2523, maj 5 1999

(nastavak sa prve strane)

RAT I MIR

KOSOVSKA ZAVESA

Dva dana nakon razgovora Klinton-Cernomirdin, predsednik SAD je americkim vojnicima konacno objasnio zbog cega ratuju, dok je ruski izaslanik objasnjavao ostalom delu sveta zasto treba pregovarati

Uoci dugog putovanja za Vasington, specijalni ruski izaslanik za Jugoslaviju Viktor Cernomirdin opisao je predstojece razgovore sa americkim predsednikom Klintonom kao "kljucne" od kojih zavisi da li ce se vratiti u Moskvu ili otici u Beograd, gde bi ponovo razgovarao sa jugoslovenskim predsednikom. Bivsi ruski premijer, medjutim, nije dosao u Beograd. Nakon sto je zapadna alijansa uspela da pronadje nove strateske ciljeve i ostavi dve trecine stanovnika Srbije bez struje, vode i hleba, a u putnicima provincijskih autobusa prepozna tajanstvene kreatore etnickog ciscenja, analiticari su procenili da bi valjalo pricekati na neki novi, kljucni americko-ruski susret. "Svaki put kada neki strani diplomata izjavi da je mir blizu, ja se najezim, jer vec ocekujem nove kolateralne masakre", komentarise jedan od Beogradjana cudno takmicenje diplomatije, koja vise od 40 dana "pravi pomake", "proboje" i prilicno stidljivo "koraca ka miru", i nepodnosljive lakoce unistavanja novih, originalnih ciljeva, koji nemaju nikakve dodirne tacke sa Kosovom, vojskom, policijom, ali imaju izvesne veze sa "neprijateljskim narodom koji treba pokoriti".

Odluka jugoslovenskog predsednika Slobodana Milosevica da oslobodi trojicu americkih vojnika, koji su krajem marta iz Makedonije zabasali u Jugoslaviju, probudila je kod gradjana Jugoslavije hriscansku nadu da ce kreatori loseg americkog filma sa pucanjem, a bez pevanja, odustati od pet NATO-ovih zapovesti i prihvatiti diplomatske inicijative. "Sada imamo momenat u kome mozemo da napravimo dramatican diplomatski korak ili da ostanemo u dugom ratu. Imamo moc da se borimo, pitanje je da li imamo snage da pregovaramo", upitao se americki svestenik i borac za ljudska prava Dzesi Dzekson, iskreno obradovan oslobadjanjem vojnika, dodavsi da je Milosevic poslao pismo Klintonu i izrazio zelju da se sretne sa njim. Kada su iste noci pogodjene elektricne trafo-stanice, nekadasnji saborac Martina Lutera Kinga (koji je imao san), uvideo je da vodeca sila sveta nije pokazala pregovaracku snagu.

Posle susreta sa "saksofonistom i seksualnim jadnikom", koji je trajao oko 45 minuta, Dzekson je novinarima rekao da mu predsednik SAD nije obecao da ce pozvati Milosevica jer mu "treba vremena da o tome razmisli". Iako su americki predsednik i njegovi saradnici znatno ublazili retoriku prema zvanicnom Beogradu (i prema pisanju ozbiljnijih svetskih listova sugerisali to isto britanskoj vladi), Vasington je cvrsto ostao pri zahtevima o povlacenju "srpskih snaga sa Kosova" i dolasku medjunarodnih vojnih snaga u kome bi srz sacinjavale jedinice NATO-a. Istorija "za poneti"

Pred zapadnoevropsku turneju, Klinton je izrazio spremnost da razmotri "svaku diplomatsku mogucnost za okoncanje sukoba", ali i da ocekuje da Beograd ispuni kljucne uslove NATO-a. Predstavnik za stampu Bele kuce pozurio je da nestasnim novinarima objasni da bi bilo "sustinski pogresno" zakljuciti da ono sto predsednik Klinton sada govori, "predstavlja novinu ili ublazavanje stava". Obracajuci se americkim vojnicima u bazi Spangdalem, muzicar je potresnim recima izlozio dajdzestiranu istoriju Balkana "za poneti" i objasnio na koji nacin kampanja NATO-a brani temeljne vrednosti americkog drustva, sto je nesto govorilo o samim temeljima i samom drustvu, ali veoma malo o sudbini rata. U diplomatskom romanu-reci o ratu i miru na Balkanu, kao najozbiljnija pretnja Klintonovoj ubitacnoj humanitarnoj misiji pojavila se republikanska vecina u oba doma americkog Kongresa.

Podeljeni Senat se tako vecinom glasova izjasnio protiv usvajanja rezolucije kojom bi predsednik Bil Klinton dobio ovlascenje da u sukobu NATO-a sa SR Jugoslavijom upotrebi "svu neophodnu silu", a nekoliko dana ranije predstavnicki dom Kongresa nije usvojio rezoluciju kojom se podrzavaju vazdusni udari. Te odluke ne znace da u kongresmenima treba traziti pacifisticke gromade u senci, vec da postavljaju prilicno banalno pitanje sta Klinton zapravo hoce na Balkanu. Republikanske kritike se, uglavnom, zasnivaju na utisku da se predsednik nasao u limbu u kome nije spreman da obustavi besmisleno bombardovanje, a nema hrabrosti da krene u kopnenu intervenciju i "zavrsi posao". Senator Dzon Mekejn, koji je uz Dzordza Busa (mladjeg) najozbiljniji republikanski kandidat za predsednika, optuzio je Klintona da je "spreman da izgubi rat, samo da ne bi na Kosovo poslao kopnene trupe".

Lider republikanaca u americkom Senatu Trent Lot ocenio je, zatim, da je vreme da se "pruzi sansa miru" i pozvao na obnavljanje politickih napora u pronalazenju resenja za Kosovo. "Izgleda da ima impulsa, izgleda da ima mogucnosti, moramo da iskoristimo ovaj trenutak", dodao je on. Podsecajuci da se americki predsednik Bil Klinton izjasnio u korist "reci, a ne oruzja" povodom ubistva u Litltonu, Lot je ocenio da bi isti princip "mogao da bude primenjen" i na kosovsku krizu. Pogresna procena da se rat moze dobiti sa 30.000 stopa, nepouzdano javno mnjenje koje bi moglo da se naljuti zbog bacanja poreskih para na neefikasnu akciju i epidemije ubistva civila i nesolidnost "kopnenih snaga iz OVK", ojacalo je potrebu Vasingtona da pronadje pristojan izlaz iz rata, a da sacuva jedinstvo u NATO-u i korektne odnose sa Rusijom. Diplomatska alhemija

U medjuvremenu su u Becu predstavnici Dume i Kongresa o dosli do moguceg resenja krize koje bi uvazavalo zahteve NATO-a, ali i interese Srbije i Rusije, a republikanski kongresmen iz Pensilvanije Kurt Veldon rekao je Rojtersu da je uveren da dogovor, koji ukljucuje rasporedjivanje naoruzanih medjunarodnih snaga na Kosovu pod zastavom UN, ima podrsku predsednika Milosevica.

"Neposredno posto smo zakljucili diskusiju oko dva po ponoci, dokument je faksom poslat predsedniku Milosevicu i njegov predstavnik nam je rekao da on (Milosevic) ne vidi nikakav razlog zasto Jugoslavija ne bi prihvatila osnovni okvir koji smo mi ovde napravili kao parlamentarci", rekao je americki kongresmen. "Ono sto smo danas postigli je istorijski proboj", dodao je Veldon. U razgovorima u Becu ucestvovao je jugoslovenski biznismen Dragomir Karic, u svojstvu savetnika ruske parlamentarne delegacije, u kojoj su bili Vladimir Riskov iz stranke "Nas dom Rusija" Viktora Cernomirdina, Vladimir Lukin iz liberalne stranke "Jabloko" i komunisticki poslanik Aleksandar Sabanov. Iako su dvodnevni razgovori u Becu marginalizovani u sedistu NATO-a, nacrt sporazuma delovao je kao idealna priprema za susret Klinton-Cernomirdin, koji je licno zakazao ruski predsednik Boris Jeljcin. Veliki ulozi

Bivsi ruski premijer je posle razgovora sa americkim predsednikom izjavio da je diplomatsko resenje kosovskog problema sada blize" nego sto je bilo. "Rec je o veoma komplikovanom pitanju. Nastavicemo da radimo", rekao je on i dodao da je "ulog veoma veliki". "Mislim da je pozicija Rusije bliza nasoj nego sto je to Miloseviceva pozicija. Mislim da on (Cernomirdin) nije siguran da li ce se Milosevic pomeriti na te pozicije", rekao je novinarima jedan visoki americki zvanicnik koji nije zeleo da bude imenovan. On je dodao da pismo koje je Milosevic uputio Klintonu ne sadrzi "nista novo" i ocenio da ce se razgovori nastaviti u "narednim danima i nedeljama". Drugi americki zvanicnik je agenciji Rojters naveo da su za bilo kakvu pauzu ili suspenziju vazdusnih napada NATO-a potrebni "proverljivi znaci" da srpske snage "zaista odlaze sa Kosova".

Ucestvujuci u ekranizovanoj diplomatskoj ekspediciji "Gde je mir", Cernomirdin se sastao u dva navrata sa potpredsednikom Gorom, a mirotvornim susretima prisustvovali su americki drzavni sekretar Medlin Olbrajt, njen zamenik Strob Talbot i savetnik za nacionalnu bezbednost Sendi Berger, koji prema saznanjima NIN-a nije ni u kakvom srodstvu sa glavnim junakom mjuzikla i filma "Kosa".

On je rekao da medjunarodno prisustvo na Kosovu treba da "cine dve komponente - civilno prisustvo koje ce pomoci u organizovanju zivota stanovnika Kosova i bezbednosna komponenta koja ce omoguciti medjunarodnoj zajednici da osigura bezbednost na Kosovu". Moskva u tom cilju odmah trazi obustavu bombardovanja SRJ i istovremeno povlacenje srpskih snaga s Kosova. Americke, britanske, francuske i nemacke trupe bi mogle biti stacionirane u Albaniji i Makedoniji, a na samom Kosovu bi, pored ruskih, ukrajinskih i trupa iz "islamskih zemalja" (Irana, Pakistana), mozda mogli biti i vojnici iz nekih zemalja NATO-a, Ceske, Poljske, Spanije, Italije, Grcke. Time bi se, dodaju isti izvori, u sustini, na Kosovu primenile glavne stavke "nemackog plana", odnosno resenje po uzoru na privremenu upravu UN u istocnoj Slavoniji.

Portparol UN Fred Ekart izjavio je na kraju ruske misije da su se generalni sekretar svetske organizacije Anan i Cernomirdin saglasili o zajednickom angazovanju na izradi planova o "mogucim buducim medjunarodnim akcijama u regionu".

Portparol jugoslovenskog Ministarstva inostranih poslova Nebojsa Vujovic rekao je da ce SRJ na Kosovu prihvatiti samo nenaoruzanu misiju pod mandatom Ujedinjenih nacija. "Na Kosovu vec imamo mnogo oruzja, zato nam ne treba jos oruzja", odgovorio je Vujovic na pitanje da li ce SRJ prihvatiti vojno prisustvo pod mandatom UN. Nintendo heroji

Pozivajuci se na izvore u Briselu, agencija Beta javlja da vojni vrhovi, ali i ne mali deo politickog vodjstva zemalja NATO s vidnim nezadovoljstvom gledaju na zahteve u Evropi i Americi da se udari zaustave i, narocito, ne zele uspeh ruskom posredniku Viktoru Cernomirdinu. "'Nintendo rat' bi mogao potrajati, ali prevagu moze odneti stav Evropljana, a ne Amerike". Zato sto bi stalne "katastrofalne vojne greske i pravi masakri civila mogli preokrenuti javnost u Evropi i neke tamosnje, ni sad ne bas jako ratoborne, vladare navesti na zakljucak da je svemu kraj - ili se gubi vlast".

Zato se i odluka o upotrebi poslednjeg krika tehnologije smrti, grafitnih bombi, kojima se na kraju 20.veka ljudi veoma uspesno ostavljaju bez svetla, hrane, vode i medija nasih nasusnih, moze tumaciti kao uvod u klimaktericni deo krize iz kojeg ce se na Balkan vratiti mir, stabilnost ili ce visinsko razaranje zemlje i naroda nepovratno izmaci kontroli.

"Internesnel herald tribjun" ocenjuje da napadima na centrale i perverznim navikama ovdasnjih smrtnika da koriste elektricnu energiju, vodu i ostale strateske ciljeve, NATO salje poruku da odlucnost saveznika nije pokolebana tekucim diplomatskim ponudama Beograda.

Na paralelnom, evropskom frontu su, u medjuvremenu, ozbiljnije razradjene ideje o snagama UN, obustavi bombardovanja i pokretanju mirovnih pregovora, ali je nevolja sto svi ucesnici imaju neodoljivu potrebu da iz rata izadju sa pecatom pobednika.

Francuska smatra da sastanak sefova diplomatija sedam najrazvijenijih drzava i Rusije - G8 o Kosovu treba da se odrzi sto pre, izjavila je portparol francuskog Ministarstva inostranih poslova An Gazo-Sekre, iako je samo dan ranije portparol Stejt departmenta Dzejms Rubin izjavio da jos nisu usaglaseni stavovi za takav sastanak. Osam velicanstvenih

Zamenik sefa ruske diplomatije Aleksandar Avdejev izjavio je u utorak da su se direktori politickih odeljenja ministarstava inostranih poslova Grupe 8 prvi put saglasili da se proces za pronalazenje politickog resenja preseli pod pokroviteljstvo UN. Grcki premijer Kostas Simitis nagovestio je, po telefonskom razgovoru sa nemackim kancelarom Gerhardom Srederom, da bi se mirovno resenje za kosovsku krizu "moglo desiti vec iduce nedelje". "Nesto se vec krece. (...) Zelim da naglasim da je diplomatija sada izasla na scenu. U toku su vazni potezi u pokusaju nalazenja diplomatskog resenja mada to ne predstoji neposredno danas ili sutra", rekao je sef grcke diplomatije Jorgos Papandreu i istakao da ce Klintonova poseta Evropi "ojacati diplomatske napore da bi se stiglo do rezolucije UN koja ce biti doneta uz saglasnost svih". I ministar odbrane Grcke Akis Cohacopulos izjavio je u sredu u Solunu da "sada izgleda da sazreva diplomatsko resenje". "U punom zamahu su pregovori, kako u Jugoslaviji, tako i u Nemackoj i racunamo da ce do pocetka iduce nedelje biti jasniji svi elementi buduceg politicko-diplomatskog resenja", rekao je on. Ratne monete

Izvesni ekonomisti primetili su da je kurs jedinstvene evropske valute, evra, naglo skocio na zapadnoevropskim berzama nakon izjave zamenika ministra spoljnih poslova Rusije Aleksandra Avdejeva da se NATO slozio da strane trupe ubuduce mogu da se nadju na Kosovu samo pod zastavom Ujedinjenih nacija. Isti pacifisti dodaju da su od pocetka rata rasli samo dolar i funta.

Ispitivanje otpornosti jednog naroda i poroznosti neceg sto se jos zove medjunarodno pravo u danima koji dolaze, moglo bi da definise odgovore na sva pitanja rata i mira. "Fajnensel tajms" je u sredu, nakon sto je Jugoslavija prezivela najmirniju noc od pocetka bombardovanja, objavio da bi predsednik Milosevic mogao da prihvati medjunarodne vojne snage u kojima bi bilo nesto mesta za vojnike Grcke, Portugalije i tri nove clanice NATO-a, Poljske, Ceske i Madjarske, sto bi trebalo da ispita istinitost toplih, mirotvorackih parola velike humanitarne distribucije eksploziva. Dugoocekivani sastanak osam najrazvijenijih zemalja unece nesto izvesnosti u rat, ciji ishod moze da pretpostavi veoma mali broj ljudi.

BATIC BACEVIC



Copyright © 1996 NIN, Yugoslavia
All Rights Reserved.