Arhiva

Ukidanje mita

D. Nikoletić | 20. septembar 2023 | 01:00 >> 28. oktobar 2020 | 22:01
U cilju skretanja pažnje na položaj samostalnih umetnika i sve nevolje sa kojima se sreću, u Paviljonu Cvijeta Zuzorić Udruženje likovnih umetnika Srbije (ULUS) upriličio je izložbu Neću može, hoću mora, aludirajući na razne prepreke na putu do cilja. Jednostavnog - da im se delo izloži, da imaju šta da pojedu, gde da spavaju, a vala i da mogu da se leče. Stoga postavka liči na konceptualizaciju krika za pravdom, a protiv eksploatacije stvaralaca. Vladan Jeremić i Rena Redle nude i sasvim konkretne preporuke, uobličene u šematizovane prikaze Prekida proizvodnog procesa i Protivurečnosti i transformativne putanje umetnosti i rada. Crteži su nastali u okviru skupova međunarodne organizacije Artliks, i bili izlagani po raznim svetskim muzejima i galerijama, dok su u Cvijeti prikazani sintetički, kao printovi na tekstilu. Sudbinsko rešenje nezavidnog stanja po Jeremiću i Redle je reorganizacija umetnika, ali i ukidanje romantičarske teze o umetniku kao geniju. „Uspostavljanjem kreativnih industrija, individualni učinak više nije tako bitan i svodi se na proizvodnju kulturnih sadržaja, što bi trebalo da se shvati i prihvati“, kaže Jeremić, ističući primer Demijana Hirsta, na čijoj je dijamantskoj lobanji radila čitava armija artista mnogo nižeg ranga, u smislu produkcije, slave i uobičajene zarade. Toj armiji ništa drugo ne preostaje osim da se izbori za „dostojanstveni minimum“ primanja od države ili poslodavca. Ovo je već uvedeno u Finskoj, dok se u Nemačkoj još razmatra. O načinima kako na umetniku profitiraju svi, od kustosa, preko novinara, do čistačica, govori Edinburška izjava Raše Todosijevića iz 1975. Goran Đorđević dokumentuje problem prepiskom sa učesnicima štrajka umetnika upadom u Moma 1968, dok moguću budućnost stvaralaca opisuje lutka beskućnika Jane Stojaković. Prateće debate se odnose na sam naziv izložbe, odnosno, na član 64a Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje kojim se predviđa da lokalne samouprave „mogu“ uplaćivati predviđene iznose samostalcima sa njihove teritorije, dok ih ništa na to ne obavezuje. Stoga su mnogim umetnicima u ovom statusu nakarikani dugovi, pa ponekad ne mogu da overe zdravstvene knjižice, zbog čega prvu pomoć traže od veterinara. Izložba traje do 5. novembra.