Arhiva

Ponos i podele

T. Nikolić Đaković | 20. septembar 2023 | 01:00 >> 29. jun 2017 | 00:01
Više od 70 odsto LGBT osoba u Srbiji doživelo je neki oblik nasilja. Svaki deseti slučaj prijavljen je nadležnim institucijama. Sudski procesi traju predugo. Nasilnici dobijaju uglavnom uslovne kazne. Zato je važna podrška pripadnicima LGBT zajednice. Šetnjom održanom u Beogradu nastojali su da ukažu da su tu, da ih ima, i da niko nije sam, kao i da je status LGBT pripadnika pre svega rodno, a ne manjinsko pitanje. Junski prajd koji su organizovala udruženja građana Egal, Loud&Queer i Gej-lezbejski info centar održan je u subotu u pratnji jakih policijskih snaga i protekao je bez incidenata. Osnovni motiv za okupljanje, kako kažu organizatori, jeste povećani stepen nasilja sa kojim je suočena LGBT zajednica. Zbog nesuglasica među LGBT udruženjima, ove godine biće održane dve Parade ponosa, druga je zakazana za septembar. Direktor za Evropu međunarodne organizacije Civil Right Defenders, Goran Miletić na svom fejsbuk-nalogu napisao je da je prajd 2017 - 17. septembra. Predsednica Evropske asocijacije organizatora prajdova (EPOA) Kristina Garina navela je u pismu da ta asocijacija ima jednog člana iz Srbije koji organizuje Paradu ponosa i koji ni na koji način nije uključen u organizaciju skupa 24. juna. „Jedna od naših ključnih funkcija je da podržimo organizatore autentičnih, legitimnih prajdova koji postoje radi unapređivanja jednakosti i ljudskih prava LGBT zajednice. Zbog toga mi ne prepoznajemo organizatore događaja 24. juna i ne možemo podržati ovaj događaj“, navela je ona. Ovogodišnji Beograd prajd, kako najavljuje, biće održan 17. septembra 2017. godine, a zajednički ga realizuju organizacije Parada ponosa Beograd, Da se zna, Izađi, Asocijacija za seksualno i reproduktivno zdravlje Srbije, Gayten-LGBT, Heartfact, Inicijativa mladih za ljudska prava i Civil Right Defenders. Gej aktivista Predrag Azdejković je rekao da su ove organizacija izmanipulisane, kao i da u mnogim zemljama sveta postoji više prajdova. Istovremeno, iz organizacije Egal poručuju da do sada Parada ponosa nije bila inkluzivna, ali i da se nadaju da se to neće ponavljati u budućnosti. „Do sada se ona nije organizovala za dobrobit LGBT zajednice već za goste iz sveta politike, diplomatskog kora i ostale. Kada ste do sada čuli zahteve LGBT zajednice na Paradi, čija zamisao i jeste da bude organizovana kao protest i borba za prava svake osobe pojedinačno?, postavljaju pitanje u udruženju Egal. Oni dodaju da ne žele da pominju probleme iz prošlosti, a kako navode nekoliko puta su slali zahtev organizatorima Parade ponosa za saradnju, ali do dogovora nikada nije došlo. „Mi svakako podržavamo Paradu ponosa u septembru, mada nam i dalje nije jasno ko je u organizaciji iste“, kažu predstavnici Egala. „Kada razmišljamo i zalažemo se za jednaka prava LGBT zajednice, takođe zastupamo ravnopravnost žena i muškaraca, glasno istupamo protiv mizoginije i svih oblika kršenja ljudskih prava pripadnica i pripadnika osetljivih društvenih grupa.“ Junska šetnja Beogradom, u kojoj je učestvovalo oko stotinu građana, održana je pod sloganom „Neka svi naši glasovi ore se“. I dok su gej aktivisti tražili nulti stepen tolerancije prema nasilju i zakonsko regulisanje istopolnih zajednica i dokumenata za transrodne osobe, u znak protesta zbog skupa pripadnika LGBT zajednice, pojedinci su istakli transparent sa natpisom „Srpski dom nikad sodom“. Učesnici Parade nosili su transparente na kojima je pisalo „Hoćemo život dostojan čoveka“, „Podrška je važna“, „Adam i Steva, Ema i Eva“, kao i zastave duginih boja. U dosadašnjim prajdovima LGBT zajednica je ukazivala na to da društvo ne shvata ozbiljnost nasilja koje se dešava, straha u kojem žive. „Tuku nas jer im se ne sviđa naš izgled. Zato izlazimo“. Ovom porukom, ma gde se održavali skupovi, pozivaju LGBT zajednicu da se izbori za ravnopravnost, i ne dozvoli ograničavanje na četiri zida.