Arhiva

Čikanje

NIN | 20. septembar 2023 | 01:00 >> 10. avgust 2005 | 23:50
Čikanje

Čikanje

Lako izazivanje na relaciji guverner Narodne banke Srbije – ministar finansija u Vladi Srbije nastavljeno je. Već neko vreme guverner je na potezu. Pošto je štednja građana Srbije u bankama na njenoj teritoriji – sve imaju status domaćih – od kraja prošlog meseca osigurana na iznos do 3 000 evra po deponentu umesto na 5 000 dinara kao dosad, guverner je obavezu banaka da kod centralne banke, sigurnosti radi, deponuju deo prikupljene devizne štednje snizio sa 47 na 45 odsto i time bankama oslobodio 32,2 miliona evra. Guverner se nije obazirao na preporuku ministra finansija da sa ovom merom sačeka radi držanja inflacije pod kontrolom jer je “nekim drugim dodatnim merama postignut isti cilj, a likvidnost bankarskog sistema nije povećana”. NBS je, naime, povećala obaveznu rezervu na devizne depozite banaka, odnosno zaduživanja u inostranstvu, sa 26 na 29 odsto.

Agencija za osiguranje depozita raspolagaće inicijalnim fondom od 20 miliona evra: dva miliona iz sopstvenih izvora, 8 miliona evra iz budžeta, 10 miliona evra donacije Nemačke banke za razvoj.

Bez granice

Poslovne banke u Srbiji praktično mogu da se zadužuju u inostranstvu onoliko koliko kredita tamo mogu da dobiju. Suštinski limit na ovo zaduživanje ne postoji. Za ovu godinu su poslovne banke kod NBS registrovale inostrano zaduženje od 1,3 milijarde evra od čega su dosad povukle 500 miliona evra. Na ovo zaduživanje će ubuduće morati da izdvoje obaveznu rezervu od 29 umesto dosadašnjih 26 odsto. Ovim bi trebalo da se stimuliše njihov interes za domaću štednju, a destimuliše njihovo inostrano zaduživanje.

Zarada s državom

Građani koji su pre pet godina svoj novac investirali u državnu hartiju od vrednosti, recimo obveznice stare devizne štednje, zaradili su dva puta više nego da su pare držali kao deviznu štednju u bankama. NBS će im najdalje do kraja septembra ponuditi novu hartiju od vrednosti nominovanu u dinarima sa rokom dospeća od tri meseca i kamatom od 14-15 odsto na godišnjem nivou.