29.05.
2024.
Koliko bi vas koštalo letovanje u Albaniji 2024. godine
Broj turista iz Srbije koji letuje u Albaniji iz godine u godinu raste...
Početkom prošle nedelje u Beogradu je u 78. godini umro akademik prof. dr Nikola Milošević. Doajen srpske nauke o književnosti, redovni član SANU od 1991. godine, profesor Beogradskog univerziteta, jedan od osnivača Demokratske stranke, lider Liberalne stranke Srbije i poslanik u poslednjem sazivu Republičke skupštine, Milošević je najveći deo svog profesionalnog života posvetio teorijskom i filozofskom proučavanju književnosti. Autor je velikog broja studija o domaćim i stranim piscima, od kojih su najpoznatije Antropološki eseji, Roman Miloša Crnjanskog, Negativni junak, Andrić i Krleža kao antipodi, Zidanica na pesku, Šta Lukač duguje Ničeu, Filozofija strukturalizma, Dostojevski kao mislilac, Marksizam i jezuitizam, Psihologija znanja, Pravoslavlje i demokratija.
Milošević je rođen 1929. godine u Sarajevu. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na grupi za filozofiju Filozofskog fakulteta u Beogradu, a od 1969. do penzionisanja predavao je teoriju književnosti na Katedri za opštu književnost i teoriju književnosti Filološkog fakulteta u Beogradu. Nagrađen je dvama značajnim priznanjima, Oktobarskom nagradom Beograda i nagradom “Isidora Sekulić”, ali je obe ove nagrade odbio da primi. Bio je predsednik Zadužbine “Miloš Crnjanski” i Srpskog filozofskog društva.
Stručna interesovanja Nikole Miloševića bila su veoma raznovrsna. Osim književnoteorijskih i filozofskih studija, Milošević je pisao i književne kritike, publicističke i polemičke tekstove, beletristiku, eseje iz različitih oblasti humanističkih nauka. Po inovativnosti pristupa i pouzdanosti stila neki od njegovih književno-filozofskih ogleda, na primer “Don Kihot i nihilizam”, “Pojam alibija u kulturi” i “Filozofija i neuroza u Zabeleškama iz podzemlja”, pripadaju samom vrhu savremene srpske esejistike. Ipak, u profesionalnom smislu, u profesoru Miloševiću najsnažnije se ističu dve ličnosti: filozof i teoretičar književnosti. NJegovo glavno i najtrajnije interesovanje jeste ono koje se tiče ispitivanja odnosa između književnosti i ideologije. Tu je on nalazio nepresušnu inspiraciju za svoja originalna istraživanja tako različitih filozofa kao što su Platon, Niče i Marks, i tako različitih pisaca kao što su Flober, Dostojevski, Crnjanski i Fokner.
Svi mi koji smo imali privilegiju da posećujemo njegova predavanja na Filološkom fakultetu, u “Kolarcu”, Domu omladine i u Studentskom gradu, pamtićemo ga kao izvrsnog predavača, profesora koji nam je ne samo širom otvorio vrata u svet nekih retkih znanja, već nas i učio samostalnom i nezavisnom mišljenju i akademskoj raspravi. Sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka, nastava književnosti na Beogradskom univerzitetu, zahvaljujući znanju i posvećenosti Nikole Miloševića nije ni za korak zaostajala za sličnom nastavom na najboljim svetskim univerzitetima; naprotiv, Milošević je već tada kompetentno i inovativno tumačio neke od najznačajnijih savremenih teoretičara, na primer Levi-Strosa, Barta, Fukoa, Bahtina i Deridu, mnogo pre nego što su stekli slavu koju danas uživaju.
Ali, sećanje na profesora Miloševića ne bi bilo potpuno kad se ne bi reklo da on nije bio samo naučnik i znalac, već i angažovani intelektualac. Tokom celokupne svoje akademske karijere, pa i kasnije, on se istrajno i nepokolebljivo borio za slobodu mišljenja i govora, osuđujući svaki oblik autoritarne vlasti. I to ne samo rečima i perom, mada jeste i tako, već i neposrednim angažovanjem u stranačkom životu tokom devedesetih, kao i u drugim oblicima otpora samovolji tadašnje vlasti. Ako je tačno da o čoveku više govore njegova dela nego reči, onda o Nikoli Miloševiću možda najbolje govori ono što je učinio tokom studentskih protesta 1998-99, u vreme primene drakonskog zakona o Univerzitetu. Iako već u penziji, on je svojim mlađim kolegama i studentima na Katedri za opštu književnost i teoriju književnosti pružio snažnu i nesebičnu podršku. Superiorno demonstrirajući snagu slobodne misli, on je tada, u znak podrške studentskom bojkotu nastave na Filološkom fakultetu, svoj čuveni kurs o Antičkim poetikama nastavio da drži u sali na drugom spratu Doma omladine. Za taj kurs sam Milošević je govorio da predstavlja njegovu zadužbinu Filološkom fakultetu. NJegovi studenti znaju da je on bio i mnogo više od toga – zadužbina srpskoj prosveti i kulturi uopšte.
30.05.
2024.
Prećutno i otvoreno tolerisanje nasilja, agresije, širenja mržnje, doveli su do "brutalizacije društva"
31.05.
2024.
U SAD se još od 1920. godine nije dogodilo da predsednički kandidat bude osuđen za krivično delo
31.05.
2024.
Porota od 12 članova proglasila je Trampa krivim za sve 34 tačke optužnice
31.05.
2024.
Belgijski tužilac kaže da je taj zaposleni igrao "značajnu ulogu" u sumnjivoj ruskoj propagandnoj operaciji koja se infiltrirala u EP
20.09.
2023.
Pitanje je kako je najlakše ostvariti obećanu predaju Kosova, a da ne bude velike štete po armaturu vlasti? Pa u haosu, kako je to uradio Milošević sa krajiškim Srbima. Može biti da zato Vučić sad najavljuje potencijalni egzodus Srba sa Kosova
20.09.
2023.
Šta očekivati u zemlji u kojoj je u nedelju na Pinku prilog o gazdi te televizije Željku Mitroviću trajao deset puta, a u ponedeljak dva puta duže nego o sukobima na severu Kosova u kojima je poginulo najmanje pet, a ranjeno duplo više ljudi