Rječopisni groznokaz

Hvala anonimnom čitaocu iz Zagreba koji mi je, makar i sa izvesnim zakašnjenjem, poslao Fokus”, hrvatski tjednik”, broj od 30. septembra prošle godine. Na naslovnoj strani je akademik Petar Šimunović, onomastičar i dijalektolog, koga je intervjuisao glavni urednik. Taj intervju nije naročito zanimljiv za široku publiku, ako ne računamo pitanja kao Kako očuvati hrvatski jezik i zaštititi ga od neprestanih srpskih nasrtaja?” ili Koji je razlog stalnoga inzistiranja na tome da su hrvatski i srpski jedan jezik?”. Desetak stranica dalje, međutim, naišao sam na članak o novom hrvatsko-ruskom rečniku sa oko 28.000 odrednica, iz koga se može mnogo naučiti.

Saznajemo tu da su u novo izdanje rečnika ušle mnogobrojne reči koje ranije nisu bile zastupljene u hrvatsko-ruskom rječopisu”. Među njima se naročito ističu novotvorenice”, podeljene na nekoliko grupa. Općejezične novotvorenice”, o kojima smo i mi ovde nešto načuli, jesu na primer dragovoljac, veleposlanik, putovnica, uspješnica (bestseler), bojišnica (front). U vojno nazivlje” spadaju topništvo, streljivo, bojnik (major), bitnica (baterija), ročnik, skupnik: za poslednje dve nemojte me pitati šta znače. Informatičke novotvorenice” su strojevina i napudbina (verovatno hardver i softver), zatim prebirnik, naznačnik, sprežnik, zbirnik, o čijem značenju možemo samo nagađati.

Lekari uvek govore da je smeh zdrav i koristan za organizam. Zato ja obavezno pročitam humorističku rubriku u našim dnevnim listovima, ali rezultati su nešto slabi. Hrvatske novotvorenice” su daleko uspešnije. Tu su kovanice Bogoslava Šuleka i drugih pisaca iz XIX veka, za koje sam autor članka kaže da su zastarjele”, ali koje su svejedno ušle u novi rečnik: zvjezdozor, dobnjak, mlijekomjer, giboslovlje, likoslovlje, silarstvo, inokaz, groznokaz, žaropek, pjeviigra, skupnovlada, mudrosborište... (Prve dve označavaju teleskop odnosno časovnik, ostale su misterija.) Današnje autorske novotvorenice” su limunika (grejpfrut, po predlogu Stjepana Babića), kurvovnica i pišaonik (za ove dve nije teško naslutiti šta znače), pa onda plućnica, kipućnik, slikojav, podslov, valoplov, munjko, čestotnik, tržarnik, subesjeda, krugotok, orječje, izvanak, podrubak, domopjev, kopnica, pržača i druge. Šta znače ne znamo, ali nam jasno pokazuju na šta bi ličio srpski jezik kad bismo poslušali savete naših malobrojnih purista i zabranili reči stranog porekla.

Dodajmo da su u rečnik unete i povijesne novotvorenice, osobito iz razdoblja 1941–1945”, kao hrvatka, krugoval, krugovalničar, duhanar, munjovoz, samovozar, uredovnica i druge. Očigledno se stalni čitaoci Fokusa” s nostalgijom i nežnošću sećaju hrvatske države od 1941. do 1945, pa zašto onda ne sačuvati povijesne” izraze iz tog srećnog doba?

Najzabavniji u ovom broju Fokusa” ipak je članak Odakle ime Hrvat?” u rubrici Putositnice”, čiji je autor Matija Pokrivka, hrvatski slikoputopisac”. Tu saznajemo da su Hrvatima ime dali stari Rimljani, u vreme kad su osvajali Lijepu Našu”. (Hrvatski rodoljubi, baš kao ni naši, ne priznaju tuđinsku teoriju po kojoj su se Sloveni doselili na Balkan tek u sedmom veku, nego kažu da su Hrvati prastara ovdašnja plemena”.) Braneći se od osvajača, Hrvati su masovno napadali rimske vojne logore”, vičući U rat! U rat!”, od čega je nastao vojnički uzvik “hura”, poznat i danas. Po tom uzviku Rimljani su ih prozvali Hurati, a to je dalo današnje Hrvati. Kristalno jasno, zar ne?

Istina, malo je neprijatno priznati da su Hrvati ime dobili od stranaca, ali autor nas podseća da imena uvijek daje netko drugi”, pa su tako i Srbima Rimljani dali ime: nazvali su ih Servi, to jest sluge. Hrvati su, dakle, ratnici, a Srbi sluge. A znate li zašto se reka Sava tako zove? Matija Pokrivka vas podseća da save (izg. sejv) na engleskom znači spasti, a Sava je za Hrvate bila rijeka spasa”, jer su preko nje i Dunava mogli stići sve do Crnog mora i Karpata. Istoričari engleskog jezika, doduše, tvrde da on u starom veku nije ni postojao, a da je reč save tek u kasnom srednjem veku stigla iz francuskog, ali manite to. Kome ćete verovati: nekim tamo Englezima ili hrvatskom slikoputopiscu”?