Arhiva

Predrag Ejdus

NIN | 20. septembar 2023 | 01:00 >> 25. februar 2005 | 16:05
Predrag Ejdus

Rođen 24. jula 1947. u Beogradu. Završio 14. beogradsku gimnaziju, diplomirao glumu 1972. na Akademiji za pozorište, film i televiziju u klasi profesora Milenka Maričića. Bio član amaterskog pozorišta Dadov od 1962. do 1968, a član Drame Narodnog pozorišta u Beogradu postao je odmah nakon diplomiranja 1972. i tu je ostao do 1993, kada je sa Svetlanom Bojković i Predragom – Mikijem Manojlovićem otišao iz pozorišta u znak protesta zbog dolaska Aleksandra Berčeka na mesto upravnika Narodnog pozorišta. Pre toga bio je v. d. direktora Drame Narodnog pozorišta. U Jugoslovensko dramsko pozorište prešao 1993, a od 2000. je vanredni profesor glume na Akademiji umetnosti “Braća Karić”.

Bio je predsednik Udruženja dramskih umetnika Srbije od 1985. do 1989.

U pozorištima širom nekadašnje Jugoslavije – u Beogradu, Novom Sadu, Subotici, Zagrebu, u Nemačkoj, Francuskoj, Kanadi, SAD, Mađarskoj, Švajcarskoj – odigrao je 150 dramskih uloga, a snimio je više od 50 filmova, televizijskih drama i serija. U njegove antologijske pozorišne uloge ubrajaju se likovi Osipa Mandeljštama, Joakima Vujića, kneza Miškina, Franca Kafke, Napoleona, Borisa Godunova, Isaka Babelja, Porfirija Petroviča, Kir Janje, Laze Dunđerskog... Igra u predstavama Faust 1 i 2, u Kir Janji, Glembajevima, u Mletačkom trgovcu, u Supermarketu, u Skupu... Trenutno priprema ulogu u komadu Delirijum tremens koju je napisao i režira u Beogradskom dramskom pozorištu Goran Marković.

Na Niškom festivalu 1973. dobio je nagradu za debitantsku ulogu, na MES-u u Sarajevu 1981. i 1989. dobio je Zlatan lovorov venac, a u Jagodini 1988. nagrađen je Statuetom ćurana. Vlasnik je Zlatne kolajne na Festivalu monodrame u Zemunu 1991, Sterijine nagrade u Novom Sadu 1991. i 1993, a Oktobarsku nagradu Beograda dobio je 1993, kada je osvojio i Statuetu “Qubiša Jovanović” u Šapcu.

Oženjen je Milicom Pašić, arhitektom i scenografom. Imaju kćer Vanju (29), glumicu i sina Filipa (26).

Radost i tuga

Šta je vaša najveća nada?

- Da ćemo jednoga dana postati uređena demokratska država ujedinjene Evrope.

Šta je za vas najveća nesreća?

-Raspad Jugoslavije koja je bila anticipacija Evropske zajednice.

Kad vam je neprijatno?

- U društvu primitivnih i bahatih, bolesno sujetnih priglupih ljudi.

Koju pesmu volite da pevate?

- O, mladosti... (Arsen Dedić)

Šta vas izluđuje?

- Ubrzanje tehnologije.

Na koje svoje dostignuće ste najviše ponosni?

- Ponosim se svojom decom.

Prijatelji i neprijatelji

Kome ćete večno biti zahvalni?

- Svojim roditeljima.

Šta vaši prijatelji hvale kod vas?

- Svako iz svoje vizure. Verovatno ono što sam nema. Uvek mi je malo neprijatno kad me hvale.

Koga ne biste želeli da sretnete u sauni ni u kom slučaju?

- Samog sebe.

Šta kažu vaši neprijatelji o vama?

- Psi laju a karavan prolazi.

Koji prirodni dar biste hteli da imate?

- Harmoničnost.

Za šta ili kome morate svakako još da se izvinite?

- Publici kojoj sam kao glumac bio dosadan.

Privid i stvarnost

Koje vaše dobre osobine se ne uvažavaju kako treba?

- Radinost, tolerancija, upornost, volja, hrabrost, pronicljivost, iskrenost.

Ako biste mogli da promenite jednu svoju osobinu, šta bi to bilo?

- Promenio bih dosta svojih osobina ali je za to sada kasno; uzgred, samo se budale ne menjaju.

Šta je vaša najdragocenija imovina?

- Moja porodica.

Šta je bila vaša najdramatičnija pogrešna odluka?

- Što sam pristao da se rodim u dvadesetom veku.

Koje su vaše skrivene slabosti?

- Igre sa đavolom.

Kako biste slepom čoveku opisali svoj izgled?

- Oprezno bih pokušao da mu objasnim da sam čovek koji ume da voli.

Razum i želje

Šta biste najpre uradili kad biste dobili vlast u Srbiji na jedan dan?

- Proglasio bih taj dan za šesti oktobar.

Ko će da vlada Srbijom kroz deset godina?

- Mladi, lepi i delatni Srbi, ako ih još bude bilo.

S kojom istorijskom ličnošću se najradije identifikujete?

- Igrao sam mnoge istorijske ličnosti i uvek me je podilazila jeza i strah od količine njihove moći.

Ko su za vas najumniji duhovi našeg doba?

- Ovo naše doba nije doba velikih umova. Svet je sterilan. Živimo početak neorobovlasničkog poretka. Globalizacija ubija kao citostatik.

Koji politički projekat bi doneo sreću svetu?

- Da to znam verovatno bih se proglasio za spasitelja.

Za kog slikara biste dali najviše para?

- Za Šagala.

Život i večnost

Kao dete hteli ste da budete...

- Astronaut.

Koji san hoćete svakako još da ostvarite?

- Da putujem po svetu kao bogat čovek.

Kako biste voleli da umrete?

- Brzo.

Gde želite biti sahranjeni?

- Sa svojom porodicom.

Ko da održi govor nad vašim grobom?

- Prijatelji.

Kojoj rečenici se nadate u tom govoru?

- Vredelo je živeti i časno umreti.