights Reserved.