Zvuči (ne)poznato

Dok vam se neko ne javi “iz inostranstva”, i ne slutite kakve se sve konfuzije javljaju na teritoriji jezika doskora nazivanog srpskohrvatski. Evo šta mi iz države BiH piše Dušan Babić:

“Koliko me pamćenje služi, prije rata smo govorili četvorica, petorica itd., mada je u sportskoj terminologiji cirkulisao izraz “četverac s kormilarom”, ili “prekršaj u petercu”. Danas u sarajevskim medijima preovlađuju izrazi četverica, peterica i slično. Šta je ispravno?”

Izgleda da se u “bosanskom jeziku” trude da budu veći Hrvati od Hrvata. Naime, u hrvatskim rečnicima piše “četvero”, “petero”, “šestero” itd., ali brojne imenice za grupu muškaraca i tamo glase četvorica, petorica, šestorica i tako dalje.

Povodom mog napisa o “Hrvatskoj inačici” (br. 2812), Babić kaže: “Taj novogovorni trend tvrdoglavo se produžava kod naših zapadnih komšija, uprkos upozorenju njihovih lingvista da će se, ako budu istrajavali na uklanjanju srbizama, ispostaviti kako hrvatski jezik ne postoji! U titlovima sam zapazio izraz nogostup umjesto trotoar ili pločnik, pa pismohrana umjesto arhiva, ophodnja umjesto patrola. Nebuloza do nebuloze. Ipak su odustali od dalekovidnice, zrakomlata ili samokrijesa... Jednoj sam ovdašnjoj čistunki postavio pitanje - da li se ona vlači vlakom ili se vozi? Ili, da li kaže ne valuj, ili ne talasaj? Kruna mog, kako ona kaže, bezobrazluka bilo je pitanje: ako je sudija sudac, kako će glasiti - kurir?”

Jedan tekst u ovoj rubrici, posvećen bukvalnim prevodima sa engleskog, zvao se “Predsednik koji zvuči”. D. B. tim povodom primećuje: “Apsolutno se slažem kako u duhu srpskog jezika zvučati mogu instrumenti a ne ljudi. Ipak, čini mi se da sintagma zvuči poznato, izvedena iz engleskog (sounds familiar) ne djeluje nekorektno.” Naravno da ne, a nije ni sigurno da je nastala prema engleskom. Kad kažemo da nam nešto zvuči poznato, to se odnosi na reči, na muziku, ili na nešto što je u svakom slučaju zvuk. Nije srpski, međutim, onaj jezik pink-prevodilaca u kome se kaže “Mislim da je DŽeni u opasnosti, zvučala je uplašeno” i tome slično.

Dušan Babić postavlja i pitanje izraza neosporno i nesporno, o kojima je pre dosta godina pisao u “Politici”, zalažući se za ovaj drugi kao “cjelishodniji”. U stvari, oba su ispravna, samo što ne znače isto. Neosporno je nepobitno, ono što se ne može osporiti; nesporno je ono oko čega nema spora. Pošto danas živimo u vreme kad se sve živo dovodi u pitanje, ljudi radije upotrebljavaju ovaj drugi izraz. Ako kažete da je nešto neosporno, već će se naći neko da ga ospori; ako kažete nesporno, to znači “Hvala bogu, bar se oko toga ne svađamo”.

Iz Podgorice se ponovo javlja inž. Dragan Perišić. “Jednom prilikom kada sam rekao vjetrobran, pokazavši na prednje staklo automobila (šoferšajbnu), opomenuo me je prijatelj da je ispravno kazati vetrobran, budući da riječ potiče od italijanske vetro - staklo, dakle znači štit napravljen od stakla...”

U lingvistici se to zove narodna etimologija. Biće da je taj prijatelj neki “Montenegrinac”. Naziv za prednje staklo automobila nastao je još u vreme kad su automobili bili otvoreni, nisu imali nikakve prozore, ali je ispred vozača morao da bude providni zaklon da ga zaštiti od strujanja vazduha u vožnji. Zato se on manje-više na svim jezicima zove “štit od vetra”, na primer na engleskom njindshield. Na italijanskom se kaže parabrezza, od parare (štititi) i brezza (povetarac); kod nas je nazvan po vetru (dakle na ijekavskom je vjetrobran), a sa italijanskim vetro nema nikakve veze.

Inž. Perišić mi šalje i isečak iz “Politike” - reportažu iz Češke pod naslovom “SMS poruke mogu da budu lažne”. Izraz “SMS poruke” njemu se čini pleonastičan, jer skraćenica već sadrži reč message, pa ispada kao da kažemo “poruke poruke”. To je sličan problem kao i sa sintagmom “NATO pakt”, na koju se puristi mršte, jer kažu da je u skraćenici već sadržana reč Treatdž - pakt. Ipak, Short Message Service nije naziv poruke, nego službe, servisa (bukvalno: servis za kratke poruke), pa je normalno da poruku poslatu preko njega zovemo SMS poruka, onako kao što kažemo telefonska poruka, i-mejl poruka i slično.