28.05.
2024.
Austrijanac počeo da renovira podrum i naleteo na "arheološku senzaciju" o kojoj mu je još deda pričao
Slični lokaliteti na drugim mestima u Austriji i u susednim zemljama uglavnom su iskopani pre više od 100 godina
Pre ravno 100 godina formirana je prva industrijska četvrt na novosadskoj obali Dunava, da bi nakon privrednog razvoja Jugoslavije izgubila svoju originalnu svrhu. Proglašenjem Novog Sada za Evropsku prestonicu kulture, lane, ta četvrt je rekonstruisana i dobila naziv Distrikt. Do 15. oktobra Distrikt je bio jedan od domaćina Kaleidoskopa kulture koji je tokom pet nedelja publici predstavio ono najbolje iz pet vrsta umetnosti.
Izložba Na putevima srpske umetnosti 1923-2023, sa podnaslovom Od Konjovića do Marine Abramović, može se smatrati krunom likovnog programa ove manifestacije, pa je vremenski nadmašuje, trajući do 30. oktobra. Smeštena u jednom od bivših pogona - Radionici, ta postavka prikazuje karakteristične pojave i umetničke ličnosti proteklog stogodišnjeg perioda.
Jedna od specifičnosti izložbe koju je priredila novosadska galerija Bel Art, u saradnji sa Fondacijom Novi Sad – Evropska prestonica kulture, jeste to što su sva dela pozajmljena iz privatnih zbirki. Putevi srpske umetnosti podeljeni su u šest etapa, po zamisli autora postavke Save Stepanova, poznatog likovnog kritičara.
Širi kontekst razdoblja nakon Prvog svetskog rata daju zenitisti, nosioci autentičnog doprinosa internacionalnoj avangardi svojim smelim stavovima. Ljubomir Micić i ostali zenitisti forsiraju balkanski neoprimitivizam kao odgovor na dominaciju zapadnih Evropljana. Zvezda tog, prvog odeljka ipak je Milan Konjović, donevši drastičnu promenu „shvatanja slike i njenog bića“ i time nagovestivši pojavu kubizma.
Njega slede Bijelić, Dobrović, Lubarda, Milunović, Čelebonović..., zablistavši između dva svetska rata. Ovi velikani, ali i sam Konjović, na svetlo dana iznose ono iskonsko u čoveku, protiveći se ratnim razaranjima. Stepanov ne preskače ni „fenomene“ poput Milene Pavlović Barili, sanjalačke poetike.
Nadalje izložba govori o otporu socijalističkom realizmu, nametanom od posleratne države – pobednice. U prvim borbenim redovima ponovo je Konjović, kao i Petar Lubarda koji promoviše apstrakciju. Borba za uspostavljanje estetskog modernizma potrajaće čitavu deceniju i nju pronose članovi Zadarske grupe i veliki skulptori kao što je Olga Jevrić. Njih prate enformelisti, a zatim i pristalice nove figuracije, sa podugačkim spiskom predstavnika, od članova grupe Mediala, pa sve do Čede Vasića i njemu sličnih, a opet posve različitih autora.
Pravi „bum“ u domaćoj istoriji umetnosti napravili su konceptualisti, zagovarajući značaj samih ideja. U te umetničke revolucionare spadaju Marina Abramović, Raša Todosijević, Era Milivojević, Neša Paripović, Katalin Ladik, Balint Sombati i mnogi drugi. Njihova dela – performansi, instalacije, akcije... nazivaju se novom umetničkom praksom i smatraju ravnopravnim svetskim dostignućima istog razdoblja.
Postmodernističku umetnost, sa tzv. novom slikom u fokusu, prezentuje nova generacija stvaralaca – Mileta Prodanović, Destil Marković, članovi grupe Alter imago, te skulptor Mrđan Bajić, a potom i Uroš Đurić, Stevan Markuš... Politička kriza poslednje decenije 20. veka donosi aktivističke pokrete (Milica Tomić, Led Art, Saša Stojanović), dok se obnavljanjem modernističkog principa racionalno pristupa urušavanju društva, što se vidi kroz vajarska dela Zdravka Joksimovića, Srđana Apostolovića, Bate Krgovića, Dušana Petrovića, Rastislava Škuleca......
Stogodišnja istorija se završava tranzicijom u nove tehnološke medije. Istražuje se novi status slike, tako daleko od klasične projekcije. O tome svedoče radovi Žolta Kovača, (opet) Čede Vasića, Nataše Teofilović, Stevana Kojića, Anice Vučetić, Nemanje Nikolića i drugih naših savremenika.
Osim što se ovom izložbom veliča značaj privatnog kolekcionarstva za razvoj umetnosti, postavkom se dokazuje i da jedna galerija može da obavi posao muzejskih timova.
29.05.
2024.
Manojlović atipičnom kampanjom pokušava da izrezbari mesto na političkom polju, trudeći se da se odupre gravitacionoj sili Vučića i Đilasa.
29.05.
2024.
Očekivana buka, koja inače prati slična pitanja, izostala je kada je Kosovo postalo pridruženi član Parlamentarne skupštine NATO-a.
29.05.
2024.
Regulatorno telo za elektronske medije već godinama se ne trudi previše da se meša u svoj posao, naročito kad su politički "osetljive" teme
29.05.
2024.
Predsednik i premijer Hrvatske upoznali su se 1990-ih godina, a u međuvremenu su postali ljuti politički protivnici
28.05.
2024.
Kubanska umetnica nastupa u okviru projekta Artist Lounge, ciklusa koncerata u Foajeu Kolarca.
26.05.
2024.
Najbolji reditelj ove godine, prema žiriju festivala, je Migel Gomes za film "Grand Tour"
23.05.
2024.
Reditelj Nenad Pavlović završio je snimanje filma „Izlet“, po istoimenom romanu slikara i reditelja Miće Popovića.
23.05.
2024.
Takmičarski program 17. Beldoksa (22-29. maj) obuhvata 10 naslova.
23.05.
2024.
Tokom dvosatnog koncerta u Beogradskoj areni, Rod Stjuart nije ponudio nijedan ozbiljan razlog da to veče bude bilo šta niže od trijumfa.
22.05.
2024.
Evropsku noć muzeja i Međunarodni dan muzeja domaće muzejske institucije obeležile su - svaka za sebe, skoro bez medijske i pažnje javnosti.
22.05.
2024.
„Danas se strahovito mnogo piše i objavljuje, ali vrlo retko sa pravom posvećenošću i makar ambicijom da se napiše remek-delo."
22.05.
2024.
Festival će trajati do 29. maja i biće prikazano ukupno 13 programskih celina, sa više od 100 premijernih projekcija na osam lokacija.