2539, avgust 26 1999

JAVNI KLOZETI

URADITE TO KOD KUCE

I posleratno stanje beogradskih javnih klozeta je takvo da veliku nuzdu treba obaviti kod kuce, a za malu covek u Beogradu nekako i moze da se snadje

"Ljudi sa retkom stolicom retko dolaze do genijalnih ideja." (Dzon Lok)

Tesko je pisati o metafizici srpskog nuznika, posle Bogdana Tirnanica, koji je jos tokom osamdesetih godina, u nekoliko novinskih eseja izlozio svoju klozetsku utopiju. To je isto sto i nanovo pisati Kantovu "Kritiku cistog uma". Ali, mora da se pise. Klozetsko stanje stvari, i danas, avgusta 1999. godine kada ponovo krecemo u obnovu razrusene zemlje, dramaticno je, srpska klozetska kultura dramaticno stagnira, ma i regresira. Jer, i psi su videli od ljudi pa i oni vrse gde stignu. U Hilandarskoj ulici, recimo, u srcu Beograda, ne znas da li ces uvece da se okliznes na ljudsko, psece ili na koru od banane...

U vreme Stojadinoviceve vlade, to je ono vreme kada je kurs bio jedan dinar - jedan dolar, dat je znacajniji naglasak izgradnji javnih klozeta u Srbiji. A onda smenise Stojadinovica, potpisasmo sramni pakt pa ga ponistismo pod pritiskom narodnih masa (sic!) i dodje 6. april 1941. godine. Tepih bombardovanja odnela su u nepovrat tek zacetu kulturu javnih klozeta. Posle je dosao Tito, obnova zemlje, izgradnja porusenih pruga, mostova... I javnih klozeta. Pedesetih godina nikli su i javni klozeti socrealisticke arhitekture, a vuklo je malo i na Bauhaus... A nije lako napraviti javni klozet. Kazu da je prvi probao da ga napravi Leonardo da Vinci pa mu nije uspelo. Nije ni on svemocan.

Javni klozeti stoje i danas; iznad ulice Fransa d'Eperea, na Cvetnom trgu, u parku kod Studentskog trga, na Kalemegdanu (levo od "Cvijete Zuzoric"). Stoje i ne rade. U stvari, rade. Ali, bez radnog vremena!? Neki rade po dva-tri sata. Neki se striktno drze cinovnickog radnog vremena; od 8 do 15 casova. Neki samo nocu. Svima im je zajednicko - nisu preporucljivi za veliku nuzdu. Ako imaju dasku, drvenu ili plasticnu, obavezno je upisana, toalet papira, naravno, nema. Zato su podzemni prolazi pretvoreni i javne klozete. Cik probajte da prodjete i danju podzemnim prolazom kod Sest kaplara ili onim kod Studentskog grada na Novom Beograda ili, ako vam je to periferija, a vi prodjite podzemnim prolazom kod Autokomande. Moze, ali sa ribarskim cizmama i gas-maskom. A Jozef Straus je i na javnim klozetima pravio politicku karijeru u Bavarskoj. U predizbornoj kampanji za kancelara Nemacke obecao je da ce svi javni klozeti u drzavi biti otvoreni od 0 do 24 i da ce u svakom biti toalet papira. I, stariji ce se setiti; malo mu je falilo da postane nemacki kancelar. Sto ti je Nemacka...

Zato, valjda, kod nas niko od politicara, cak ni pred izbore za gradonacelnika Beograda, ne obecava da ce otvoriti javne klozete. Ne pravi se u Srbiji politicka karijera na tome, na toalet-papiru. Da se pravi, valjda bi javni klozeti bili uneti u program prelazne vlade pa i u Pakt o stabilnosti. Valjda bi preko RTS-a neko to obecao prilikom svecanog presecanja neke vrpce.

Od javnih licnosti se kod nas, svojevremeno, javno zalozio dr Vojin Dimitrijevic, profesor Pravnog fakulteta i to otvorenim pismom koje je NIN objavio. Njemu se pridruzila samo jos knjizevnica Mirjana Stefanovic. I toliko. Prozvanim se nije osetio ni ondasnji gradonacelnik Zivorad Kovacevic, svetski covek koji se dopisivao sa Kisindzerom. Nije se oglasio ni SSRN. Zasto bi se, onda, danas oglasavale stranke i partije, vladajuce i opozicione?

Posto su javni klozeti tabu-tema za beogradske javne radnike, ne moze se ni sa kim javno i ozbiljno razgovarati za novine. A zbog zatvorenih javnih klozeta trpe - kafanski klozeti. Veliki je pritisak na njih i tesko ih je odrzavati. U beogradskom "Bermudskom trouglu" ("Lipa"-"Sumatovac"-"Grmec") jos se pamti izjava konobara Skansija: Kome se ne svidja nuznik, neka menja kafanu! Skansija odavna nema u "Sumatovcu", ali zato Ankica Randjelovic iz "Grmeca", ekskluzivno za NIN kaze: "Svaki posao kada se radi kako treba, vidi se."

I u "Grmecu" se, zaista, vidi. Ako uspete da stignete do "Grmeca" kada vas stisne.

Zato je najbolje da ne izlazite iz kuce dok to ne obavite. Manite se Dzona Loka i njegove teorije o tvrdoj stolici i genijalnim idejama! Uostalom, jedan novinarski klasik ima tezu koja rusi Lokovu. Kolega kaze: "Bolje da ti pobegne i avion nego da te ono stigne kad izadjes iz kuce."

DRAGAN JOVANOVIC



Copyright © 1996 NIN, Yugoslavia
All Rights Reserved.

The views expressed on this page are those of the authors and do not
represent the policy or position of the Serbian Unity Congress.