2530, jun 24 1999

USLOVI ZA OBNOVU

KAKO SE KALIO CELIK

Lideri SAD i Evrope porucili su srpskim gradjanima da biraju izmedju Milosevica i svoje buducnosti. Analiticari upozoravaju da bi rastuca beda u zemlji mogla iznedriti lidera koji bi bio jos manje po ukusu Zapada

Bombardovanje je verovatno bila poslednja stepenica kolektivnog kaznjavanja gradjana Srbije za grehe koje medjunarodna zajednica pripisuje predsedniku Jugoslavije Slobodanu Milosevicu. Sad su na redu - male sargarepe i velika obecanja.

Predsednik SAD Bil Klinton slozio se s idejom nemackog kancelara Gerharda Sredera da bi u humanitarnu pomoc za Srbiju mogli uci delovi za popravku unistenog energetskog sistema i da nema razloga da se gradjani smrzavaju i gladuju, ali su obojica ignorisali ideju italijanskog premijera D'Aleme da u humanitarnu pomoc budu ukljuceni i mostovi.

Zahtev Borisa Jeljcina, koji je takodje prisustvovao proslonedeljnom samitu G-8 u Kelnu, da Jugoslavija ne bude izostavljena iz ambicioznih planova za obnovu jugoistocne Evrope, zapadni lideri su preculi, a izjavu ruskog predsednika da ce njegova zemlja pomagati Srbiji docekali s blagim podsmehom. Na istom skupu u Kelnu Rusija je molila pomoc za sebe.

Braca i most

Prosle nedelje, ruski gradjevinari su docekani u Srbiji s velikim publicitetom, a SPO i srpska vlada otimali su se o cast domacina. Ali kako je to u jednom lamentu na TV Palma primetio potpredsednik vlade Srbije u ostavci Vojislav Seselj, "Rusi su slabi", a potreba za mostovima velika.

Direktor Savezne ustanove za odrzavanje plovnog puta Dunavom Radisa Djordjevic rekao je "Politici" da je, sto se jugoslovenskih vlasti tice, povezivanje Dunava prioritet, i da "na rasciscavanju plovnog puta nista nije radjeno niti ce se to ciniti dok se u medjunarodnoj zajednici ne postigne saglasnost i ne stvore uslovi za otklanjanje posledica" nastalih u bombardovanju, indirektno potvrdjujuci da je SRJ uslovila rasciscavanje Dunava izgradnjom novih mostova.

To je jak "geografski argument" plovnim putem preveze se godisnje 100 miliona tona robe od Nemacke do Ukrajine i obratno. Zato nije ni cudno da se kao "sto odsto sigurna" prepricava vest da su Austrijanci ponudili da izgrade most u zamenu na desetogodisnju naplatu taksi za prolaz Dunavom i da je Momir Pavlicevic, predsednik Privredne komore Srbije, izrazio ocekivanje da ce pre rata zapoceti pregovori sa nemackim partnerima o izgradnji mosta na Dunavu, biti uskoro nastavljeni.

"Trgovci i spekulativni kapital ce doci da zgrabe sto se moze, to komesanje se oseca. Tu su i neki strateski poslovi koji bi mogli biti odradjeni, ali cak i planovi za prodaju cementara su poluzamrznuti", kaze za NIN Dragor Hiber, privatni pravni konsultant. "Ozbiljan kapital ce ipak cekati promene."

Britanske i nemacke kompanije koje su propustile vozove u Bosni i Iraku, sad se spremaju da pokupe poslove obnove na Kosovu, ali se nadaju brzoj promeni okolnosti u Srbiji, jer bi tu bilo posla, bar za gradjevinare, vise nego na celom ostatku Balkana.

Jugoslovenske vlasti, kojima medjunarodna zajednica porucuje da su im odbrojani sati, zarad sebe igraju i na glad svojih gradjana i na "zapadnu kartu".

Potpredsednik srpske vlade Dragan Tomic rekao je specijalnom izaslaniku UN za Balkan Martinu Grifitsu da je SRJ "potrebna dugorocna asistencija medjunarodne zajednice" i apelovao na upucivanje konkretne pomoci i na "hitnost reagovanja, kako se ne bi dogodilo da zbog tesko ostecenih privrednih objekata nastanu humanitarni problemi".

Americka literatura

Dr Danijel Cvjeticanin iz Ekonomskog instituta u Beogradu izneo je ne tako jereticku tezu, koje se pribojava i srpska opozicija. "Ako pravilno shvatimo poruku iz Amerike, razumecemo da ce kao i do sada Amerikanci uciniti sve da podrze postojece stanje i ucvrste vladajucu strukturu u Jugoslaviji", jer ce tako minimizirati svoje troskove, a uvek ce moci da ostvare sve ciljeve koje zele.

Analiticari koji su primetili da u zavrsnom dokumentu u Kelnu nije bilo direktnog pominjanja da se insistira na uklanjanju Milosevica, tvrde da je rec samo o kozmetickom ustupku Jeljcinu i da ce medjunarodna zajednica nastaviti jos vise da insistira na najnovijim optuznicama iz Haga.

Taj personalni pristup vidljiv je i u najnovijim potezima Evropljana. Krugovi bliski EU nagovestili su da ce verovatno uskoro odobriti ukidanje sankcija za letove JAT-a i zabranu uvoza opreme za energetiku, ali ce zadrzati, a mozda i prosiriti listu personalnih sankcija protiv predsednika Jugoslavije i njegovih saradnika da bi osnazila svoje tvrdnje da sadasnji jugoslovenski i srpski vrh ne smatra partnerom za pregovore, ni sad, ni ubuduce.

"Mislim da ne treba imati nikakvih iluzija da ce svaka dalja pomoc biti uslovljena promenom politickih okolnosti", kaze za NIN Milica Uvalic, profesor na Univerzitetu u Padovi, i istice da je za Jugoslaviju, pored neposredne pomoci, mnogo vaznije ono posle. "Mnoga vrata mogla bi nam biti otvorena. Spremnost za to postoji i to je i vazno i ohrabrujuce, ali ne pod sadasnjim okolnostima."

Pozivajuci se na izvore u Beloj kuci, americka TV stanica CBS objavila je da ce SAD preduzeti tihu, ali agresivnu kampanju unutar Srbije da bi destabilizovali Milosevica.

Analiticari Stratfora (jedan od najposecenijih i najboljih sajtova tokom rata) izneli su tezu da ce americka administracija u SRJ primeniti iracku strategiju - snazna podrska demokratskoj opoziciji. U pokusaju obaranja Sadama Huseina (za sta je u americkom budzetu za proteklu godinu bilo namenjeno 100 miliona dolara), ona se pokazala kao promasaj, ali bi, prema ovom misljenju, u Srbiji mogla imati vise uspeha jer ovde postoji autenticna opozicija, a zemlja ima legalne procedure koje omogucavaju institucionalnu smenu predsednika SRJ.

"Milosevic nije diktator", konstatuju analiticari Stratfora, on se oslanja na podrsku onih koji takodje imaju svoje izborne baze i koji vise nisu tako sigurni da bi ga podrzali. Ipak, opominju, kao i u slucaju Huseina, nema garancije da bi Milosevicev naslednik bio vise po ukusu Zapada.

Grupa nezavisnih ekonomista G-17 upozorila je u svom najnovijem dokumentu "Zavrsni racun", posvecenom mogucnostima obnove zemlje, da bi "slaba ekonomija i socijalna nesigurnost mogli biti najplodnije tlo za razmah iracionalnog nacina razmisljanja i za bujanje medjunacionalnih tenzija". Srpska radikalna stranka, iako jos jednom nogom u vladi, otpocela je, kao i sve druge stranke, kampanju za osvajanje potencijalnih biraca. Na jednoj strani optuzuje poljoprivredne lobiste, na drugoj trazi reforme (tokom 15 meseci u vladi na njih je zaboravila), svesna da bi "promene" mogle biti jesenja hit tema.

Komentator "Gardijana" konstatuje da se Milosevic pokazao izuzetno vestim u obezbedjivanju svog opstanka i da ce on verovatno i u narednom periodu zadrzati svoju poziciju. "Pazljivo kanalisana humanitarna, ekonomska i finansijska pomoc i konstruktivan dijalog koji bi zaobisao Milosevica bolja je politika od sankcija i pretnji i bolja garancija da bi on ipak mogao otici s vlasti."

Americka administracija je, kako tvrde neke ovdasnje novine, a sluzbeni izvori u SAD i srpska opozicija demantuju, demokratskim snagama u Srbiji obecala devet miliona dolara, mizernu sumu za ljude kojima je pored politickog, kao sto to kaze i komentator "Gardijana", neophodan i ekonomski dignitet.

Jedan macvanski seljak davno je, prilikom neke predizborne kampanje, lideru demokrata Zoranu Djindjicu saopstio tu istu mudrost. "A hoces li ti, sinko, nama da obezbedis dizel na jesen?" I to je otprilike sva mudrost politickih izbora.

TANjA JAKOBI



Copyright © 1996 NIN, Yugoslavia
All Rights Reserved.

The views expressed on this page are those of the authors and do not
represent the policy or position of the Serbian Unity Congress.