2521, april 22 1999

PANCEVO, RAFINERIJA NAFTE

JAHANJE NIZ VETAR

Pancevacka rafinerija nafte do daljnjeg nece raditi, a direktor Slobodan Bosiljkov kaze da dimni gasovi nastali raketiranjem Rafinerije nisu toksicni. Koncentracija je druga prica

"Mi zatvaramo, oni ruse." Ove reci radnika obezbedjenja, ali i crvene lale u punom cvatu, docekale su nas na ulazu u kolosalnu Rafineriju nafte u Pancevu. Dan je bio dvadeset i peti od pocetka bombardovanja, subota 17. april.

Sledeca noc bila je drugacija. Ponovo su pogodjeni rezervoari i gust kilometarski dim pridruzio se svojoj crnoj braci iz pancevacke "Azotare" i "Petrohemije". Vatrogasci su pozar gasili do vecernjih casova narednog dana iako je besnela kisa.

Direktor Slobodan Bosiljkov kaze za NIN da Rafinerija proizvodi samo deset odsto sirovina neenergetskog tipa: sumpor, specijalne benzine, aromate, bitumene. Proizvodnju su obustavili posle prvog napada, 4. aprila, kada su NATO projektili razorili kotlove u rafinerijskoj energani. Odmah su preduzete odgovarajuce mere radi obnavljanja procesa proizvodnje. Medjutim, sledeci napadi - 11, 12. i 13. aprila definitivno su onesposobili Rafineriju za dalji rad.

Bilo je zrtava i povredjenih medju osobljem. Takodje, ostecen je i manastir Vojlovica koji se nalazi u krugu Rafinerije, odnosno, ispravljaju se radnici, "Rafinerija se nalazi u krugu manastira".

Steta, na cijem se utvrdjivanju trenutno radi, nastavlja Bosiljkov, meri se stotinama miliona dolara. Rukovodstvo procenjuje da se u najboljem slucaju radi o sumi od 400 miliona, ukoliko se, naravno, govori o postojecoj vrednosti unistenih postrojenja cija je starost bila izmedju 15 i 30 godina.

A ekoloska katastrofa?

"Rafinerija kao rafinerija ekoloski ne ugrozava sredinu. Sastav dimnih gasova nije smrtonosan. Kolicina, koncentracija je nesto drugo", kaze Bosiljkov simbolicno podsecajuci na "crnu tacku" kod beogradskog "Londona". Rafinerija je, ujedno, ispostovala svetski postavljene standarde, tako da stambenih objekata nema na razdaljini od 300 metara. "Preduzeli smo sve tehnicke mere da sve moguce incidentne situacije budu pod kontrolom i da ne ugrozavaju u vecem stepenu lokalno stanovnistvo."

O izlivanju nafte u Dunav direktor Rafinerije nema informacija.

Nas je, sasvim sigurno, cim smo izasli iz kola obezbedjenja (voznja je trajala oko pet minuta), neposredno pored unistene energane, zapahnuo smrad sumpora. Crvena traka na kojoj pise "Paznja, visoki napon!" jedva se nazirala ispod razbacane gvozdjurije, cigli i blata. Sa svih strana je kapalo, a limene sipke izvaljene iz lezista zloslutno su udarale o kostur urusene zgrade. Po barama je plivala nafta. Noseca betonska greda, siroka najmanje metar, pukla je, cini se, kao sibica.Izmedju dva postrojenja razbacane su boce za gasenje pozara, radnicka odela, cipele i gumene cizme, delovi gas maske, plava dzezva sa skorelom kafom na dnu, karte, kuhinjski nozevi. Na zemlji je i nekoliko "panol" pasti, koje su od detonacija ispale iz plasticnih kutija ne promenivsi oblik. Ruzicasta boja i oblik tek napravljenog pudinga nikako se ne uklapaju u prizor. Bas kao i po obodu sagorela knjiga, bestseler "Jahati niz vetar". Do nje je takozvana alatna knjizica (knjiga licnih zaduzenja) na ime Srbislava Lalica, jednog od povredjenih radnika Rafinerije."Mi nismo nista osetili, nikakav smrad. Valjda zato sto smo na drugom kraju grada", objasnjava 48-godisnja Ana iz Strelista. Dok su trajali napadi, bila je u Starcevu. Dragan Markovic je iz naselja Sodara, za koje kaze da je bilo ugrozeno. "Ima nekih mirisa, ali to nije to. Nije, nije bilo nista strasno. Jesmo malo osetili benzin, ali nista opasno. Nisu pogodili ono glavno."

Stanovnici Topole i Vojlovice osetili su jos kako, jer su blizu opasne industrijske zone. Vecina njih provela je noci u automobilima, na okolnim poljanama, budno prateci kretanje oblaka. Nekoliko desetina ljudi zatrazilo je i lekarsku pomoc. Okruzni stab civilne zastite Juznobanatskog okruga preporucio im je da se do zavijajuce sirene izmeste iz svojih kuca. Obezbedjeni su i autobusi i lokacije gde ce se zitelji ovih naselja evakuisati.

Pancevacki pejzaz trenutno izgleda mirno. Predsednik Skupstine opstine Srdjan Mikovic rekao je da je nedeljno jutro bilo izuzetno kriticno, ali da su povoljni vremenski uslovi sprecili tragediju. Gradski stab civilne zastite saopstio je da su se osecali neprijatni mirisi i da je bilo zagusljivo, no bez opasnosti po ljudsko zdravlje. Strucnjaci su procenili da ekoloska opasnost preti Rumuniji, Grckoj i Bosni i Hercegovini; u ruskom Ministarstvu odbrane receno je da su nusprodukti sagorevanja nafte u pogodjenim rafinerijama i rezervoarima vec dospeli do Poljske i da se priblizavaju Finskoj. Nasi toksikolozi su jednoglasni: od vinil-hlorida i fozgena sacuvao nas je vetar.

ANA VUCKOVIC



Copyright © 1996 NIN, Yugoslavia
All Rights Reserved.