Vodič za gušenje medija

Kad država hoće da kazni, nađe povoda i načina, a kad želi da ućutka medij, pošalje mu finansijsku inspekciju. Ova iskombinuje zakone, neke članove i izmisli, izbrka sektore na koje se odnose, kako su Južne vesti nedavno „osuđene“ na globu od milion dinara. Osnov za kaznu svodi se na zaključak Poreske uprave Ministarstva finansija po kome glavni urednik mora da bude stalno zaposlen u datom glasilu, sa punim radnim vremenom, što kod ovog portala nije bio slučaj. Međutim, Uprava se pozvala na Zakon o informisanju, a ne navodeći konkretan član na koji se kazna odnosi, a koji nije mogao da pronađe ni tim advokata i pravnika Južnih vesti. Uz to, sporna obaveza potiče iz kataloga radnih mesta u javnim službama i drugim organizacijama u javnom sektoru, i nema veze sa područjem privatnog i nevladinog. Inspektori su, ipak, našli za shodno da portal treba da plati porez na (u zakonu neutemeljeno) stalno uredničko radno mesto – retroaktivno. Unazad 10 godina. „To nije ni kazna, ni opomena, već jasan pokušaj da nas ugase“, kaže za NIN Predrag Blagojević, glavni i odgovorni Južnih vesti. Jer, milionče nije isto za nekog ko prometuje višemilionskim brojkama, i onog što opstajava sa 500.000 dinara, objašnjava. Problem je što ista represivna mera može da se primeni na svaki internet portal, bio on i volonterski uređivan, dakle, na svaku slobodnu misao u Srbiji. Na nju se, istina, genocid vrši već dugo, različitim pristupima. Istraživanja ovdašnje medijske scene ukazuju na fakat da južno od Kruševca sredstvima informisanja „vladaju četiri naprednjačke porodice, ili, svakako, provladine“, kako naglašava Perica Gunjić, urednik Cenzolovke. Sve i ako se Južne vesti ipak izvuku iz njihovih kandži, ostali mediji će umreti – u tišini, kako navodi novinarka Tamara Skroza.