Arhiva

Sudbina mostova

Dušan Teodorović | 20. septembar 2023 | 01:00 >> 15. februar 2018 | 00:20
Sudbina mostova
Na pacijentu koji se zove saobraćajna mreža Beograda biće izvršena nova operacija. Na mestu Starog savskog mosta planirana je izgradnja novog, sa četiri saobraćajne trake, dve tramvajske trake, pešačkim i biciklističkim stazama. Predviđeno je da projekat košta nešto više od 50 miliona evra, ceo posao bi trebalo da vodi CIP, kome je poverena i demontaža starog mosta i njegovo premeštanje na neku novu lokaciju. Da li je gradnja novog savskog mosta prava odluka u ovom trenutku? Da budem iskren, ne znam. Da bih dao profesionalno valjan odgovor morao bih da imam na raspolaganju saobraćajne analize, koje uključuju izvorno-ciljne matrice kretanja, procenjene načine izbora rute od strane korisnika, predikciju raspodele saobraćaja na mreži i moguće uštede u vremenu putovanja po jednom obavljenom putovanju. Slično kao što hirurg pre složene operacije mora da ima laboratorijske analize, nalaze sa ultrazvuka ili magnetne rezonance. Zamislite da Beograd podelimo, recimo, na 30, 50 ili 100 zona - one mogu da budu, na primer, Blok 45, Miljakovac, Banjica... Izvorno-ciljna matrica kretanja sadrži informacije o dnevnom broju (ili časovnim brojevima) putovanja iz bilo koje zone u bilo koju drugu. Matrica predstavlja osnovni ulazni podatak za bilo koju saobraćajnu studiju. Da li mi u Beogradu posedujemo validnu matricu, kada je generisana, u čijem je posedu i da li je dostupna stručnjacima? Svaki vozač, nezavisno od drugih vozača, na osnovu svog iskustva i svojih percepcija, donosi odluku o ruti koju koristi pri putovanju. Saobraćajna opterećenja pojedinih grana mreže (mostova, ulica, gradskih auto-puteva), kao i nivo saobraćajnih zagušenja su rezultat odluka hiljada vozača, koji su samostalno odlučili o putu kojim se kreću kroz grad. Prilikom svake promene na saobraćajnoj mreži (radovi na obnovi saobraćajne infrastrukture, izgradnja nove saobraćajnice, proširenje kapaciteta postojeće saobraćajnice, izgradnja mosta...) dolazi do reakcije vozača na promene na mreži, izbora novih ruta kretanja i stvaranja nove slike saobraćajnih opterećenja. Modeli za izbor rute i raspodelu saobraćaja na mreži (Logit model, Probit model, Wardrop-ovi principi...) koji su razvijani poslednjih sedam decenija, sa relativnom tačnošću omogućavaju da predvidimo načine izbora ruta od strane vozača, kao i da procenimo buduće saobraćajno opterećenje grana mreže za različite hipotetičke scenarije. Drugim rečima, ovi modeli omogućavaju procenu saobraćajnih opterećenja u postojećem stanju, sa novim mostom, sa novim mostom na nekoj drugoj lokaciji, sa dva nova mosta... Mostovi u Beogradu (preko Ade, Pupinov i Novi savski most) građeni su i grade se da se smanji vreme putovanja i nivo saobraćajnih zagušenja. Ne mogu da verujem da bi mogao da postoji neki drugi motiv estetske prirode. Najjednostavniji način za merenje efekata koji su postignuti izgradnjom novog mosta je poređenje prosečnog vremena putovanja na mreži pre i posle investicije u saobraćajnu infrastrukturu. Da li ovakve informacije imamo u slučaju Pupinovog i mosta preko Ade, ili ćemo ih imati za novi savski most? Meni ovakve informacije, ukoliko postoje, nisu dostupne. Da li su lokacije dva već izgrađena i ovog trećeg mosta, koji će da se gradi, optimalne? Ne mogu da tvrdim dok nemam na raspolaganju saobraćajne analize, ukoliko postoje, koje prikazuju ostvarene efekte. U Srbiji, nažalost, politika igra veoma važnu ulogu u svim segmentima života, pa i u donošenju strategijskih odluka o saobraćajnoj infrastrukturi. Ne postoje političari koji se razumeju bolje od nekih drugih političara u teoriju lokacije, modele za ocenu matrice kretanja, modele izbora rute i raspodele saobraćaja na mreži. Strategijskim odlukama u vezi sa saobraćajnom infrastrukturom Beograda u budućnosti moraju da prethode detaljne saobraćajne analize u koje moraju da budu uključeni i vrhunski eksperti. Teorijski rezultati i primeri iz svetske prakse pokazuju da u nekim situacijama, posle pokušaja da se poveća kapacitet delova mreže, dolazi do povećanja nivoa saobraćajnih zagušenja, odnosno do javljanja Braesovog paradoksa. Da li je gradnja novog savskog mosta prava odluka u ovom trenutku? član SANU i redovni profesor Saobraćajnog fakulteta u Beogradu