Arhiva

Grčko, a naše

Ivan Klajn | 20. septembar 2023 | 01:00 >> 28. jun 2018 | 02:46
Jezik Platona, Aristotela, Euklida, Pitagore leži u samim temeljima evropske kulture, pa je sasvim razumljivo što su mnoge starogrčke reči prešle i u današnje evropske jezike, pre svega kao naučni termini, i očuvale se u upotrebi do danas. Ako prelistate prvih sto strana „Vujaklije“, samo na tri strane nećete naći nijednu grčku reč, ili bar složenicu sa jednim grčkim elementom. I imena nauka pretežno su grčka, još od početka školovanja. Kad sam ja bio osnovac, imao sam časove iz „računice“ i „zemljopisa“, ali danas i udžbenici za osnovnu školu nose naslove Matematika i Geografija, baš kao i Fizika, Biologija, Istorija, Tehničko obrazovanje (pridev je grčki, imenica srpska), da i ne pominjem Muzičku kulturu (hrvatska reč glazba stoput nam je više „tuđa“ nego naša, tj. grčka muzika) ili Pravoslavni katihizis za nastavu veronauke. Sasvim drukčiji sloj grčkih reči čine one koje smo u prošlim vekovima primili iz srednjogrčkog i novogrčkog, u neposrednom usmenom kontaktu, budući da smo Grcima bili bliski i geografski i po veri. Na te reči smo se potpuno navikli, osećamo ih kao svoje, pa ih zato i nema u rečnicima stranih reči. Da bismo im utvrdili poreklo, moramo da otvorimo veliki „Etimologijski rječnik hrvatskog ili srpskog jezika“ Petra Skoka. U oblasti religije to su pre svega crkva (od grč. kyriakon /dom/ gospodnji), pop od papas otac (zapravo ’tata’, oblik od milošte: istog porekla je i katolički papa), anđeo (grč. aggelos ’vesnik, poslanik’), monah (monahos, od monos ’sam’), manastir (monasterion), iguman (od hegoumenos ’koji vodi, predvodnik’), tamjan (grč. thymiama od glagola thymiao ’kadim, palim’), a naravno i sveštenička zvanja kao patrijarh, episkop, mitropolit i druga. Iz grčkog su došle i tako obične naše reči kao komad (kommation), ploča (plax, genitiv plakos), temelj (themelion), koliba (kalybe ’sklonište, skrovište’, od glagola kalypto ’pokrivam’, koji nalazimo i u nazivu biljke eukaliptus, bukvalno ’dobro pokriven’, jer su mu cvetovi zaštićeni kapicom), livada (novogrčko libada)... Tu smo negde tek na polovini spiska, koji ćemo morati da nastavimo u sledećem broju.