Arhiva

Cenkanje oko zasluga

Dragana Nikoletić | 20. septembar 2023 | 01:00 >> 6. septembar 2017 | 23:56
Umesto da je Zakon o rodnoj ravnopravnosti uveliko usvojen, odnosno, umesto da po tom zakonu uveliko živimo, čini se da je on danas na istoj tački kao pre više od dve godine, kada se krenulo sa njegovom izradom. Izlazeći u susret akcionom planu za pristupanje Srbije EU, ipak nisu ispunjeni naznačeni rokovi – prva polovina 2016. Nacrt Zakona već je vraćan na doradu zbog primedbi nevladinih organizacija, u međuvremenu prihvaćenih. Ispoštovane su i mnoge preporuke raznih ministarstava. Sada je glavna kočnica daljeg procesa „unutarstranačka (SNS) surevnjivost i pozicioniranje“, po mišljenju Aleksandre Jerkov, poslanice (DS) u Narodnoj skupštini. Naime, Aleksandra Jerkov ukazuje na dopis Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, sa potpisom državnog sekretara Nenada Nerića. U njemu se potpredsednici Vlade Zorani Mihajlović predstavlja namera da se „u najskorijem roku formira Radna grupa za izradu Nacrta“ pomenutog zakona. Iako je, rekosmo, nacrt već sačinjen i više puta revidiran, a u oba ova čina su učestvovali i predstavnici Ministarstva rada. Zorana Mihajlović sa čela Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost odgovara svom stranačkom kolegi da će zakon koji bi ta nova radna grupa iznova sačinila, smatrati preuzimanjem svojih rezultata i rezultata svog tima. Kao da je taj nacrt sama izradila. „Niti Nerić ima prava da anulira dvoipogodišnji trud Radne grupe, niti je Nacrt isključivo zasluga Zorane Mihajlović“, ističe Aleksandra Jerkov. Međutim, izvesnih zamerki na Nacrt imao je i Aleksandar Vulin, predsednik Pokreta socijalista, aktuelni ministar odbrane, a do juče ministar za rad. NJega brine to što se članom 20 (odredba 2) neravnopravnom zastupljenošću polova u određenoj društvenoj oblasti smatra ako nije srazmerna zastupljenosti tog pola u opštoj populaciji. Jer, kako tvrdi Vulin, srpsko stanovništvo sastoji se od približnog broja lica oba pola, ali su neke oblasti poslovično „muške“ ili „ženske“. Tako u Vojsci žene obavljaju 9,88 odsto dužnosti, dok one čine više od 80 odsto nastavničkog osoblja u osnovnim školama. Ovo Vulin tumači „ličnim afinitetima“, ne razmišljajući o mogućim predrasudama koje su na njih uticale. „Zakon o rodnoj ravnopravnosti upravo služi da stane na put takvim predubeđenjima“, naglašava Aleksandra Jerkov. Da obesmisli stav da je muškarcu mesto u kancelariji, a ženi u kuhinji, na šta aludiraju čak i đački udžbenici. „Zato ne treba da čudi što žene imaju veće teškoće pri zapošljavanju, dizanju kredita, prenošenju imovine... Zašto su ekonomski zavisne i često prinuđene da trpe nasilje“, izričita je Jerkov. Sprečavanje nasilja nad ženama jedan je od glavnih aduta Zakona o rodnoj ravnopravnosti, smatra Vesna Stanojević, koordinatorka Sigurne kuće u Beogradu. Tri postojeća skloništa za žrtve porodičnog ugnjetavanja su prebukirane, dok Zakon ne samo da reguliše njihov rad, već i nalaže druge mere zaštite. Pre svega isto pravo na obrazovanje, zapošljavanje i napredovanje u službi, što će pomoći da žene same odlučuju o svojoj sudbini. „Danas veliki procenat žena misli isto što i njihov partner. Takođe, one su često tretirane isključivo kao radna snaga i mašine za rađanje“, primećuje Vesna Stanojević. Prvo što ih pita budući poslodavac je da li planiraju da prošire porodicu. Stanojevićeva misli da bi Zakon ovo, malo, pomalo, mogao da promeni. Da srpsku realnost otkloni od prakse čije smo svakodnevno svedoci putem medija. Tako je u jeku natezanja oko uređivanja oblasti rodne ravnopravnosti, osvanula vest da je pevač Aca Lukas pretukao svoju suprugu, nanoseći joj teške telesne povrede. „Mediji su ovom prilikom, ali i u mnogim drugim situacijama, reagovali neprimereno“, ističe Vesna Stanojević. Žene se i u medijskom prostoru označavaju kao krive i nazivaju raznim pogrdnim imenima. Novi zakon bi i ovome trebalo da stane na put, sprečavajući degradaciju. Prošle su mnoge decenije od kada je ženama u Srbiji dato pravo glasa (1945). Prošle su i pompezne proslave 8. marta, sa sve krkanlucima i crvenim karanfilima. A žene ovde još nisu dočekale da zbilja budu ravnopravne sa muškarcima.