Arhiva

Zvučno-bezvučni točak

Ivan Klajn | 20. septembar 2023 | 01:00 >> 5. decembar 2012 | 23:57
Zvučno-bezvučni točak
Nemački, kao ni engleski, ne poznaje jednačenje po zvučnosti: u rečima kao Roentgen ili football bezvučno „t“ ostaje takvo ispred zvučnog suglasnika. Mi smo ih još pre jednog veka uskladili s fonetikom našeg jezika, pa izgovaramo i pišemo rendgen i fudbal. U Pravopisu iz 1960. čak je bilo propisano rendgen kao naziv aparata, ali Rentgen za prezime njegovog izumitelja, dok danas i prezime pišemo sa „d“. U istom smislu, umesto ranijeg Habsburg, Insbruk, Regensburg Matičin Pravopis uveo je pisanje Habzburg, Inzbruk, Regenzburg. Ipak, za većinu imenica germanskog porekla, a pogotovu imena, jednačenje ne vršimo, što se izričito napominje u tačkama 20v i 214 Pravopisa, s primerima kao štrajkbreher, presbiro, nokdaun, dragstor, gangster, pingpong, Apdajk, Ešbi, Mekdonald, Vašington, Redford (od nemačkih imena mogli bismo dodati Štutgart, Vitgenštajn, Gevandhaus i još poneko). S obzirom na sve to, ratkapna je bliže našim pravilima, ali ni radkapna ne bi bila pogrešna. Drugi slovenski jezici imaju jednačenje kao i mi, mada ga u pisanju obično ne beleže. Stoga u slovenskim imenima treba pisati Bupka, Dupček, Riškov, Vitepsk, kako se izgovara (Pravopis, tačke 20v i 200g), a ne Bubka, Dubček, Rižkov, Vitebsk, kao što prečesto viđamo u novinama.