REPUBLIKA SRPSKA

Poplasenovo pismo je vesto iskoristena forma da se javnosti isporuce rezultati politicke vladajuce koalicije "Sloga"

Sjenku na zestoka reagovanja javnosti i drzavnog i politickog vrha RS na hapsenje generala Momira Talica bacilo je pismo predsjednika RS Nikole Poplasena. Iako je Poplasena visoki predstavnik medjunarodne zajednice Karlos Venstendorp 5. marta razrijesio predsjednicke duznosti, on u tom pismu obavestava Narodnu skupstinu (NS) i Vladu RS da pokrece postupak raspustanja NS i o tome trazi njihovo misljenje. Cini se da bi to moglo izazvati do sada najteze lomove na krhkoj politickoj gradjevini RS.

"Politika Narodne skupstine RS predstavlja ozbiljnu pretnju za integritet Republike, njeno drzavno uredjenje, prava i obaveze njenih gradjana, kao i uzivanje prava i ispunjavanje obaveza RS ustanovljenih opstim okvirnim sporazumom za mir u BiH", kaze Poplasen nakon teksativno pobrojanih slucajeva, povrede Ustava, proizaslih iz "neadekvatnog" reagovanja "pojedinih" poslanika u NS.

Udar na skupstinu

Pored odluke o Brckom, sporazuma o razgranicenju izmedju BiH i Republike Hrvatske (Srpska Kostajnica) i politickih igara oko izbora nove vlade, Poplasen posebno apostrofira odsustvo reagovanja najviseg predstavnickog tijela na hapsenje narodnog poslanika Radoslava Brdjanina i prvog covjeka vojske generala Talica.

Poplasenov "udar na skupstinu" dosao je u vrijeme kada je RS ostala bez nacelnika Generalstaba VRS, kada pola godine nema predsjednika Republike, a duze od pola godine nema izabranu vladu. Zbog toga ce Biljana Plavsic reci da "Poplasen zeli da odlazi jedna po jedna institucija RS", a Zivko Radisic da "svijet moze da konstatuje da srpski narod moze i bez Republike". Na pitanje zasto se dospjelo u takvu politicku situaciju, uslijedice medjusobna optuzivanja.

Zbunjena politicka javnost, naklonjena vladajucoj koaliciji, proglasila je Poplasenov zahtjev nelegitimnim. "Poplasen nije predsjednik i njegovo pismo je pismo obicnog gradjanina, oglasio se odmah i portparol OHR-a Dzejms Ferguson. Medjutim, pazljivi analiticari politickih prilika u RS tvrde da je pismo Poplasena vjesto iskoristena forma da se javnosti isporuce rezultati politike vladajuce koalicije "Sloga" i vlade premijera Milorada Dodika. "Hapsenje generala Talica je, kaze sagovornik NIN-a koji nije zelio da mu se pominje ime, "samo dobar povod da se javnosti stavi do znanja da je vlada marionetska, a parlament paravan politike medjunarodne zajednice koja nemilosrdno trosi premijera Dodika".

Zasto bi Talic mogao biti kamen iskusenja za vladajucu koaliciju i premijera Dodika? Talic je, tvrde pouzdani izvori, najblizi prijatelj premijera Dodika jos iz vremena kada je ovaj bio narodni poslanik. Zahvaljujuci Talicu, kazu, Dodik je politicki opstao nakon osnivanja kluba nezavisnih poslanika. Osim toga, Talic je pruzio podrsku Biljani Plavsic u njenom obracunu sa Krajisnikom i paljanskim rukovodstvom u momentu kada je ostala gotovo sama na politickoj sceni. Mnogi smatraju da je upravo on najzasluzniji za demokratske promjene u RS. Nakon prekida rata pokazao se kao najvazniji "kooperativan faktor" u implementaciji Dejtonskog sporazuma. Uspjesnu implementaciju vojnog aneksa Dejtonskog sporazuma cesto su i medjunarodne organizacije isticale kao primjer dobre saradnje. Visoki oficiri SFOR-a su imali dobru saradnju sa Talicem i nisu propustali da mu za to odaju priznanje. Samo nekoliko dana prije hapsenja komandant SFOR-a general Montgomeri Migz rekao je za Talica da je "castan i profesionalan vojnik sa kojim dobro saradjuje".

Renesansa nacionalizma

"Ako medjunarodna zajednica hapsi prve saradnike premijera koga drzi za svog favorita i ako on nije u stanju da spasi svoje najbolje prijatelje, sta ostaje kao poruka" pita se nas sagovornik, uporno objasnjavajuci da odnos medjunarodne zajednice prema premijeru Dodiku i koaliciji "Sloga" vodi njihovom izbornom porazu i renesansi nacionalizma. Ni sam Dodik nije krio svoje zaprepascenje hapsenjem Talica, ali sve sto je mogao javno da saopsti jeste nadanje da ce biti oslobodjen optuzbi.

Premijer Dodik se ovih dana nasao na udaru javnih kritika i zbog sve veceg porasta kriminala koji se vezuje za uvoz akciznih roba. Cak je i Biljana Plavsic optuzila vladu zbog neefikasne borbe sa mnogim oblicima kriminala, navodeci kao primjer ilegalne troskove nafte, od koje bi se, da se ubira porez, punilo 70 posto budzeta RS. Nedavno zajednicko pojavljivanje Plavsiceve, Dodika i Radisica na Srpskoj radio-televiziji nije potvrdilo price o pukotinama u koaliciji "Sloga", ali nije ostavilo ni utisak zdravih odnosa i osmisljene politike. Nervozna, nejasna i maglovita obrazlaganja aktuelne politicke situacije odavala su prilicnu dezorijentisanost.

Bilansu neuspjeha vladajuce koalicije "Sloga" bice pripisan i nadavni zahtjev koalicije za cjelovitu i demokratsku BiH za ulazak u rekonsrtuisanu vladu. Izvori bliski vladi tvrde da se vrse ozbiljni pritisci na premijera da u vladi ostavi mjesto i za ministre iz Federacije BiH. Dodik nema jakih argumenata da se tome odupre, a u tom slucaju otvara jos jedan front protiv sebe.

Nakon Poplasenovog pisma moguce je ocekivati zestoku politicku ofanzivu SDS i radikala na premijera Dodika i koaliciju "Sloga". Njihovo ignorisanje uvodi u igru koaliciju za cjelovitu i demokratsku BiH, a javnost stavlja pred pitanje: U cemu se oni to razlikuju? Racun za sve najprije ce biti ispostavljen premijeru Dodiku.

Branko Peric