Arhiva

Majstore, dokaži da sam ukrao sto dinara!

Olja Bećković | 20. septembar 2023 | 01:00 >> 24. avgust 2016 | 18:46
Majstore, dokaži da sam ukrao sto dinara!

Foto Dalibor Danilović

Koga se boji Bojan Pajtić? Tako je u prošlom broju najavljen ovaj razgovor. Imala sam utisak da ima raznih povoda za takav naslov: predstojeći stranački izbori, na izvestan način hapšenje najavljeno sa najvišeg mesta, krivična prijava Nikole Petrovića... Pola sata posle urađenog intervjua, Nikola Tomić me pita: I, kako ti izgleda? Odgovaram: Izgleda mi sigurno. A kako izgleda vama?

Dragan Šutanovac je i zvanično objavio kandidaturu za predsednika DS, neki mediji spekulišu da je vaša kandidatura neizvesna, pa da li ćete se kandidovati?

Ne samo da ću se kandidovati, nego ću i pobediti. Ali je veoma dobro da postoji više kandidata, ovo je istorijski iskorak za političku scenu Srbije, nijedna stranka nije imala ovakav proces unutrašnjih izbora i unutrašnjih debata.

Da li taj proces doživljavate kao rušenje Pajtića?

Ne. Niti sam ja rušio Đilasa, niti mene danas neko ruši. LJudi koji se bave politikom imaju ambiciju da se kandiduju za tu poziciju. Nemaju mnogo šanse da pobede, ali ću ih, nakon što pobedim, kooptirati u Predsedništvo stranke, jer svojim kandidaturama pokazuju hrabrost i energiju koja je potrebna.

Ako ne pobedite?

Mala je verovatnoća. Ali, ako ne pobedim, ja sam univerzitetski profesor. Nisam ja Aleksandar Vučić pa da nemam gde da padnem ako u politici izgubim poziciju.

Da li to znači da biste se povukli iz politike?

Ne bih podneo ostavku na poslanički mandat, ali ne bih bio šef poslaničke grupe, to ne bi bilo primereno. Mali hendikep mojih protivkandidata je što nisu poslanici, a s obzirom na medijsku blokadu, jedina pozornica gde će se videti opozicija je Narodna skupština, koliko uopšte dobijemo prilike da govorimo, koliko nam daju replika nakon što nas izvređaju.

Da li ste pomišljali da je poslednji izborni rezultat DS razlog da se povučete?

U poslednjih nekoliko godina smo imali između 3,5 i 7,2 odsto podrške. Kada se uzme u obzir krađa, manje-više smo osvojili tih 7 odsto koji su u tom trenutku bili naš maksimalan potencijal. U uslovima u kojima smo godinama cepani na više partija, kada smo blokirani u medijima, kada nemamo ni jedan jedini dinar za funkcionisanje, kada je uhapšeno preko 100 uglednih članova stranke, taj rezultat, iako je nezadovoljavajući, nije loš. U normalnim okolnostima bi bio izuzetno loš, u ovim okolnostima je solidan.

Vaš protivkandidat Zoran Lutovac kaže da je DS sada na istorijskom minimumu podrške birača?

DS je bio ispod cenzusa više puta tokom 1990-ih. Ne može biti istorijski minimum rezultat koji je bolji nego rezultat iz 2014. godine. Ne postoji spasonosna formula da u kratkom roku, pod ovim okolnostima, DS postane pobednička stranka. Da se razumemo, šansa cele opozicije jesu predsednički izbori i to sa zajedničkim kandidatom! Ko to ne razume, taj ne razume politiku i ne razume na koji način je tehnički moguće oboriti ovaj režim sa vlasti. Predsednički izbori su prilika da se definiše zajednički predsednički kandidat, ne samo onih stranaka sa kojima smo bili zajedno na listi, nego i sa strankama sa kojima smo se zajedno borili protiv izborne krađe.

Mislite da je to realno?

Da li je neko mislio da je realno da povedem zajedno DS, DSS, Dveri, SDS, LDP i DJB u RIK da protestujemo protiv krađe glasova? Pre podne 24. aprila niko nije mislio da je to realno, a uveče se to dogodilo.

Zašto verujete da zajednički kandidat treba da bude nestranačka ličnost?

Najširi konsenzus je moguće postići jedino oko nestranačke ličnosti.

Saša Radulović je izjavio da bi podržao akademika Dušana Teodorovića, a vi?

Ne mislim da je Saša Radulović imao lošu nameru, ali mislim da to nije usluga gospodinu Teodoroviću. Obznanjivanje imena eventualnog predsedničkog kandidata toliko rano otvara prostor da ta osoba bude razvučena kroz blato do te mere da njegova kandidatura za nekoliko meseci bude potpuno bezizgledna. Dogovor oko predsedničkog kandidata se ne postiže tako što će neko istrčati prvi sa nekim imenom, pa nastojati da kapitalizuje tu neformalnu kandidaturu. Prvo mora da se postigne dogovor između ozbiljnih ljudi koji se bave ovim poslom. Mnogo greši svako ko misli da treba da se bavimo pozicioniranjem sopstvenih stranaka unutar opozicionog korpusa, a ne pre svega pobedom nad ljudima koji su ovu zemlju gurnuli u beznađe. Nije ideja u tome ko će dobiti pola procenta ili procenat više, nego je ideja da imamo 50 odsto plus jedan glas da bismo pobedili na predsedničkim izborima.

Kako razumete uzdržanost SNS-a da se izjašnjava o podršci kandidaturi Tomislava Nikolića? Da li ga štite od razvlačenja kroz blato? Nije baš da Nikolić to ne doživljava?

Nije baš ni da to ne doživljava od Vučića! I Nikolića kroz blato provlači režim Aleksandra Vučića. Stranka koju je Nikolić doveo na vlast, oni koji vode tu stranku čine sve da on bude što lošiji kandidat na izborima, vodeći stalnu kampanju protiv njega, čak vodeći veću kampanju protiv njega nego sama opozicija! Opozicija retko pominje Tomu Nikolića, on nije relevantan faktor u Srbiji, njegov autoritet je samo formalne prirode.

Da li ste pre odluke da se kandidujete u DS uzeli u obzir glasove intelektualaca koji su podržali stranku na parlamentarnim izborima, ali uz jasnu poruku da očekuju da stranka razume da su joj potrebni novi ljudi?

Svi predsednici opozicionih stranaka su noviji nego Vučić, Nikolić ili Dačić. Ne bih svodio naše biračko telo na nivo ljudi koji izbor za predsednika stranke svode na izbor za mis - pa, ajd sad, ova mis je bila prošle godine, a sada biramo mis za sledeću godinu! Mnoge od tih javnih ličnosti su podržale DS vrlo javno i nedvosmisleno zato što sam ja predsednik. Birači naše stranke nisu ovce i ne traže čobana, traže programske iskorake.

Zašto mislite da je pravi čas da DS napravi iskorak u kome će se izjasniti za ulazak Srbije u NATO?

Mi ćemo vrlo brzo morati da se opredelimo. Bajdenovo izvinjenje zbog NATO invazije je u suštini priprema za nešto što će se dogoditi u narednom periodu. U okolnostima koje liče na hladni rat, nakon rata u Ukrajini, nemate više mogućnost da organizujete vojne vežbe sa ruskom vojskom i da istovremeno obezbeđujete diplomatski status pripadnicima NATO snaga u Srbiji. Sedenje na dve stolice je tragična greška koju srpski političari uporno ponavljaju. DS više nema pravo da prilikom promišljanja sledećih političkih poteza vodi računa isključivo o istraživanjima javnog mnjenja i o tome šta je popularno. Mislim da smo najviše kažnjeni upravo zbog kompromiserske politike.

Kako ste procenili da je žurba da se članstvo izjasni o pravnoj regulaciji istopolnih brakova?

Zato što Građanski zakonik dolazi na dnevni red za nekoliko meseci i to će uskoro biti pitanje par ekselans, neću da zakazujem opredeljivanje nedelju dana pre nego što se zakoni nađu u parlamentu. To treba da kažemo sada. DS se nekim izjavama i postupcima u prošlosti ogrešio o LGBT zajednicu, a na to nismo imali pravo ni kao socijaldemokratska stranka, ni kao ljudi. Važno je da napravimo i taj iskorak, imamo ne samo ljudsku nego i političku obavezu da se jasno opredelimo. Zar sutra
SNS da bude progresivniji od nas?

Zar niste već preduhitreni ulaskom Ane Brnabić u Vladu?

Nije Ana Brnabić u Vladi ni zato što je stručna, što nije sporno, niti zato što je pripadnik neke zajednice - ona je u Vladi zato što je branila kuma Aleksandra Vučića! A Kori Udovički više nije u Vladi zato što nije branila kuma Aleksandra Vučića! Nije Ana Brnabić bila poruka srpskoj ili evropskoj javnosti u smislu otvaranja prema LGBT osobama. Ana je poruka da moraš da poštuješ vođu više nego istinu ili rođenu sestru! Pre nje je bila Kori Udovički koja je doktor nauka, koja ima ogromno međunarodno iskustvo i reputaciju, pa više nije ministarka. Zašto? Pa zbog kuma, to je suština.

Zar ne bi bilo uverljivije da Kori Udovički kaže: Nisam ministarka zbog kuma, umesto da to čujemo od vas?

Kori Udovički je dama i nije neko ko se bavi politikom na partijski način. Kori se ponela kako bi se poneo svako ko ima elementarni integritet i obraz i nije demantovala ono što su bili navodi Lidije Udovički.

Zašto odbijate da se pojavite na sudu povodom krivične prijave Nikole Petrovića i dokažete njegovo navodno reketiranje kompanije Lidije Udovički?

To bi bilo legitimno da je u pitanju tužba za klevetu, ali on je zloupotrebio institut urušavanja poslovnog ugleda, koji nema nikakve veze sa ovom stvari. Duh tog člana se odnosi na privatne kompanije, a ne na monopolske firme kao što je EMS. U institutu urušavanja poslovnog ugleda kao sankcija postoji lišavanje slobode i zato neću da učestvujem u tom postupku, jer je to uvođenje verbalnog delikta na mala vrata. Na raspolaganju sam, neću se pozivati na imunitet, ali morate, gospodo, da pokažete svu brutalnost ovog režima, dođite fizički da me uhapsite! Neću da pristanem na to da uvedete verbalni delikt, a da se ja pravim da je sve u redu, to nije prihvatljivo. Možemo da se ćeramo po pitanju klevete, ali da se ćeramo tako da terate ljude u zatvor zbog toga što su pomenuli Vučićevog kuma i rekli nešto što je, duboko sam uveren, tačno, na to neću da pristanem!



Dok vam ne dođu, da se vratimo na još jedno pitanje - zašto tražite da se članstvo izjasni za reintegraciju SDS-a i LDP-a u DS?

Ko ne razume da mi moramo široko da otvorimo vrata onima koji su otišli iz DS, taj ne razume da je to jedina budućnost u kojoj imamo šanse kao društvo. Taj narcizam malih razlika, u kome ćemo mi da se sporimo oko toga koliko anđela staje na vrh igle, dok ovaj čovek pretvara državu u feud, to je neodgovoran pristup.

U pismu članstvu, u okviru tog poziva, pored imena LDP ima zagrada (ukoliko LDP zadrži opozicioni status). Da li je Jovanovićeva partija zadržala taj status?

Mislim da Vračar duboko kompromituje opozicioni status LDP i bojim se da integracija sa nekim ko na takav način postupa nije moguća. LDP bi morao da preduzme korake da se situacija na Vračaru upodobi sa voljom građana, u protivnom teško da možemo govoriti o nekakvoj reintegraciji. Mislim da je krajnje neprihvatljivo to što se na Vračaru dogodilo i da je to bio ustupak u pravcu nuđenja za potencijalnog partnera u Vladi. Meni je u principu svejedno da li je neko ušao u vladu ili se samo intenzivno nudi da bude deo vlade ili je logistička podrška vladi, to mi sve dođe na isto. Mi želimo da sarađujemo sa onima koji su nedvosmisleno opozicioni opredeljeni. SDS je u ovom trenutku nedvosmisleno opoziciono opredeljen, raspustili su čitav niz odbora, izbacili iz stranke one koji su ušli u koaliciju sa SNS-om i mislim da ih to preporučuje za saradnju.

Izjašnjavanje za NATO, istopolne brakove, reintegraciju, učešće sindikata u organima stranke... da li je to vaš predsednički program?

- To su pitanja oko kojih ću tražiti da se članstvo opredeli.

Ako se opredele da su protiv?

Poštovaće se volja članstva. Ideja kod postavljanja tih pitanja je da se DS nauči da se bavi politikom i političkim pitanjima. Ne više izborom za mis, ne više opredeljivanjem oko toga ko je lepši, ko ima lepše oči, ko je viši, nego oko toga koja su politička pitanja.

Da li ste vi postali predsednik jer ste lepši od Tadića?

(Pajtić odgovara kroz smeh, prim. O. B.) Ja sam posle Đilasa postao predsednik, tako da je to pitanje za Đilasa, a ne za mene.

Znači da ste lepši od Đilasa?

(Smeh traje, prim. O. B.) Ja to nisam nikada tvrdio, čak su nas često i mešali kada nas vide na televiziji, tako da recimo da smo slični. Nikada nisam pristao na tu banalnu igru, to ne može biti tema. Demokratska stranka ima obavezu da nauči da se bavi politikom i da zauzme jasne vrednosne stavove. DS neće biti potreban Srbiji ako ne preduzima istorijske korake, a neposredni izbori su sada istorijski korak. DS ne postoji ako ne lomi tabue, ako ne probija led. Ako ne pravi velike iskorake napred, onda Demokratska stranka nije potrebna Srbiji.

Da li je vaš izlet sa pominjanjem premijerovog sina na poslednjoj sednici parlamenta bio greška?

Svako ko je čuo šta se dogodilo u Skupštini vidi da to nema nikakve veze sa premijerovim sinom nego sa premijerom. Nije dete biralo ko će biti ministar obrazovanja, nego je to učinio otac.

Zašto je onda bilo bitno da pomenete da je sin išao u gimnaziju gde je direktor bio novoimenovani ministar Šarčević?

Mislim da je više nego indikativno da se od svih članova SANU, od desetine hiljada profesora državnih univerziteta, od hiljada direktora srednjih škola, izabere direktor baš te privatne srednje škole! Privatni sektor u obrazovanju je duboko kompromitovan, ne tvrdim da su svi privatni fakulteti loši, ni da su sve privatne škole loše, ali nažalost u proseku je tu kvalitet obrazovanja - skandalozan. Nije Aleksandar Vučić uopšte pukao u odnosu na to što neko proziva članove njegove porodice, jer toga nije ni bilo, njegova burna reakcija je isključivo služila da bi se prečula sledeća rečenica u kojoj sam obrazložio zašto Kori više nije ministarka, nego Ana Brnabić. NJega boli kum!

Da li ste otvaranjem pitanja porekla izbora ministra prosvete izbegli da odgovorite na premijerovu optužbu da ste zaposlili suprugu na mesto direktora Kliničkog centra Vojvodine?

Laž je da je moja supruga ikada bila direktorka Kliničkog centra! To može svako da vidi u Službenom glasniku! To je notorna laž! Ako mandatar izađe i izgovori najbrutalniju moguću laž koja je apsolutno proverljiva, zašto bih ja bio obavezan da na to odgovaram?



Odgovorite čitaocima NIN-a, da li je vaša supruga bila direktorka KC Vojvodine i da li ste je vi postavili?

Naravno da ne, ne postavlja pokrajinska vlada upravnike u organizacionim jedinicama Kliničkog centra, već direktor. Ona je bila upravnik Urgentnog centra, jedne od dvadesetak organizacionih jedinica Kliničkog centra, i to ne kao moja supruga nego kao vrhunski stručnjak, specijalista i doktor nauka, kao neko ko u pet godina nije iskoristio 186 slobodnih dana i 46 dana godišnjeg odmora.

Kako ste razumeli Vučićeve reči da svesno izazivate sukob kako biste vrlo uskoro, narednih dana, kad budete odgovarali za sve što ste ukrali, mogli da se pozivate na politički progon? Da li vam je time najavio hapšenje?

Tražio sam repliku da mu na to odgovorim, ali mi je Maja Gojković nije dala, a rekao bih mu ovo što sad kažem vama: Majstore, dokaži da sam uzeo STO DINARA za sebe ili podnesi ostavku! Ako mi dokažeš STO DINARA ja ću podneti ostavku, a ti me uhapsi odmah! Nemoj više da lažeš ljude!

Da li imate trunku straha da će vam zakucati na vrata da vas privedu?

Nemam ni trunku straha. Nisam prešao ulicu na crveno, a kamoli počinio neko krivično delo.

Đinđić i Milošević

Da li vam se čini da bi bilo prirodnije da DS digne glas protiv ideje da Vučićeva vlada diže spomenik Đinđiću, nego da tražite odgovor kako može i Miloševiću? Šta ima neprirodno da Vučić, Vulin i Dačić dižu spomenik svom vođi?

DS ne treba da se angažuje na tome da on ne podigne spomenik Đinđiću, zato što Vučić samo realizuje našu inicijativu i odluku koja je bila blokirana 2013. posle smene vlasti. Što se tiče spomenika Miloševiću, to je druga stvar. Ova vlast sprovodi reviziju svega što su tekovine promena, to se vidi u preziru prema institucijama kao što je zaštitnik građana, rušenju slobode medija, maltretiranju političkih protivnika... Oni napadaju sve tekovine koje su donele promene. Jedino čega se drže su evropske integracije, ali samo zato što znaju da bi vrlo teško bili na vlasti kada bi bili izrazito protiv evropskih integracija. Ideja da se napravi spomenik Miloševiću je logična posledica tog procesa revizije. Moja poruka je: e, pa to neće moći!

Vučić, Čerčil i Kenedi

Šta je vaš odgovor onom delu javnosti koji ne podržava to što niste ostali u skupštinskoj sali za vreme Vučićevog ekspozea?

Nismo želeli da učestvujemo u vređanju inteligencije njegovim pretvaranjem izlaganja ekspozea u mučenički čin- stajaće šest sati i izlagati ekspoze! Legendarni Čerčilov govor o znoju, krvi i suzama je trajao pet minuta, a Kenedijev govor u kome kaže nemojte da pitate šta Amerika može da učini za vas nego šta treba da učinite za Ameriku je trajao 14 minuta! Vučićev će očigledno biti mnogo legendarniji od ta dva govora.